Politika

Starović za Euronews Srbija: Povlačenje KFOR-a sa ključnih lokacija moglo bi da ima katastrofalne posledice

Komentari
Starović za Euronews Srbija: Povlačenje KFOR-a sa ključnih lokacija moglo bi da ima katastrofalne posledice
Starović za Euronews Srbija: Povlačenje KFOR-a sa ključnih lokacija moglo bi da ima katastrofalne posledice - Copyright Euronews Srbija

veličina teksta

Aa Aa

Povlačenje pripadnika KFOR-a sa mosta na Ibru i mogućnost da deo bezbednosnih zadataka preuzme Kosovska policija izazvali su nove strahove među Srbima na Kosovu i Metohiji. Ministar za evropske integracije Nemanja Starović ocenjuje da bi takav potez, u trenutku pojačanih tenzija i nakon novih incidenata, mogao da ima ozbiljne posledice. Govoreći za Euronews Srbija, Starović je ocenio i da Priština nastavlja sa jednostranim potezima, te je kritikovao reakciju Brisela i poručio da Beograd očekuje snažniji angažman Vašingtona.

"Brutalno premlaćivanje Nenada Raškovića je slika i prilika načina na koji se te specijalne, militarizovane monoetničke albanske jedinice Kosovske policije ophode prema lokalnom srpskom stanovništvu u dužem kontinuitetu. Te slike na najslikovitiji način prikazuju kako to izgleda i šta predstavlja svakodnevnicu za naše sunarodnike, pogotovo na severu Kosova i Metohije. To mora biti poziv na buđenje za sve one u međunarodnoj zajednici koji imaju poluge uticaja prema Prištini", rekao je Starović.

"KFOR mora da ostane na ključnim lokacijama"

Posebno pitanje predstavlja najavljeno smanjenje prisustva KFOR-a na pojedinim lokacijama, među kojima su most na Ibru u Kosovskoj Mitrovici i područje manastira Visoki Dečani. Za Starovića je upravo prisustvo međunarodnih snaga jedna od najvažnijih bezbednosnih garancija za srpsku zajednicu. On podseća da je KFOR na Kosovu i Metohiji prisutan od 1999. godine, na osnovu mandata proisteklog iz Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.

"Svako umanjenje prisustva KFOR-a ili povlačenje sa određenih lokacija predstavljalo je u praksi poziv za albanske ekstremiste i sprovođenje nasilja nad Srbima. To smo videli 17. marta 2004. godine, i puno puta, nažalost, i nakon toga. Uloga i značaj KFOR-a su zato značajno veći i oni moraju da odgovore svojim obavezama koje proističu iz mandata koji su dobili", naveo je Starović.

On smatra da bi eventualno potpuno otvaranje mosta na Ibru, bez prethodnog ispunjavanja niza uslova, moglo da predstavlja bezbednosni rizik.

Euronews Srbija

 

Most koji povezuje severni i južni deo Kosovske Mitrovice ima, prema njegovim rečima, i simboličku i praktičnu vrednost. Starović podseća da je upravo taj prostor bio jedna od ključnih tačaka tokom 1999. godine, ali i da danas predstavlja izuzetno osetljivu lokaciju.

Sličan stav ima i kada je reč o manastiru Visoki Dečani, za koji navodi da je već decenijama pod zaštitom međunarodnih snaga.

"Ne možemo previše da se uzdamo u reakcije EU"

Govoreći o reakcijama Brisela na poteze Prištine, Starović je kritikovao pristup Evropske unije koji, kako tvrdi, odgovornost često podjednako pripisuje Beogradu i Prištini.

Povodom izjava iz Brisela o mogućim promenama toka Ibra, Starović kaže da se radi o pristupu koji u Beogradu vide kao "obostranost odgovornosti ili krivice".

"Imamo, nažalost, činjenicu da će mnogi potezi prištinske administracije, govorimo o jednom čitavom obrascu jednostranih mera koje Kurti sprovodi od 2021. godine pa nadalje, biti retorički ili verbalno osuđeni od strane Evropske unije, ali na koncu bez bilo kakvog efekta. Taj perpetuum mobile se, da tako kažem, nastavlja. Tako da ne možemo mi, nažalost, previše da se uzdamo ili da se nadamo kada govorimo o reakcijama Evropske unije", rekao je Starović.

