Tehnologija

Kako veštačka inteligencija menja medicinu – algoritmi predviđaju bolesti i stvaraju digitalnog blizanca

Komentari
Kako veštačka inteligencija menja medicinu – algoritmi predviđaju bolesti i stvaraju digitalnog blizanca
Kako veštačka inteligencija menja medicinu – algoritmi predviđaju bolesti i stvaraju digitalnog blizanca - Copyright Euronews Srbija

veličina teksta

Aa Aa

Veštačka inteligencija sve više pronalazi primenu u medicini – od ranog otkrivanja bolesti i predviđanja njihovog razvoja do planiranja terapija i rehabilitacije pacijenata. Koliko ova tehnologija može da pomogne lekarima, ali i da pacijentima omogući bolje razumevanje sopstvenog zdravstvenog stanja, istražujemo u novom izdanju emisije „NovUm“, koju vodi Marko Čadež.

Ekipa emisije vodi gledaoce u Kragujevac, u istraživačko-razvojni centar za bioinženjering BioIRC, gde tim mladih naučnika spaja medicinu, inženjering i veštačku inteligenciju. Njihovi projekti obuhvataju razvoj algoritama koji mogu da predvide rizik od nastanka i napredovanja bolesti, pomognu u dijagnostici i olakšaju donošenje odluka o lečenju.

Jedan od značajnih projekata je Stratify HF, međunarodni istraživački poduhvat usmeren na procenu rizika kod pacijenata sa srčanom slabošću. Model veštačke inteligencije razvijan je i testiran na podacima čak 11 miliona pacijenata iz Velike Britanije, sa ciljem da omogući precizniju procenu zdravstvenih rizika i predviđanje daljeg razvoja bolesti.

Euronews Serbia

Istraživači rade i na projektu TeleRehab, koji primenom virtuelne realnosti i veštačke inteligencije omogućava pacijentima koji se oporavljaju od moždanog udara da rehabilitacione vežbe izvode kod kuće uz pomoć trodimenzionalnih holograma. Tehnologija prati napredak pacijenata i pomaže fizioterapeutima da prilagode plan oporavka njihovim potrebama.

Kako algoritmi stvaraju digitalnog blizanca?

Posebno zanimljiv pravac istraživanja predstavlja razvoj takozvanog digitalnog blizanca – virtuelne kopije čoveka koja objedinjuje podatke o njegovom telu, organima i zdravstvenom stanju. Na takvom modelu u budućnosti bi mogle da se simuliraju različite terapije i predvide njihovi mogući efekti, pre nego što se primene na pacijentu.

O naučnim dostignućima, međunarodnoj saradnji i potencijalu domaće nauke govori profesor Nenad Filipović, čiji je rad četvrti put zaredom uvršten na Stenfordovu listu dva odsto najuticajnijih svetskih naučnika. On ističe da je veštačka inteligencija važan pomoćni alat, ali da konačna odgovornost za odluke o lečenju mora ostati na lekarima.

Euronews Srbija

 

U drugom delu emisije upoznajemo Darka Savića, triatlonca koji već više od decenije pomera granice sopstvene izdržljivosti. U pripremama za zahtevne trke koristi veštačku inteligenciju za analizu treninga, praćenje fizičkog opterećenja i planiranje ishrane. Ipak, njegovo iskustvo sa ekstremno zahtevne trke u Vijetnamu pokazuje da se u sportu, kao i u životu, ne mogu svi izazovi predvideti algoritmom.

Emisija donosi i praktičan savet Marka Čadeža o tome kako starijim članovima porodice olakšati korišćenje tehnologije. Uz pomoć glasovnog diktiranja i AI asistenata, slanje poruka, pisanje pisama i svakodnevna komunikacija mogu postati jednostavniji i dostupniji i onima koji nisu vični korišćenju pametnih telefona.

Euronews Srbija

 

Da li veštačka inteligencija može da predvidi bolest pre nego što se pojave ozbiljni simptomi? Može li digitalni blizanac jednog dana postati važan deo personalizovanog lečenja? I gde su granice tehnologije kada je reč o ljudskom zdravlju?

Odgovore donosi novo izdanje emisije „NovUm“ sa Markom Čadežom.

Bonus video:

Euronews Srbija

Komentari (0)

Magazin