Život

Euronews Srbija u obilasku bosanskih piramida: Semir Osmanagić i dalje prkosi zvaničnoj nauci

Komentari

Autor: Petar Alimpijević

18/11/2023

-

21:10

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Da li je mašta važnija od znanja? Da li nekada i nauke posrne ili zaćuti? Da li se u Bosni i Hercegovini krije nešto što će promeniti istoriju kakvu danas poznajemo? Ova priča neće odgovoriti ni na jedno od ovih pitanja. Ova priča je prikaz vere, dve nauke i jednog čoveka - Semira Osmanagića. 

Ove godine, priča o bosanskim piramida u Visokom slavi "punoletsvo". Te 2005. godine, po zvanju političar i ekonomista dr Osmanagić se prvi put  sa grupom prijatelja popeo na vrh brda Visočice, nedaleko od Sarajeva. Postaje svestan, kako kaže, gde se nalaze i izgovora: "Gospodo, znate li da se nalazimo na vrhu najveće piramide na svetu". Tada počinje za jedne legenda - za druge hram, za treće potpuna izmišljotina.

 "Arheološki park bosanska piramida Sunca"

Osmanagić je rođen 1960. godine u Zenici. U svojoj biografiji navodi da je u Sarajevu paralelno završio dva fakulteta - Ekonomski i Fakultet političkih nauka. Magistrirao je na Ekonomskom, a doktorsku disertaciju odbranio na Fakultetu političkih nauka. Devedesetih godina odlazi u Sjedinjene Američke Države gde osniva firmu za obradu i proizvodnju metala. Uporedo, kako tvrdi, godinama izučava piramide širom sveta. Za sebe kaže da je istraživao više piramida od bilo kod čoveka na planeti. Te 2005. godine, u naselju Visoko, na tridesetak kilometara od Sarajeva, gde je i odrastao, otkriva, kako kaže, najveću i najstariju piramidu na svetu.

Euronews

Semir Osmanagić

"Uzeo sam kompas i on mi je pokazao da je jedna stranica kompletno orijentisana prema severu. Kasnije je Geodetski zavod BiH potvrdio svojim merenjima, da je odstupanje od perfektnog severa nula stepeni, nula minuta i dvanaest sekundi. Takođe - za Keopsovu je nula stepeni i tri minuta. Kefrenovu - nula stepeni tri minute. Mikerinova - nula stepeni osamnaest minuta", kaže Osmanagić za Euronews Srbija. 

On tvrdi da je u avgustu 2005. godine započeo geološka sondažna bušenja i na mestu navodne piramide pronašao slojeve i blokove koji nisu prirodni. Tada je osnovao neprofitnu, nevladinu organizaciju "Arheološki park bosanska piramida Sunca" i započeo istraživanja.

"Ovde su dve civilizacije - jedna koja je pravila ogromnu mrežu podzemnih praistorijskih tunela pre 30.000 godina, a druga koja je sve tunele zatvorila pre 5.000 godina. Ono što mi radimo, mi čistimo postojeće tunele, uklanjajući šljunkoviti materijal, postavljajući drvenu podgradu i polako se krećemo prema piramidi", tvrdi Osmanagić.

"Mi smo na piramidi Sunca, između betonskih blokova pronašli fosilizirane listove koji su nam dali datum od 29.200 godina", dodaje on.

Istoričari tvrde da je sve samo "simpatična turistička priča"

Glavni neprijatelji su mu, kako tvrdi, "neznanje i ljubomora".

"Oni se javljaju u glavama mnogih koji ne žele da menjaju svoj narativ po kojem su učili i po kojem uče decu pogrešnim stvarima. Bez obzira imate li sedam, 17 ili 77 godina, vi morate biti otvoreni za nova znanja. Zbog toga postoji nauka, zbog toga postaje istraživanja. Kad sam išao 2005. godina na Univerzitet u Sarajevu, nudio sam arheolozima saradnju na ovom projektu rekli su mi: 'Mi znamo svaki pedalj BiH!'. Ali mi ne znamo 97 posto šta se nalazi ispod ovih brda. Pa nekoliko dana smo otkrili tunel u ovom brdu sa moje leve strane. U ovom desnom koje nikad nije bilo arheološka lokacija - dva tunela", kaže Osmanagić.

