Aktuelno iz kulture

"Besramni" aktovi: Osam slika koje su skandalizovale javnost kroz istoriju umetnosti

Komentari

Autor: Euronews Srbija, S. R.

21/02/2023

-

22:26

"Besramni" aktovi: Osam slika koje su skandalizovale javnost kroz istoriju umetnosti
"Besramni" aktovi: Osam slika koje su skandalizovale javnost kroz istoriju umetnosti - Copyright Wikipedia/François Boucher

veličina teksta

Aa Aa

Isti motivi koji su neke slike učinili večnim idealom u svetu umetnosti, nekada su bili razlog zbog kog su njihovi tvorci nailazili na žestoku osudu kritičara i publike. To naročito važi za aktove, koji su na prekretnicama između umetničkih epoha skandalizovali javnost, ponekad ne toliko zbog golotinje, koliko zbog "kršenja" likovnih dogmi.

Da ni današnje doba nije lišeno takve problematike dokaz je to da su platforme poput Fejsbuka i Instagrama blokirale reklamne kampanje pojedinih muzeja posvećene izložbama zbog "golišavih" slika, ne mareći što je reč o remek-delima umetnosti.

Predstavljamo vam nekoliko takvih provokativnih umetničkih dela:

"Afrodita", Praksitel

Iako stari Grci nisu imali problem da u umetnosti predstavljaju bogove i uopšte muške statue bez odeće, to nije važilo za ženske figure. Čak i Afrodita, grčka boginja ljubavi, uvek je predstavljana obučena, sve dok se sredinom četvrtog veka pre nove ere vajar Praksitel nije odvažio da je prikaže nagu.

profimedia

Rimska replika Praksitelove "Afrodite" u manjim dimenzijama u odnosu na original

Njegova boginja samo je rukom skrivala međunožje, drugom rukom pridržavajući haljinu, koju je skinula sa sebe kako bi se okupala.

Praksitel je napravio dve verzije - jednu nagu, a jednu obučenu. Hram na ostrvu Kos otkupio je obučenu, ali su zato građani Knidosa u današnjoj Turskoj kupili nagu verziju i izložili je u hramu pod vedrim nebom.

Gola Afrodita uskoro je postala prava senzacija. Ljudi su dolazili iz cele Grčke, kako bi je videli, a napravljene su i brojne kopije. Nažalost, Praksitelova statua nije preživela, ali pošto je bila jedna od najčešće kopiranih skulptura starog sveta, opstale su brojne rimske replike koje verno dočaravaju original.

"Urbinska Venera", Ticijan

Mark Tven jednom je nazvao Ticijanovu Veneru "najopakijom, najgadnijom i najopscenijom slikom" na svetu. 

profimedia

 

Najverovatnije je reč o portretu Anđele Zafete, najpoznatije kurtizane Venecije tog vremena. Čak je i istoričar umetnosti Edgar Vind, koji je u renesansnoj golotinji često prepoznavao alegorije i dublji smisao, u "Urbinskoj Veneri" video "neprikriveni hedonizam".

"Venera sa ogledalom", Dijego Velaskez

Ova slika je jedini preživeli akt koji je naslikao Dijego Velaskez, španski umetnik 17. veka. Takve slike bile su vrlo retke u to vreme zbog španske inkvizicije koja im se žestoko protivila. 

Međutim, Velaskez je kao slikar kralja Filipa Četvrtog imao daleko veće slobode od drugih umetnika. 

profimedia

 

To ne znači da je njegova "Venera" nije izazivala sablažnjavanje i dugo nakon gašenja inkvizicije. Naime, 10. marta 1914. godine sliku je oštetitila izvesna Meri Ričardson isekavši platno nožem, jer joj se, kako je rekla, nije sviđalo kako su je posmatrali muškarci.

"Gola Maja", Francisko Goja

"Gola Maja" u istoriji važi za "prvi potpuno profan akt žene u prirodnoj veličini u zapadnoj umetnosti". Budući da je u vreme nastanka ove Gojine slike Katolička crkva zabranila predstavljanje umetničkih aktova, slikar je napravio i čedniju verziju - "Obučenu Maju", ali ovaj diptih nije nikada javno izložen za vreme slikarevog života.

profimedia

 

Ova slika je 1930. postala i prvi motiv na poštanskim markama koji prikazuje potpuno nagu ženu. U to vreme američke vlasti branile su da pošiljke ulaze sa takvim markama, pa je pošta sa "Golom Majom" bila vraćana pošiljaocima.

"Doručak na travi", Eduar Mane

Piknik kakav je predstavljen na slici Eduara Mena svakako nije bio uobičajen u 19. veku. Ipak, na ovoj slici vidimo potpuno nage žene u društvu obučenih muškaraca.

Wikipedia.org/The Yorck Project

 

Slika je skandalizovala javnost Pariza, ne zbog golotinje, nego zbog toga što je prekinula dugu tradiciju slikanja aktova u klasičnom okruženju. Pariski salon odbio je sliku proglašivši je "opscenom".

Smatralo se da je naga žena koja gleda pravo u posmatrača neka lokalna prostitutka, a zapravo je reč o Viktorini Luizi Meran, traženim modelom, koja je i sama bila uspešna slikarka.

"Velika Oda", Žan Ogist Dominik Engr

"Velika Oda" izazvala je žestoke reakcije kritike kada se prvi put pojavila, opet ne zbog golotinje, nego zbog izduženih proporcija i izostanka anatomskog realizma. 

profimedia

 

Jedan kritičar je napisao da slika nema "ni kosti ni mišiće, ni krv, ni život, ni reljef i zaista ništa što predstavlja imitaciju".

Smatra se da je Oda naslikana sa dva ili tri pršljena više, nego što bi imala prirodna žena, što je "greška" kakva se u to vreme nije praštala. Ipak, novije studije ukazuju da je reč o namernoj distorziji.

"Dame iz Avinjona", Pablo Pikaso

Ova slika Pabla Pikasa izazvala je sveopšte zgražavanje kada je originalno izložena 1916. godine, a kritičari i javnost opisivali su je kao "nemoralnu". Ne samo da je Pikaso naslikao pet prostitutki, nego je njegov revolucionarni stil koji je podrazumevao predstavljanje ljudske figure geometrijskim oblicima i jarkim bojama, bio previše smeo za kritiku i publiku.

profimedia

 

U izveštajima iz tog vremena pisalo je da je Pikasov glavni umetnički rival Anri Matis navodno bio besan kada je video sliku i tvrdio je da je njegov rad pao u senku Pikasovih "odvratnih prostitutki".

Preporuka za vas

Komentari (0)

Kultura