Život

Odlazak lekara u penziju potencijalna "tempirana bomba" u svetu: Može li u pomoć da priskoči veštačka inteligencija

Komentari

Autor: Euronews

01/10/2023

-

22:11

Odlazak lekara u penziju potencijalna "tempirana bomba" u svetu: Može li u pomoć da priskoči veštačka inteligencija
Odlazak lekara u penziju potencijalna "tempirana bomba" u svetu: Može li u pomoć da priskoči veštačka inteligencija - Copyright AP/Damian Dovarganes

veličina teksta

Aa Aa

Stručnjaci kažu da veštačka inteligencija nije tu da zameni zdravstvene radnike, već da pomogne najviše u administraciji. Kako sve veći broj istraživačkih studija analizira upotrebu veštačke inteligencije (AI) u otkrivanju bolesti ili postavljanju dijagoze pacijentima, ove tehnologije bi uskoro mogle da postanu dostupnije u lekarskim ordinacijama.

Kako AI može da smanji opterećenje za lekare i medicinske sestre?

To je pitanje koje razmatraju mnogi stručnjaci u ovoj oblasti jer se evropske zemlje suočavaju sa nedostatkom zdravstvenih radnika.

"Znamo da imamo ogromnu krizu i nedostatak zdravstvene radne snage u smislu kada se pogledaju demografski trendovi i broj zdravstvenih radnika koji će biti dostupni u narednim godinama“, rekla je direktorka Evropske regionalne kancelarije za zdravstvene politike i sisteme pri Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) Nataša Azopardi-Muskat za Euronews Next.

U mnogim evropskim zemljama stanovništvo stari, što će imati posledice na ograničenu količinu radne snage, a mnogi lekari opšte prakse, na primer, idu u penziju u narednim godinama.  Prošlogodišnji izveštaj SZO pokazao je da je 40 odsto lekara blizu starosne granice za odlazak u penziju u oko jedne trećine zemalja širom Evrope i centralne Azije, nazvavši situaciju "tempiranom bombom".

Istovremeno, zdravstveni radnici su stupili u štrajk u nekoliko zemalja tražeći veće plate i manje prekovremenog rada zbog manjka stručnjaka u javnom zdravstvenom sektoru.

Da li bi veštačka inteligencija mogla da pomogne da se olakša posao lekarima?

Azopardi-Muskat kaže da neki zdravstveni radnici smatraju da su im digitalne tehnologije postavile "dodatni teret", ali bi mogle da im pomognu da posvete više vremena pacijentima u kliničkom lečenju.

profimedia

 

Ovi alati bi mogli da daju dodatno vreme lekarima za "odnos sa pacijentima licem u lice za one intervencije gde nijedno digitalno rešenje neće moći da pruži empatiju i negu koja je potrebna“, dodala je ona. 

Neke platforme veštačke inteligencije mogle bi da pomognu u automatizaciji zadataka kao što su zakazivanje termina, zakazivanje u bolnicama, komuniciranje dijagnoza i koordinacija praćenja pacijenata. 

"Čujemo da će primena AI biti i u dijagnostičkom sektoru ali zaista mislim da bi lekare trebalo osloboditi obaveza za koje nisu nužno potrebna specijalistička znanja", kaže za Euronews Next Viljeana Džekson Glover, profesorka zdravstvenih inovacija i preduzetništva na Babson koledžu u SAD. 

"Treba skinuti što više zadataka sa leđa lekara da bi se više fokusirali na trijažu ili dijagnostiku ili kliničku negu“, dodala je ona.

Korišćenje veštačke inteligencije za administrativne zadatke možda neće zahtevati isto regulatorno odobrenje kao i dijagnostički AI sistemi, što olakšava njihovo uključivanje u tokove posla, smatra Bart de Vite, izvršni direktor Hippo AI fondacije koja se fokusira na medicinsku veštačku inteligenciju. 

"Postoje svi ti novi veliki jezički modeli koji nam omogućavaju da razgovaramo sa mašinama na veoma prirodan način“, rekao je on. "Imali smo bolnice koje su bile bez papira, ali možemo li da pređemo i na bolnice bez tastatura".

Tom Davenport, profesor IT-a i menadžmenta na Babson koledžu koji je napisao knjigu o upotrebi veštačke inteligencije u zdravstvu, kaže da ove inovacije u ovom trenutku sporo prelaze u "kliničku praksu".

"Za to svakako postoje dobri razlozi, znate, zdravstvena zaštita je pitanje života ili smrti i želite da budete sigurni da sve dobro funkcioniše pre nego što to učinite standardnim delom lečenja pacijenata", rekao je on. 

"Ali neki od loših razloga su neophodnost mnogih regulatornih odobrenja koja se moraju pribaviti, a ponekad postoje i problemi nadoknade u vezi sa korišćenjem ovih sistema“. 

Dodao je da su mnoge tehnologije veštačke inteligencije "samostalne", što znači da za određenu dijagnozu ili tretman imate poseban sistem veštačke inteligencije što ga čini težim za kliničku upotrebu.

Većina sistema veštačke inteligencije koji su trenutno odobreni od strane vlasti uključuje korišćenje tehnologije za analizu radioloških slika. Nedavna švedska studija, na primer, otkrila je da je skrining raka dojke uz pomoć veštačke inteligencije otkrio 20 odsto više karcinoma u poređenju sa dvostrukim očitavanjem mamografa od strane dva radiologa.

Tanjug/Dragan Kujundžić

 

Naučnici su međutim upozorili da ostaje da se vidi da li je veštačka inteligencija doprinela prevelikoj dijagnozi u sferama koje se još uvek proučavaju.

Neke međunarodne agencije, uključujući Ujedinjene nacije, pozvale su na više regulisanja AI, uz upozorenje SZO da je brzina sofisticiranosti AI nadmašila kapacitete donosioce odluka o ispitivanju njihovih mogućnosti.

"Videćemo eksploziju novih alata i novih platformi, novih rešenja koja se pojavljuju svakog dana. Tamo gde rizik i bliskost sa pacijentima zahtevaju regulatorni nadzor, moramo da obratimo pažnju na te tehnologije kako bismo bili sigurni da su bezbedne, da su poverljive, da se bave privatnošću pacijenata i da ne izlažu ljude riziku“, rekao je za Euronews Next Alan Labrik, direktor za digitalno zdravlje i inovacije Svetske zdravstvene organizacije (SZO).

Da li bi veštačka inteligencija mogla dovesti do gubitka posla u zdravstvu ili drugih promena?

"Gubitak posla je svakako izvesniji na administrativnim nego na kliničkim poslovima. U mnogim kliničkim oblastima sada imamo veliki nedostatak kliničara, lekara i medicinskih sestara, tako da je malo verovatno da ćemo uskoro imati otpuštanja ljudi u kliničkom sektoru“, rekao je Davenport.

Poslovi koji uključuju podatke i čitanje beleški mogu biti zamenjeni upotrebom veštačke inteligencije, ali Davenport misli da to neće biti veliki broj.

Viljeana Glover, koja je zajedno sa Davenportom pisala o ovoj temi, dodala je da se radi "više o povećanju posla koji obavlja administrativno osoblje" ali da će ostati mnogo delatnosti sa kojima  algoritam neće moći da se nosi.

Po njenom mišljenju, ima još vremena.

"Proći će deset i više godina da sve to bude automatizovano", dodala je Glover. Ona misli da "će to biti sjajna prilika" da se ljudi pripreme za rad sa ovim novim alatima i informacijama koje će tek biti primenjene.

Komentari (0)

Magazin