Društvo

Oluje sve češća pojava i u Srbiji: Kako najlakše naplatiti štetu nastalu na automobilima

Komentari

Autor: Lj.G.

24/05/2024

-

13:11

Oluje sve češća pojava i u Srbiji: Kako najlakše naplatiti štetu nastalu na automobilima
Oluje sve češća pojava i u Srbiji: Kako najlakše naplatiti štetu nastalu na automobilima - Copyright FoNet/Aleksandar Mijailović

veličina teksta

Aa Aa

Nevreme praćeno jakom kišom i vetrom sve je češća pojava i u Srbiji. Tom prilikom, osim štete na stambenim objetima i usevima, pala stabla i grane mogu da unište i automobile. Postavlja se pitanje kako naplatiti štetu na automobilu koja je posledica oluje. 

Najlakši način da se naplati šteta na automobilima koja nastane tokom oluje je da vlasnik ima kasko polisu osiguranja za taj automobil, kažu za Euronews Srbija u Udruženju osiguravača Srbije. 

Ta polisa pokriva štetu kada na primer drvo padne na automobil, kao i bilo koju drugu nezgodu u kojoj je došlo do oštećenja. 

"Ako govorimo o vlasnicima automobila koji nemaju kasko polisu, a pretrpe štetu na automobilu koja je posledica nevremena, na primer, pada drveta, suština je da štetu mogu da naplate od vlasnika tog stabla. Dakle, ako neko vozi ulicom, prolazi pored drvoreda, vlasnik drvoreda je na primer javno komunalno preduzeće, vlasnik tog oštećenog automobila treba da se javi tom javno-komunalnom preduzeću. Treba da pita čiju polisu osiguranja od odgovornosti prema trećim licima oni imaju i da tom osiguravajućem društvu podnese zahtev za naknadu materijalne štete na kolima i nematerijalne, ukoliko je u automobilu bilo povređenih osoba", rekao je PR Udruženja osiguravača Srbije Zoran Ćirić. 

Ako, na primer, iz komšijskog dvorišta padne drvo i ošteti automobil, onda bi štetu trebalo naplatiti od komšija, odnosno od njegovog osiguravajućeg društva, uz uslov da komšija ima polisu osiguranja od odgovornosti prema trećim licima, kojom se zaštitio. 

"Tako je zapravo zaštitio sve ljude koji prolaze pored njegovog dvorišta od pada drveta, pada cepa sa krova ili bilo čega iz njegovog dvorišta što može da nanese materijalnu ili nematerijalnu štetu. Ako nema polisu osiguranja, onda je vlasnik tog dvorišta lično odgovoran za nanetu štetu", rekao je Ćirić. 

Glavna i odgovorna urednica portala "Sve o osiguranju" Lela Saković objašnjava da ako želimo da naplatimo štetu na automobilu koja nastane usled vremenskih neprilika, potrebno je da imamo polisu kasko osiguranja. 

Euronews/Dragan Živanović

 

"Tom polisom su pokrivene štete na automobilu i u slučaju pada drveta, i ako naleti kontejner ili neki predmet na auto i slično. Ako je kasko polisom ugovorena isplata štete i od loma stakla, onda se isplaćuje i nadoknada za stakla", rekla je ona za Euronews Srbija.

Saković kaže da je pre kupovine kasko polise potrebno dobro se raspitati kod osiguravača kakva sve pokrića nude, jer nije kod svih ista ni cena polise, ni obim pokrića. 

"Kad biramo polisu, često je biramo po ceni ali je vrlo važno kolika su pokrića, koliko brzo se isplaćuju štete i šta je sve pokriveno. Raspitajte se i kolika je maksimalna starost automobila, jer negde vozila starija od 10-12 godina ne mogu kasko da se osiguraju jer se smatraju visokorizičnim, a negde postoje i posebne kasko polise za starija vozila", rekla je ona. 

Saković je navela da kada se uzme kasko sa učešćem u šteti, jeftinija je polisa ali je zato i manja isplata, navodeći da ako je učešće u šteti na primer 10 odsto, onda osiguravajuća kuća isplaćuje 90 odsto vrednosti štete.

Prema njenim rečima, postoje vlasnici automobila koji ne prave razliku između osiguranja autoodgovornosti i kasko osiguranja, kad je reč o automobilima. 

"Osiguranje koje plaćamo prilikom registracije vozila je osiguranje naše odgovornosti prema trećem licu kojem bismo mogli napraviti štetu - ako mi napravimo udes i oštetimo treće lice, naša polisa osiguranja će pokriti njegovu štetu. To nema nikakve veze sa oštećenjem našeg vozila usled vremenskih neprilika", objašnjava Saković. 

