Održana svečana akademija povodom Dana sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu
Komentari
08/05/2025
-21:34
Svečana akademija povodom Dana sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu održana je večeras u Memorijalnom centru "Staro sajmište".
Tokom Drugog svetskog rata, na teritoriji Beograda stradalo je više od 11.000 Jevreja iz Beograda, Banata, centralne i južne Srbije, kao i jevrejskih izbeglica iz Austrije i Čehoslovačke, a najviše je stradalo beogradskih i banatskih Jevreja - blizu 93 odsto.
Članica gradskog Veća grada Beograda Violeta Filip istakla je da se na današnji dan sećamo stradalih naroda - Srba, Jevreja i Roma i drugih nad kojima su nacističke okupacione vlasti u Beogradu vršile surovu odmazdu.
"Srbi i Jevreji neraskidivo su povezani istorijom uzajamnog kulturološkog razvoja, ali nažalost i zajedničkom nesrećom masovnog stradanja. Zato su naše bliske veze i uzajamno uvažavanje i razumevanje, od davnina neraskidivi", rekla je Filip.
Podsetila je i da je Skupština Grada 2014. godine donela odluku da se 10. maj proglasi za Dan sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu.
"Ovaj datum svake godine prigodno obeležavamo kraj spomenika žrtava genocida na Starom Sajmištu, u znak sećanja na sva stratišta kojih je u Beogradu bilo više. Jevreji su stradali, ne samo pored Sajmišta, već i u Topovskim šupama na Autokomandi, u logoru 'Banjica', na Ledinama, kod manastira Rakovica, u Bubanj Potoku, kao i u Jabuci kod Pančeva", rekla je Filip.
Podsetila je i da je gradski parlament 2021. godine usvojio odluku da leva obala Save, od mosta Gazela do Brankovog mosta, ponese ime "Obala jasenovačkih žrtava", kao i da je država Srbija zakonom iz 2016. godine regulisala pitanje restitucije jevrejske imovine, na način koji je, kako kaže, jedinstven u gotovo čitavoj Evropi i svetu.
"Moramo nastaviti da na principima antifašizma obrazujemo sadašnje i buduće naraštaje. Obrazovanje je jedini način za odupiranje fašizmu i nacizmu, koji ni danas nisu dovoljno mrtvi", poručila je Filip.
Predsednik Jevrejske opštine Beograd Aron Fuks istakao je razmere stradanja beogradskih Jevreja tokom Drugog svetskog rata, podsećajući da je u maju 1942. godine poslednji kamion dušegupka odvezao poslednje zatočenike iz "Sajmišta" u smrt.
"Zamišljajući sebe u njihovoj koži bi trebalo da nam bude snažan podstrek i inspiracija da se borimo protiv svega što je dovelo do njihove patnje, a naposletku do pogubljenja...Stoga nam je obaveza da čuvamo uspomenu na njih, da bi te žrtve živele večno u nama", rekao je Fuks.
Predsednica Memorijalnog centra "Staro Sajmište" Krinka Vidaković Petrov, podsetila je da se na sajmištu od decembra 1941. do maja 1942. godine nalazio jevrejski logor "Zemun", da bi potom, do kraja jula 1944. godine, tu bio prihvatni logor "Zemun".
"Jevrejski logor "Zemun" bio je jedan od najranijih primera 'konačnog rešenja' jevrejskog pitanja u Evropi. Na ovom mestu isprobana je 'efikasnost' mobilne gasne komore - dušegupke. Na ovom mestu, pratili su jevrejsku decu u smrt, deleći im bombone", rekla je Vidaković Petrov i pozvala da se uvek sećamo žrtava Holokausta.
Prisutne je pozdravio i predsednik B'ne B'rit lože Srbija Jovan Elazar.
U okviru programa akademije pročitana su četiri pisma Hilde Dajč, jevrejske devojke koja je bila zatočena u logoru Sajmište, dok je u okviru umetničkog dela akademije nastupio hor "Braća Baruh".
Akademiji je prisustvovala i ambasadorka Nemačke Anke Konrad, predstavnici izraelske ambasade, Jevrejske opštine Beograd, jevrejskih opština u Srbiji...
Prema podacima Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora, u Srbiji je stradalo oko 88 odsto Jevreja.
Jevreji muškarci su najpre zatvarani u logorima Topovske šupe i Banjica i svi su streljani do decembra 1941.
Početkom decembra 1941. otvoren je logor Sajmište, gde je zatvoreno više od 6.000 žena i dece.
Svi su ubijeni do 10. maja 1942.
Formalno, logor Sajmište (Judenlager Semlin) je bio na teritoriji NDH, ali pod punom upravom i komandom Gestapoa. Obezbeđenje logora su vršili pripadnici 64. rezervnog policijskog bataljona, najvećim delom sastavljenog od Folskdojčera.
Organizaciju svečane akademije podržali su B'nei B'rit loža Srbija, Jevrejska opština Beograd, Grad Beograd i Memorijalni centar Staro Sajmište.
Komentari (0)