Položeni venci na Francuskom groblju povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu
Komentari
11/11/2025
-15:30
Na Francuskom vojnom groblju u Beogradu danas su povodom obeležavanja Dana primirja u Prvom svetskom ratu, vence položili zvaničnici Srbije i predstavnici diplomatskog kora.
Vence su položili ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević, ambasadorka Francuske Florans Ferari, nemačka ambasadorka Anke Konrad, kao i ambasador Velike Britanije Edvard Ferguson.
Vence su položili i zamenica gradonačelnika Beograda Vesna Vidović, kao i predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.
Ambasadorka Francuske Florans Ferari istakla je da se Francuska na današnji dan seća 50.000 Francuza koji su uz, kako kaže, svoju srpsku braću položili živote na Solunskom frontu.
"Ceremonija sećanja nikada nije prestajala, čak ni za vreme nemačke okupacije", rekla je Ferari.
Dan primirja u Prvom svetskom ratu je, prema njenim rečima, dan u kojem se sećamo francusko-srpskog prijateljstva rođenog u rovovima tokom Velikog rata.
"Živelo francusko-srpsko prijateljstvo", poručila je francuska ambasadorka.
Podsetila je da rat u Ukrajini traje od 2022. godine i navela da Francuska ulaže napore da se taj rat okonča.
Zamenica gradonačelnika Beograda Vesna Vidović navela je da se polaganjem venca odaje zahvalnost francuskim saveznicima, ali i i svim borcima koji su zajedno sa srpskom vojskom stajali na strani pravde i čovečnosti u, kako kaže, najstrašnijem ratu koji je svet dotad video.
"Srbija je tada podnela ogromnu žrtvu — izgubila je više od milion i dvesta hiljada ljudi, skoro trećinu ukupnog stanovništva, ali je i tada, kao i uvek kroz istoriju, bila na pravoj strani, na strani istine, a istorija se ne može izbrisati. Naš Beograd je bio rušen i branjen više puta, a iz tog stradanja je ponovo vaskrsao, kao i cela naša zemlja", rekla je Vidović.
Zamenica gradonačelnika Beograda istakla je da je naša dužnost da ne zaboravimo koliko je bila cena mira i slobode.
"Ponosni smo što smo potomci vojske koja je, iako izmučena, pokazala nepokorni duh, snagu i hrabrost. Neka je večna slava svim palim junacima, a njihova žrtva neka nas podseti da se mir čuva hrabrošću, pamćenjem, zahvalnošću i zajedništvom", navela je Vidović.
Ceremonija odavanja počasti poginulima u Prvom svetskom ratu počela je nacionalnom himnom Srbije, a zatim Francuske, a učenici Francuske škole izveli su pesmu "Kreće se lađa Francuska".
Kraj velikog rata
Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležava se danas u Srbiji nizom ceremonija, polaganjem venaca i odavanjem počasti, u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine, kada je potpisano primirje, čime je okončan Prvi svetski rat.
Prvi svetski rat počeo je 28. jula 1914. godine napadom Austrougarske na Srbiju.
Vlasti Dvojne monarhije iskoristile su tragičnu pogibiju prestolonaslednika nadvojvode Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije vojvotkinje Hoenberg u Sarajevu, na Vidovdan, 28. juna 1914, da optuže Srbiju da navodno stoji iza atentata.
U Beču je zapravo dugo tražen prikladan moment za, kako su verovali, konačni obračun sa Srbijom.
Atentat koji su izvršili mladobosanci uzet je otuda kao opravdanje za rat.
Rat je objavljen, verovatno ciljano, simbolički, mesec dana po atenatu u Sarajevu, 28. jula.
Probojem Solunskog fronta, koji su izveli Srbi, sredinom septembra 1918. i pobedonosnom ofanzivom koja je presudno doprinela porazu Centralnih sila, okončan je Prvi svetski rat.
Po kapitulaciji Bugarske, zatim i Austrougarske, Nemačka je primirje potpisala 11. novembra. Bio je to kraj Velikog rata.
Prema memorandumu Delegacije Kraljevine SHS tokom Mirovne konferencije u Parizu 1919. godine, Srbija je do oktobra 1915. godine mobilisala 707.343 osoba, dakle 24 odsto populacije ili 40 procenata muškog stanovništva.
Prema istom izvoru, ukupni gubici Srbije bili su 1.247.435 ljudi, odnosno 28 odsto populacije iz 1914. godine, od čega je vojnih gubitaka bilo 402.435 a civilnih 845.000
Dan primirja u Prvom svetskom ratu u Srbiji se obeležava kao državni praznik od 2012. godine.
U Srbiji se kao glavni motiv za amblem Dana primirja koristi cvet Natalijine ramonde, što je ugrožena vrsta u Srbiji, koji je poznat i kao cvet feniks.
Osim Natalijine ramonde, u amblemu se pojavljuje i motiv trake Albanske spomenice, koja se nalazi iznad cveta.
Komentari (0)