Fokus

Drugi krug predsedničkih izbora u Čileu: Hoće li desnica preuzeti vlast prvi put od 1990. godine?

Komentari
Drugi krug predsedničkih izbora u Čileu: Hoće li desnica preuzeti vlast prvi put od 1990. godine?
Drugi krug predsedničkih izbora u Čileu: Hoće li desnica preuzeti vlast prvi put od 1990. godine? - Copyright Tanjug/AP/Natacha Pisarenko

Autor: Tanjug

14/12/2025

-

10:20

veličina teksta

Aa Aa

Čileanci će danas glasati u drugom krugu predsedničkih izbora, koji će, kako se očekuje rezultirati najoštrijim političkim zaokretom ka desnici od ukidanja vojne diktature 1990. godine, preneli su američki mediji.

Skoro 15,6 miliona registrovanih birača u Čileu trebalo bi da glasa danas do 18 časova po lokalnom vremenu kada će birališta biti zatvorena, prenosi Rojters navodeći da se prvi rezultati očekuju ubrzo nakon toga.

U drugom krugu suočavaju se Hose Antonio Kast, iz krajnje desničarske Republikanske partije čiji je osnovač i Žanet Harom, kandidatkinja Komunističke partije koje je trenutno na vlasti u Čileu.

Hara je pobedila u prvom izbornom krugu u novembru sa 26,85 odsto glasova, ali Kast je pobedio nekoliko desničarskih rivala i završio na drugom mestu sa 23,92 odsto osvojenih glasova.

Predviđa se da će većina birača koji su podržali desničarske kandidate glasati za Kasta i obezbediti mu više od 50 odsto glasova i predsedničku funkciju.

Kako su se predizborne kampanje bližile kraju, oba kandidata su se uzajamno kritikovala sa fokusom na glavnu izbornu temu brobu protiv kriminala.

"Aktuelna vlada je izazvala haos i nered, ova vlada je izazvala nesigurnost. Stvorićemo red, bezbednost i poverenje", rekao je 59-godišnji kandidat desnice Hose Antonio Kast.

Iako je Čile jedna od najbezbednijih zemalja u Latinskoj Americi, nedavni porast organizovanog kriminala i imigracije je uznemirio biračko telo i postao glavna briga građana te zemlje.

Ovo pitanje je brzo postalo trn u oku levičarskog predsednika Gabrijela Borića, koji je došao na vlast na talasu rastućeg optimizma nakon široko rasprostranjenih protesta protiv nejednakosti i obećanja o izradi novog ustava.

Borić, kome je zabranjen još jedan reizbor, trudio se da se prilagodi, povećavajući finansiranje policijskih snaga, stvarajući operativne grupe posvećene borbi protiv organizovanog kriminala i raspoređujući vojsku na severnu granicu zemlje sa Peruom i Bolivijom, ali za mnoge birače to nije bilo dovoljno.

Komentari (0)

Svet