Euronews

Dr Amra Šačić Beća

Međutim, istoričarka dr Amra Šačić Beća tvrdi da je piramida u Visokom samo "simpatična turistička priča" koja nema ni istorijsku ni arheološku pozadinu.

"Pre 30.000 godina ovde je bila duboka praistorija. Ljudi koji su ovde živeli su ljudi koji pripadaju kamenom dobu. Najjednostavnije rečeno, to su ljudi koji su jedva poznavali vatru. Oni nisu bili u stanju da grade tako kompleksne građevine kao što su piramide. To je isto kao da vam ja kažem da su Rimljani koristili Ajfon. Da li biste mi poverovali?", objašnjava Čačić Beća za Euronews Srbija, dodajući da su stručnjaci Geološkog fakulteta pre više od jedne decenije potvrdili da je "piramida" jednostavno remek-delo prirode. 

Istoričarka tvrdi da nijedan relevantan naučni časopis nije objavio rezultate njegovih istraživanja.

"Mi uvek imamo da je nešto 'rekao gospodin Osmanagić', ali nikada nismo videli dokaz toga", smatra Čačić Beća.

Ona kaže da bi antički pisci i istoričari poput Herodota koji je živeo u 5. veku pre nove ere, sigurno znao da postoji piramida ne tako daleko od Grčke. 

"Te piramide se ne razlikuju mnogo od recimo onih kada uđete u Bihać. Tu imate jedno isto takvo brdo. Ja sam 2006. godine kad je pokrenuta ta blasfemija oko piramida, radila interjvu sa gospodinom Entonijem Hardingom, koji je u to doba bio predsednik Asocijacije evropskih arheologa. On mi je u tom intervjuu rekao: 'Čuvajte vašu pravu prošlost, nemojte verovati u lažnu', a očito je aludirao na gospodina Osmanagića", kaže naša sagovornica.

Piramida ima "lekovita svojstva"

Osmanagić, međutim insistira da su njegova merenja i datiranja na mestu i da je po sredi prava građevina.

Euronews

"Piramida" iz vazduha

"Imali smo 110 stručnjaka iz 25 zemalja. Jednom prilkom 20 vodećih egipatskih arheologa, egiptologa, geologa. Njihove izjave su i danas na našem Jutjub kanalu. Njihovu naučni članci su u našem zborniku naučnih radova", tvrdi doktor političkih nauka.

Pored toga, on smatra da celo područje ima lekovita svojstva. 

"Dolazi nam veliki broj ljudi upravo zbog toga. Neko ima šećer, neko ima (visok)pritisak, neko različite bolove, neko tumor, neko vrlo teške bolesti, neko mentalne probleme ... Ljudi dolaze ovde i boravak u tunelima pokazuje vrlo značajna unapređenja zdravstvenog stanja", tvrdi Osmanagić.

Među njima je Frano Frankić iz Zagreba, koji kaže da mnogi ljudi tu dolaze i po više puta.

"Čuo sam njihova svedočanstva. Mnogi su izlečili jako teške bolesti. Međutim, svi su imali veru u to. Bez obzira koji lek koristili, ako nemate veru onda je manja mogućnost da vam pomogne", kaže Frankić.

Da li je ovo otkriće bajkovite prošlosti koja nas vodi u izvesni bezdan budućnosti? Ova priča nije odgovorila na to pitanje, kao što je autor na početku i obećao. Onaj ko je verovao pre ove priče veruje i nakon. Onaj ko nije verovao ne veruje ni sada.  Zbog toga je ovo priča o veri, dve strane nauke i jednom čoveku.

Komentari (0)

Magazin