Naknada štete  

Polisa osiguranja od odgovornosti prema trećim licima je jedinstvena polisa koja podrazumeva nadoknadu štete ukoliko kuća ili drvo ili bilo šta drugo što je u nečijem vlasništvu nanese materijalnu ili nematerijalnu štetu. 

"Cigla, crep sa krova, oluk, kapija, šta god, to je odgovornost prema trećim licima i onaj ko je pretrpeo štetu iz te polise se naplaćuje. Taj ko je pretrpeo štetu, on ne mora da bude osiguran da bi mu šteta bila isplaćena. Ako vlasnik tog, crepa, krova, čega god, nema tu polisu, onda se oštećeni naplaćuje direktno od njega", rekao je Ćirić. 

Isto važi i za stabla koja su u vlasništvu javnokomunalnog preduzeća. 

"U tom slučaju, oštećeni, ne mora da ima nikakvu polisu. Ukoliko mu je drvo koje je palo sa javne površine oštetilo automobil, to preduzeće, odnosno njihovo osiguravajuće društvo mu isplaćuje štetu. Isto je i slučaju povrede", navodi Ćirić. 

Saković navodi da ako neko nema kasko polisu, ako je auto bio na javnoj površini i na njega je palo drvo, treba napraviti fotografije radi dokumentovanja nezgode, pozvati Gradsko zelenilo i policiju kako bi se napravio zapisnik, a zatim pratiti proceduru prema njihovim instrukcijama.

Tanjug/Nenad Mihajlović

 

"Ako je vozilo oštetila recimo terasa sa nečijeg stana, za štetu je odgovoran vlasnik tog stana. Ako on ima polisu osiguranja stana koja sadrži i osiguranje opšte odgovornosti (za štetu koju naša imovina nanese trećem licu), onda osiguranje pokriva tu štetu. Ako je vozilo oštećeno nečim što pripada imovini stambene zajednice (zajednička terasa, krov), onda su za štetu odgovorni svi stanari, a polisu osiguranja bi trebalo da pribavi stambena zajednica", navela je Saković.

Ona napominje da treba imati u vidu da ne može svaka imovina da se osigura, navodeći da ako je zgrada u toliko lošem stanju da je izvesno da će početi da pada fasada ili delovi zgrade, osiguravajuća kuća ne može da prihvati takav rizik.

"Mnogi biraju polisu po ceni premije" 

Kada je kasko polisa u pitanju, Ćirić kaže da su vlasnici automobila odgovorniji, pogotovo vlasnici novih vozila, jer oni koji kupuju na kredit ili na lizing moraju da imaju kasko polisu. 

"Mislim da je malo veći problem sa osiguranjem kada je reč o fizičkim licima, dakle vlasnicima kuće i placa oko kuće, u smislu kupovine polise osiguranja od odgovornosti prema trećim licima. Ta polisa još uvek nije zaživela na našem tržištu u onom delu ili u onom broju u kojem bismo mi hteli da budemo", rekao je Ćirić. 

Saković kaže da su mnogi skloni da biraju polisu po ceni premije, nadoknade koju su sami dužni da plaćaju, a zapravo je važno i to koliko je pokriće za štetu ukoliko nastane i koliko brzo se štete rešavaju. 

"Nisu kod svih osiguravajućih kuća isti islovi pa je dobro uporediti na nekoliko mesta i pronaći ono što nama najviše odgovara. Takođe je važno znati da osiguranje ne pokriva štete koje su izvesne: ako ostavimo otvoren prozor pa nam nevreme napuni stan vodom, u pitanju je naša nepažnja i takvi slučajevi nisu pokriveni osiguranjem. Ako ostavimo otvorena vrata u automobilu i neko nam ga ukrade, nema te polise koja bi nam nadoknadila štetu", rekla je ona. 

Postoje, dodaje ona, vlasnici automobila koji ne prave razliku između osiguranja autoodgovornosti i kasko osiguranja, kad je reč o automobilima. 

"Osiguranje koje plaćamo prilikom registracije vozila je osiguranje naše odgovornosti prema trećem licu kojem bismo mogli napraviti štetu: ako mi napravimo udes i oštetimo treće lice, naša polisa osiguranja će pokriti njegovu štetu. To nema nikakve veze sa oštećenjem našeg vozila usled vremenskih neprilika", navodi ona.

S obzirom na sve učestalije vremenske neprilike, Saković navodi da su mnogi i sami počeli da shvataju značaj polise osiguranja. 

Komentari (0)

Srbija