Život

Veliko iskušenje budističkog monaha koje je malo ko prevazišao: U izolaciji od spoljašnjeg sveta sve do 2038. godine

Komentari
Veliko iskušenje budističkog monaha koje je malo ko prevazišao: U izolaciji od spoljašnjeg sveta sve do 2038. godine
Unsplash/Jesuu Nim - Copyright Unsplash/Jesuu Nim

veličina teksta

Aa Aa

Jedan japanski monah prekinuo je svaki kontakt sa spoljnim svetom tokom narednih 12 godina kako bi završio jedan od najzahtevnijih režima obuke u budističkoj veri.

Sogaku Taguči, 31-godišnji starešina hrama Nanzambo, biće zatvoren u mauzoleju hrama Enrjakuđi na planini Hijei, severoistočno od drevne prestonice Kjoto.

On neće imati nikakav kontakt sa drugim ljudima niti će znati bilo šta o događajima u spoljašnjem svetu sve do 11. septembra 2038. godine, piše Telegraph.

Taguči prelazi u ulogu "đišina" ("jishin"), što se prevodi kao "istinski čuvar". Reč je o monahu posvećenom brizi o grobnici Saičoa, osnivača budističke sekte Tendai, koji je dužan da se pridržava izuzetno strogog dnevnog režima.

Svakog dana ustajaće pre svitanja kako bi pripremio i skuvao obroke koje potom prinosi pred grobnicom. Taguči će provoditi sate recitujući sutre, a svakodnevno će izvesti i 3.000 poklona pred Budom uz neprekidno pojanje. Sa samo nekoliko sati sna tokom noći, očekuje se da doživi ono što sledbenici veruju da je živopisna vizija Bude.

Unsplash/Passang Tobgay

 

Između verskih obreda, Taguči će biti odgovoran za održavanje kompleksa mauzoleja u besprekornom stanju, tako da ni jedan opali list ne naruši izgled vrtova. Fizički rad je ključni deo ovog procesa i smatra se oblikom zen meditacije.

Test duhovne izdržljivosti dodatno otežavaju surove i ledene zimske prilike u tom području.

Iskušenje je tako zahtevno, da je više monaha preminulo od bolesti pre nego što su uspeli da završe svih 12 godina.

Taguči je tek osmi čovek koji je u poslednjih 80 godina pokušao da prođe kroz ovaj izuzetno naporan obred.

On je takođe tek 118. "đišin" od 1699. godine, kada su prvi put počeli da se vode zapisi o ovom podvigu, i tek osmi čovek koji je prošao ovu obuku tokom poslednjih 80 godina, odnosno od završetka Drugog svetskog rata, prenosi list "Jomiuri".

Govoreći neposredno pre ulaska u kompleks mauzoleja, Taguči je rekao novinarima da je želja da živi prema Saičoovim učenjima "rasla u mom srcu i da sam koračao putem monaha upravo sa tim ciljem".

Unsplash/TONG KBP

 

"Preplavljen sam radošću što stojim na njegovoj početnoj liniji", istakao je on.

Planina Hijei poznata je i po asketskoj praksi "kaihogjo" ("kaihogyo"), tokom koje monasi moraju da pešače oko planine 1.000 dana u razdoblju od sedam godina. Prve tri godine hodaju po približno 30 kilometara dnevno tokom 100 uzastopnih dana, dok se zahtev postepeno povećava, da bi u sedmoj godini dostigao oko 84 kilometra dnevno tokom 100 dana.

Peta godina smatra se najtežim delom celokupnog iskušenja. Tada monasi pešače oko 30 kilometara dnevno tokom 200 dana, nakon čega moraju da prođu kroz obred "doiri", devet dana bez hrane, vode, sna i ležanja. Tokom tog perioda podržavaju ih drugi monasi, dok oni neprekidno pevaju molitve.

Ipak, sekta Tendai odustala je od istorijske tradicije poznate kao "sokušinbucu" ("sokushinbutsu"). Tokom tog rituala monasi su godinama živeli na ishrani sastavljenoj od orašastih plodova, korenja, borove kore i čaja kako bi iz tela uklonili masnoće i tečnost. Nakon toga bili bi živi zapečaćeni u grobnici, gde bi procesom prirodne mumifikacije postajali mumije.

Komentari (0)

Magazin