Prema njegovoj oceni, veći efekat bi mogao da ima angažman Sjedinjenih Američkih Država, za koje smatra da imaju dovoljno političkih poluga da utiču na poteze Prištine.

Kao primer navodi ranije pokušaje Prištine da ograniči rad Telekoma Srbija na Kosovu i Metohiji, tvrdeći da je američkim angažmanom takav scenario sprečen.

Beograd spreman za dijalog, ali "za tango je potrebno dvoje"

Starović tvrdi da je Beograd spreman da nastavi dijalog sa Prištinom, kako na tehničkom, tako i na političkom nivou, ali ocenjuje da trenutno ne postoje odgovarajući uslovi za njegov nastavak.

"Mi smo na dijalog uvek spremni, spremni smo da učestvujemo, bilo na tehničkom, bilo na političkom nivou, ali to očigledno nije moguće, pošto je za tango potrebno dvoje. A nažalost, svima je negde jasno, pa i našim kolegama u Briselu, da u Prištini ne postoji adekvatna osoba za dijalog, da ne postoje ni volja ni elementarni preduslovi za tako nešto da bi se napredak u procesu dijaloga mogao očekivati", rekao je ministar.

Dodatni problem, prema njegovim rečima, predstavlja zabrana ulaska pojedinim zvaničnicima Srbije na Kosovo i Metohiju. Starović navodi da je i njemu godinama onemogućen odlazak na Kosovo i Metohiju, što smatra kršenjem sporazuma o službenim posetama iz 2012. godine. On kaže da Beograd, u situaciji u kojoj nema direktnu bezbednosnu kontrolu na terenu, pokušava da podršku srpskom stanovništvu obezbedi kroz ekonomske i socijalne mere.

Euronews Srbija

 

Oštar odgovor Ediju Rami zbog Ibra

Tema Ibra izazvala je i javnu polemiku između Starovića i albanskog premijera Edija Rame. Rama je reagovao na izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića o mogućnosti regulacije toka Ibra, poručujući da reka treba da teče u skladu sa geografijom, a ne "političkim folklorom".

Starović smatra da je mešanje Tirane u to pitanje neprimereno i tvrdi da Beograd neće ćutati kada proceni da su ugroženi njegovi interesi.

"Naš sasvim legitimni i najvažniji politički cilj jeste odbrana našeg teritorijalnog integriteta, i svako potenciranje nekakve takozvane nezavisnosti Kosova i Metohije predstavlja prst u oko, neko bi rekao i šamar u lice Srbiji, koji ne može da ostane bez odgovora. To ćemo uraditi svaki put. Ništa od toga ne može predstavljati opravdanje za to da svoje unutrašnje političke sukobe vode preko leđa Srba, odnosno preko leđa Republike Srbije", rekao je Starović.

Govoreći o mogućim motivima Edija Rame, Starović je pomenuo i odnose unutar albanskog političkog prostora i rivalstvo sa Albinom Kurtijem, ali je naglasio da to, po njegovom mišljenju, ne može biti opravdanje za mešanje u odnose Srbije i Kosova i Metohije.

Starović je komentarisao i polemiku između Beograda i Podgorice nakon odluke Crne Gore da pošalje diplomatu na obeležavanje godišnjice operacije „Oluja“ u Kninu.

Ocenjujući izjave crnogorskog premijera Milojka Spajića o evropskoj politici, Starović je rekao da evropska perspektiva ne može, kako navodi, biti opravdanje za političke poteze koje Beograd smatra suprotnim svojim interesima.

Euronews Srbija

 

Posebno je kritikovao stav Podgorice prema pitanju Kosova i Metohije i ocenio da se radi o politici koju Crna Gora vodi još od priznanja jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije 2008. godine.

Šta čeka Srbiju na evropskom putu?

Na kraju razgovora Starović je govorio i o evropskim integracijama Srbije i očekivanjima u vezi sa nastavkom pregovora sa EU. On je ocenio da proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji nije zaustavljen, već da se odvija kroz više paralelnih procesa. Kao jedan od važnih elemenata izdvojio je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji predstavlja osnovu ekonomskih odnosa Srbije sa EU.

Starović je istovremeno ukazao da napredak evropskih integracija zavisi od niza političkih i reformskih pitanja, dok je pitanje Kosova i Metohije jedan od najosetljivijih segmenata odnosa Srbije sa Briselom.

Više pogledajte u videu u tekstu ili na našem Youtube kanalu.

 

Komentari (0)

Srbija