Može li Koština turneja da dovede do pomaka u dijalogu Beograda i Prištine?
Komentari14/05/2025
-17:00
I dok stiže vest da zahtev Prištine za članstvo u Savetu Evrope nije na dnevnom redu Komiteta ministara koji se održava u Luksemburgu, predsednik Evropskog saveta Antonio Košta nastavlja balkansku turneju bez jasnih poruka o konkretnim pomacima u dijalogu Beograda i Prištine. Aleksandar Šljuka iz Nove društvene inicijative kaže za Euronews Srbija da Kosovo i dalje ne ispunjava ključni uslov za članstvo u Savetu Evrope – formiranje Zajednice srpskih opština, ali i da Brisel ne pokazuje značajne pomake u obnovi dijaloga Beograda i Prištine.
Posle posete Beogradu i Sarajevu, predsednik Evropskog saveta Antonio Košta danas je nastavio posetu Zapadnom Balkanu razgovorima sa zvaničnicima u Podgorici.
On je na konferenciji za medije posle sastanka sa predsednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem ocenio da je postati 28. članica Evropske unije 2028. godine dobar slogan, ali da bi bilo značajno da to bude i ranije. Milatović je rekao da je to ambiciozan, ali ostvariv cilj, prenose crnogorski mediji.
Košta bi danas trebalo da poseti i Prištinu, sutra Severnu Makedoniju, a balkansku turneju završiti u Tirani gde se 16. maja održava samit Evropske političke zajednice.

Profimedia
O razlozima zbog kojih Kosovo nije uvršteno na dnevni red Komiteta ministara Saveta Evrope, kao i o šansama da se politička blokada u Prištini prevaziđe, za Euronews Srbija govorio je Aleksandar Šljuka iz Nove društvene inicijative.
Odluka da se pitanje članstva Kosova ne nađe na dnevnom redu Saveta Evrope, prema rečima Šljuke, bila je očekivana.
"Postojali su određeni napori prištinske strane da se to stavi na dnevni red. Međutim, mi znamo još od prošle godine poziciju, ajde da kažemo, vodećih evropskih država kada je u pitanju prijem Kosova u Savet Evrope", kaže naš sagovornik.
On objašnjava da je jedan od ključnih zahteva za podršku zemalja članica Saveta Evrope – formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom.
"Tada je još isticano da je neophodan uslov za, da kažemo, zeleno svetlo, odnosno za podršku tih ključnih zemalja, to da Kosovo načini određene napore, odnosno korake ka formiranju zajednice opština sa srpskom većinom", dodaje Šljuka.
"Međunarodna zajednica više ne veruje Prištini"
Iako je kosovska strana prošle godine u parlamentu usvojila zakon o vraćanju zemljišta manastiru Visoki Dečani, ispostavilo se da to nije bilo dovoljno za pomak.
Šljuka ukazuje i na to da vlada premijera Aljbina Kurtija nije ispunila dato obećanje da će, po prijemu u Savet Evrope, započeti formiranje ZSO.
"Oni su se tada obavezali, odnosno poslali su jedno pismo da će oni to uraditi, odnosno da će započeti taj proces, čim budu primljeni", ističe naš sagovornik.

Tanjug/AP/Fred Sierakowski
Međutim, prema njegovim rečima, međunarodna zajednica više ne veruje prištinskoj administraciji.
"Verovatno im se nije verovalo na reč i verovatno im se i dalje ne veruje na reč da će oni to uraditi, dakle u periodu nakon što budu primljeni".
On upozorava i na to da aktuelna institucionalna blokada u Prištini zapravo odgovara vladi.
"Košta nije rekao ništa novo"
Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, Šljuka smatra da izjava Antonija Košte u Beogradu nije donela ništa novo.
"Ja ne vidim nešto značajno novo u onome što je Košta rekao u Beogradu, a verujem i u onome što će reći u Prištini. Naravno, on je rekao da strane trebaju da se angažuju, da je dijalog jako bitan, ali to je nešto što mi slušamo već godinama."
On identifikuje nekoliko razloga zbog kojih dijalog stoji – unutrašnje razlike u okviru EU, fokus na Ukrajinu i razlike u pristupu SAD i EU.
Tanjug/Miloš Milivojević
"Evropska unija jednostavno ne pokazuje odlučnost u tom smislu da se nešto promeni, da se dijalog otkoči, da on krene napred. Drugi faktor je taj što je Evropska unija sada, ajde da kažemo, nekako okupirana i drugim pitanjima, koja su uslovno rečeno bitnija – situacija u Ukrajini konkretno. Treća stvar bi bila ta što imamo razilaženje sada između Evropske unije i ove administracije u Americi", nabraja Šljuka.
On podseća da ni novi predstavnik EU, Petar Sorensen, nije uspeo da organizuje sastanak između strana.
"I dalje nismo videli ni jedan zajednički sastanak, on jeste imao posete Beogradu i Prištini, ali nismo videli nikakav sastanak, dakle, zvaničnika dve strane, niti na visokom nivou, niti na tehničkom nivou", kaže naš sagovornik.
Poseban akcenat Šljuka stavlja na životne okolnosti građana, posebno Srba na severu Kosova.
"Ljudi jednostavno ne žele i nisu navikli da žive u jednoj situaciji koja je totalno nepredvidiva, koja je, pa mogu slobodno da kažem, ni na koji način nije normalizovana", naglašava on.
O krizi konstituisanja prištinske Skupštine
On dodaje da je EU propustila da preduzme konkretne korake.
"Brojne su stvari koje su se negativno izdešavale u poslednjih nekoliko godina na štetu pre svega srpske zajednice, a ništa sporo nije urađeno u smislu da je EU na neki konkretan način pokušala da to spreči", napominje Šljuka.
Komentarišući neuspeh u izboru predsednika Skupštine Kosova u čak 15 pokušaja, Šljuka ocenjuje da su šanse za prevazilaženje krize male.
"Nekako su obe strane ušančene u svojim stavovima. Samoopredeljenje, odnosno vodeća partija, lidera Kurtija ne želi da promeni svog kandidata za predsednika, odnosno predsednicu skupštine Aguljenu Hadžiju. Opozicija ne želi da podrži tog kandidata".
Euronews/Vladislav Ćup
Moguće rešenje vidi u raspisivanju novih izbora.
"Ja bih rekao da tu postoji jedno konkretno rešenje koje negde se naslućuje, a to je da se raspišu novi izbori", jasan je Šljuka.
Ustavni okvir, kako kaže, dodatno otežava izlaz iz krize.
"Ustav Kosova ne predviđa nikakav rok da se izabere predsednik skupštine, dok na primer za formiranje vlade imamo konkretne rokove. Sada imamo tu situaciju da vodeća partija ne može da obezbedi dovoljan broj glasova za njihovog kandidata, ali ne postoje nikakvi rokovi i oni moraju da se sastaju svaki 48 sati i uvek je rezultat isti", zaključuje Aleksandar Šljuka.
Ceo razgovor pogledajte u videu na početku teksta.
Komentari (0)