Đurđev: Ko kontroliše orbitu, kontroliše i rat - Starlink, obezglavljivanje i nova doktrina moći
Komentari
04/03/2026
-20:30
Predsednik Srpske lige Aleksandar Đurđev komentarisao je transformaciju savremenog ratovanja, ukazujući da se veliki sukobi u XXI veku više ne vode samo topovima i tenkovima, već signalima i digitalnim infrastrukturama.
"Postoji trenutak u svakom velikom sukobu kada se rat prestane čitati kao razmena vatre, a počne učitavati kao razmena signala. Kad se to dogodi, karte više ne crtaju generali na papiru, nego algoritmi u orbiti”, objašnjava Đurđev.
Đurđev pojašnjava da “obezglavljivanje” danas nije pitanje likvidacije ključnih ličnosti, već onemogućavanja države da donosi odluke, komanduje i reaguje.
"I upravo zato je atentat na ključne iranske lidere, drugi put zaredom, važan kao simptom, ne samo zbog pucnja, već zbog infrastrukture koja je pucanj pretvorila u sistem. Jer nije to 'samo' Palantir. Nije to 'samo' Starlink. Nije to 'samo' obaveštajna saradnja SAD i Izraela. To je sudar dve epohe, one stare, u kojoj se države ruše tenkovima i sankcijama, i nove, u kojoj se države lome tako što im se preseče signal, ukrade koordinata, preuzme navigacija, pročita namera i preduhitri odluka. Unutrašnje ranjivosti Irana kao i unutrašnje ranjivosti svake države koju je Amerika u prethodnih pedeset godina dovela do rezultatske table postale su ulazna vrata za spoljnu tehnološku polugu. I to je ono što mora da se vidi bez iluzija, sve zemlje koje je Amerika porazila imale su probleme sa ovim, što su Amerikanci iskoristili".
Poslednje modifikacije Starlink mreže prema tvrdnjama stručnjaka, više nisu samo kanali komunikacije.
"One se čitaju kao paket komunikacija + alternativna navigacija, otporne na ometanje, sa uskim snopom koji je teško otkriti i praktično nemoguće blokirati klasičnim sredstvima radioelektronske borbe", objašnjava Đurđev.
Ta tiha tehnologija, kako ističe, menja pravila igre: terminali nisu skupi kao teške platforme, pa masovnost dovodi do revolucije. “Dalekometna udarna sredstva mogu se upravljati sa bilo koje tačke planete, sa preciznošću blizu pogotka u oko. To više nije navođenje po koordinatama, već po linku – a link je ono što daje orbita.”
Ustupljena fotografija
Đurđev opisuje i savremene izviđačke sisteme, uključujući hiperspektralne kamere koje prepoznaju maskirane objekte.
"Maska postaje potpis, a široki kanal postaje okidač. Lanseri gube bitku ne zbog slabosti, već zato što su vidljivi u sekundi. To je obezglavljivanje na taktičkom nivou sa strateškim posledicama", ističe on.
On dodaje da zapadna doktrina “munjevitog udara” koristi iznenadni napad za prekid koordinacije, lom morala i unutrašnji raspad sistema, dok norme i institucije nakon toga izgledaju kao diplomatija – ali u stvari je reč o inženjerstvu ishoda.
Đurđev upozorava da je obrazac intervencija SAD i njihovih saveznika vidljiv u nizu zemalja: Jugoslavija, Irak, Libija, Sirija, Hamas, Hezbolah, Venecuela, sada Iran.
"Duga priprema, obaveštajna kreativnost, kombinacija pritiska, izolacije, informacionog rata, sankcija i eskalacija ili promena režima – to je obrazac koji se ponavlja", objašnjava on.
Posebno ističe ulogu Ukrajine kao laboratorije, gde su testirane modifikacije Starlink-a na dronovima, kao i mogućnosti promene misije u letu krstarećih raketa.
"Klasične doktrine PVO teško podnose nepredvidive ciljeve i komandu koja može doći od bilo gde. Jedan satelit je meta, deset hiljada satelita je sistem", naglašava Đurđev.
Biro 1440: ruski odgovor i kontrola orbite
Đurđev ukazuje na značaj ruskog projekta Biro 1440, koji razvija niskoorbitalnu konstelaciju satelita za široku komunikaciju i podatke, kao protivtežu Starlink-u. Planirano je da sistem bude aktivan do 2027. godine, sa stotinama satelita i investicijama u stotinama milijardi rubalja.
"Komandu ne šaljete samo preko kabla. Komandu šaljete preko neba. I ako nebo nije vaše, komanda nije vaša", upozorava Đurđev.
Zaključak Đurđeva je upozoravajući: mala država poput Srbije više ne može da tretira telekomunikacije kao tržišnu uslugu.
"Svaka država koja koristi satelitske sisteme i globalne platforme ulazi u odnos zavisnosti. Ko kontroliše infrastrukturu, kontroliše mogućnost njenog isključenja. To je suština digitalnog suvereniteta".
On preporučuje: usvojiti nacionalnu doktrinu digitalne otpornosti, obezbediti rezervne kanale, duplirati kritičnu infrastrukturu, uvežbavati protokole u slučaju pada interneta ili GPS-a, pozicionirati Srbiju kao regionalni hab stabilnosti.
"Država koja ne gubi signal postaje magnet za biznis, geopolitički sigurna i ekonomski jača", poručio je Đurđev.
Komentari (0)