Aktuelno iz kulture

U susret Svetskom danu pozorišta: Izazovi i aduti domaćeg teatra u 21. veku

Komentari

Autor: Tanjug

25/03/2022

-

17:18

U susret Svetskom danu pozorišta: Izazovi i aduti domaćeg teatra u 21. veku
U susret Svetskom danu pozorišta: Izazovi i aduti domaćeg teatra u 21. veku - Copyright Tanjug/Miloš Milivojević

veličina teksta

Aa Aa

Konferencija pod nazivom "Pozorište za 21. vek" održana je u Foaeju II galerije Narodnog pozorišta u Beogradu uoči Svetskog dana pozorišta koji se u svetu obeležava 27. marta, a okupio je upravnike ili predstavnike pozorišta Beograda, ali i Niša, Sombora i Kruševca.

Poznati glumac Svetislav Goncić, v.d. upravnika Narodnog pozorišta u Beogradu, nedavno je bio i prvi čovek Ustanove kulture "Vuk Stefanović Karadžić", tako da je podelio svoja iskustva tokom dve godine pandemije i istakao da su "teatri bili najsigurnije mesto" u to doba.

"Važno nam je bilo da se ansambli održe, da taj proces rada na predstavama zaživi. Nekad je to teško postići, jer se kod nas kao nikada ranije toliko snima TV serija, onda su glumci angažovani na sve strane. Sada smo nakon dve godine došli do trenutka kada više nema toga da nam kasne predstave sa premijerama, više se ne odlažu, a takođe i sama izvođenja se manje otkazuju usled korone", rekao je on.

Tanjug/Miloš Milivojević

 

Goncić se osvrnuo na istoriju nastanka nacionalnog teatra u drugoj polovini 19. veka (1868) gde je izjavio kako pozorište ima klasičan pristup, da se zadovolji taj klasičan repertoar za sva tri ansambla - direkcije Drame, Opere i Baleta.

Prema njegovim rečima, danas je način komunikacije pružena svima preko digitalnog prostora, tako i kontakt sa publikom teatra se odvija na taj način, putem društvenih mreža, ne bi li se privukla.

"Mi ćemo raditi uvek klasiku, kao i modernu klasiku, ali i savremene autore koji će jednog dana postati klasici. U planu nam je tako da postavimo na scenu roman 'Deca' Milene Marković, koji je osvojio Ninovu nagradu ove godine", naveo je Goncić.

Narodno pozorište je od početka ove godine realizovalo tri premijere - "Pelikan", "Iranska konferencija" i "Godine vrana", a trenutno su u toku probe dve predstave - "Rat i mir" prema romanu Lava Tolstoja režiraće Boris Liješević, dok dramu "Uspavanka za Aleksiju Rajčić" Ðorđa Kosića postavlja Jug Ðorđević.

Igor Bojović, direktor Pozorišta za decu "Boško Buha" primetio je da se publika uveliko za vreme Kovida 19 uželela pre svega - "dobrog pozorišta" i jedva je dočekala ukidanje mera da mogu komotno da gledaju predstave bez maski i distance.

Napomenuo je da su im u punom kapacitetu mnoge predstave redovno rasprodate u velikoj sali "Aleksandar Aca Popović" u UK "Vuk Stefanović Karadžić" koju godinama koriste, dok im se ne završi dugotrajna rekonstrukcija ustanove - objekta na Trgu Republike.

Tanjug/Miloš Milivojević

Igor Bojović

Bojović je podsetio da su skoro slavili 15 godina hit komedije "Krčmarica Mirandolina" Karla Goldonija, u režiji Juga Radivojevića, i naravno sala je bila prepuna, a i drugi komadi sa repertoara su često rasprodati - "Mačor u čizmama", "Pepeljuga", "Hajdi" ili "39 stepenika".

Vanja Balać ispred Pozorišta lutaka "Pinokio", umesto upravnika Vladimira Ðurkovića, naglasila je da im je bilo važno u ovom dečijem teatru da održe repertoar, u talasu virusa korone kada je dozvoljeno da se ipak igraju predstave, sa svim merama.

Ona je podsetila da su među prvima krenuli da rade uživo prenose predstave, ali ne samo emitovanje na YouTube platformi, već da glumci zaista igraju i kamera ih snima i reprodukuje uživo.

"Glumcima je to bilo neobično da igraju bez publike, da nema dece ispred njih, jer su navikli da imaju neku interakciju sa njima. Sada su mere ukinute, sala nam je sa punim kapacitetom prodaje mesta, i uglavnom su nam predstave rasprodate", rekla je Balać i pohvalila se da je žive prenose njihovih predstava publika gledala u velikom broju, kao 13.000 pregleda za komad "Lepotica i zver".

Najavila je i multimedijalnu proslavu 1. aprila sa koncertom i premijerom nove predstave "Bajka o začaranoj lepotici" kao obeležavanje 50. rođendana sa sloganom "Pola veka igre".

Tanjug/Miloš Milivojević

 

Dramaturg po vokaciji - Aleksandar Ðaja, direktor Pozorišta na Terazijama, kaže da svoju publiku nisu izgubili za ove dve godine, iako su dosta zakazivali ali i otkazivali izvođenja predstava.

"Imali smo problem da odigramo sve predstave, ipak je kod nas veliki ansambl, ne samo glumaca, tu je i orkestrar, baletski igrači, ali smo radili stalno. Veoma je specifično naše pozorište koje igra mjuzikle sa Brodveja, kao licence, ali i domaće. Nadam se da smo se izborili sa svim nedaćama pandemije i da ćemo od sada svi igrati komade sa punim kapacitetom publike", rekao je Ðaja i napomenuo da je u vreme svih talasa Kovida 19 upravo publika bila zaštićena, sa maskama na licu sve vreme, dok glumci na sceni ipak nisu.

Naglasio je da su imali dve premijere za dve godine - mjuzikli "Sa druge strane jastuka" prema 30 rok hitova Momčila Bajagića Bajage u režiji Juga Radivojevića, kao i "Flešdens" reditelja Vladimira Ðurkovića, prema istoimenom američkom filmu, a radili su i obnovu hita "Cigani lete u nebo".

Bojana Kovačević, upravnica Narodnog pozorišta u Somboru, smatra da su svuda problemi isti, i u manjim sredinama i u Beogradu, ali da "prestonica u svakom pogledu, naročito u medijima, ima veću vidljivost od ostatka Srbije".

Ona je rekla da se suočila sa mnogim problemima kada je došla na čelo NP Sombor, a prethodno je bila sekretar kuće, te da je imala nedaće oko malog broja zaposlenih, jer je velika potreba za još ljudi.

Ipak, i pored svega, u prvoj godini pandemiji uradili su četiri, a u drugoj još tri premijere, tako da je publika u Somboru uvek imala razumevanja.

Dramaturg i književnik Miloš Latinović, direktor Bitef teatra i BITEF festivala, istakao je da je država Srbija jedini producent institucionalnih pozorišta, i da "bez države - nema pozorišta".

Samim tim neke eksperimentalne projekte koje realizuje Bitef teatar za svega mali broj publike, ne bi mogao da se sprema bez pomoći Ministarstva kulture i uprave Grada Beograda.

"Bitef festival je naša komunikacija sa svetom, uvek su nam te predstave pune, tako da nemamo nikada problem sa našom publikom. Opet, ljubitelji teatra bi trebalo da se interesuju za teme, predstave koje žele da gledaju, da sami procene šta ih to zanima", napomenuo je Latinović.

Stalno zaposlen reditelj Kruševačkog pozorišta - Vladimir Popadić, koji tamo realizuje barem jednom godišnje predstavu, umesto odsutnog upravnika Branislava Nedića, govorio je na temu šta danas prolazi od žanrova i tema kod publike pozorišta.

"Mjuzikli, komedije, ti laki komadi, uvek će biti mamac za publiku, ona voli da se zabavlja kada izađe u teatar. Recimo, predstave na Vest Endu ili Brodveju su mesecima unapred rasprodate, tako da sada ljudi traže da kupe karte za april 2023. godine", otkrio je Popadić i dodao da je potrebno pronaći komade koji će da zanimaju publiku.

Komentari (0)

Kultura