Politika

Nova kriza umesto pomaka u dijalogu: Zaoštravanje i neizvesnost posle odluka Prištine

Komentari

Autor: Tijana Krnjaić

30/06/2022

-

22:00

Nova kriza umesto pomaka u dijalogu: Zaoštravanje i neizvesnost posle odluka Prištine
Nova kriza umesto pomaka u dijalogu: Zaoštravanje i neizvesnost posle odluka Prištine - Copyright Tanjug/AP/Michael Sohn, Visar Kryeziu, Euronews/Vladislav Ćup

veličina teksta

Aa Aa

Kratko je trajao optimizam nakon prvog dogovora koji je posle dužeg vremena zastoja postignut u okviru dijaloga Beograda i Prištine. I evropski zvaničnici počeli su da govore već i o sastanku na najvišem nivou, ali su se očekivanja da će se dijalog pomeriti sa mrtve tačke brzo urušila i pretvorila u nove tenzije na relaciji Beograd - Priština. Razlog tome su nove odluke vlade Aljbina Kurtija koje se tiču srpskih dokumenata i registarskih tablica. O posledicama se govori, a prognoze za nastavak dijaloga i odnose dve strane nisu optimistične.

Sagovornici Euronews Srbija ukazuju da ono što se dogodilo u Prištini, ne samo da kompromituje dijalog, već i obeshrabruje sve buduće korake po tom pitanju.

Šta se zapravo desilo? Baš u trenucima kada je specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak iz Prištine dolazi u trodnevnu posetu Beogradu, objavljena je odluka kosovske vlade da će osobama koje na administrativne prelaze dođu sa ličnim dokumentom koji su izdale srpske vlasti, dati obrazac koji privremeno zamenjuje korišćenje dokumenata države Srbije.

Prema ovoj odluci, svakoj osobi se dostavlja obrazac deklaracije koji privremeno zamenjuje korišćenje dokumenta izdatog u Srbiji, prenosi Koha.

Takođe, doneta je odluka da se stanovnicima, uglavnom na severu zemlje koji imaju registarske tablice izdate u Srbiji, ali u ime gradova Kosova, omogući da se vrate na, kako kažu, registarske tablice RKS.

Kosovska vlada je održala elektronski sastanak na kome je usvojila odluku da se omogući registracija vozila sa RKS registarskim tablicama za sva vozila opremljena registarskim tablicama "PR", "KM", "PZ", "GL", "UR", "JP", "DA" ili "ÐA".

Kako je saopšteno iz Vlade, vlasnicima vozila sa ovim registarskim oznakama omogućen je povratak na Kosovo u periodu od 1. avgusta do 30. septembra ove godine, odnosno u toku dva meseca.

Govoreći o ovim odlukama, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da "naš narod neće više da trpi upade njihovih jedinica", te da će nakon isteka roka koji je Priština postavila za kraj septembra, doći do opšteg napada na sever Kosova.

"Planiraju opšti napad na sever Kosova najkasnije 1. oktobra, koji će oni da nazovu kako hoće i to građani Srbije treba da znaju. Treba i da znaju da su ih podržali predstavnici Kvinte", rekao je Vučić.

On je dodao da Priština sve vreme ima podršku velikih zapadnih zemalja, pre svega velike Britanije i Nemačke, ali i svih drugih zemalja Kvinte. Međutim, iz zemalja koje predstavljaju Kvintu ovim povodom nije bilo reakcija.

Vučić je konferenciju za novinare održao nakon sastanka sa Lajčakom, a koliko je situacija zaoštrena svedoči to što se on novinarima obratio sam. Rekao je da konferenciju drži samostalno jer je obavestio Lajčka o čemu će govoriti i da nije želeo da ga dovodi u "neprijatnu situaciju".

Lajčak: Ne smemo da dozvolimo da dođe do krize

Lajčak je međutim nastavio sastanke sa političkim subjektima u Srbiji, a kako je sam danas rekao, plan njegove posete je promenila nova situaicja u odnosima Beograda i Prištine.

On nije želeo da komentariše izjavu predsednika Srbije Aleksandra Vucica da Priština planira novu "Oluju" na severu Kosova.

"Imali smo jedan vrlo ozbiljan razgovor sinoć o situaciji i naravno potrebno je da tražimo rešenja putem dijaloga, a ne konfrontacijom“, rekao je Lajčak novinarima i dodao: "Ja sam došao u region da pripremam sledeći sastanak lidera i da govorimo o napretku i normalizaciji odnosa, sada treba da rešavamo ovu situaciju. Ne smemo da dozvolimo da dođe do neke krize".

 

Euronews TV

U prvim reakcijama na odluku Srbi sa severa Kosova i Albanci sa juga Srbije ističu svoje nezadovoljstvo. Predstavnici civilnog društva na Kosovu i Metohiji ističu da je ova odluka nekorektna i da će ispaštati Srbi na Kosovu, a ne oni koji ih donose.

"Ta odluka je jednostrana, a svaka odluka koja je donešena jednostrano bila je politički nekorektna. Ispaštaju građani na KiM, a ne oni koji donose odluke. Stvara se mržnja između etničkih zajednica koje žive ovde. Odluke Kurtija bile su mimo saradnje i sa EU, donosio je samostalno odluke", istakao je za Euronews Srbija prdstavnik civilnog društva Oliver Vujović.

Sa druge strane, reagovali su i Albanci iz Preševa, Bujanovca, Medveđe, ističući da je ova odluka upućena protiv Albanaca iz tog dela Srbije i da će zapravo najviše ispaštati oni.

Sa Miroslavom Lajčakom je posle odluka Prištine razgovarao direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković. On je ukazao da je nedavno usvajanje Mape puta za primenu sporazuma o energetici probudilo očekivanja da se radi o velikom koraku, koji otvara mogućnost da se konačno započne sa implementacijom ostalih sporazuma, pre svega sa aktivnostima za formiranje Zajednice srpskih opština.

"Umesto toga, dobili smo novu krizu koju je direktno prouzrokovala Priština i koja može imati nesagledive posledice po mir i stabilnost celog regiona", kazao je Petković.

profimedia

 

Analitičari koji su govorili za Euronews Srbija navode da će ovaj korak svakako stati na put daljim pregovorima, nakon dobrog signala od prošle nedelje.

Branka Latinović iz Foruma za međunarodne odnose isakla je da je odluka iznenađujuća i da nije ohrabrujuća za dalje pregovore.

"Ovo nije nešto što ohrabruje u kontekstu da se može očekivati jedna dinamičnija faza dijaloga.  Nije pitanje samo ovoga što se dešava, već i personifikacije ljudi koji su u Prištini na vlasti. Sa izborom Kurtija i Osmani imamo veliki korak unazad u kontekstu dijaloga i bilo kakve forme napretka i da se vidi animozitet koji te dve ličnosti imaju prema dijalogu, oni imaju neku svoju šemu, ali to nije nešto što može pomoći i ne može naravno pomoći onome što je zajednički cilj a to je da se dođe do aranžmana", kazala je Latinović.

Ona navodi i da je "dosta iznenađujuće" i odsustvo Lajčaka sa konferencije za medije, "što govori da se dešavaju neke stvati koje ne idu nama u prilog".

Euronews TV

Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije rekao je da je ovim potezom došlo do "provokacije prema srpskom narodu, a tek je trebalo implementirati dogovor u oblasti energetike".

"Kurti želi pre bilo kakvog dogovora da uništi državnost Srbije nad Kosovom. Ovaj postupak kompromituje sve dalje dogovore za ovo leto, pa i sastanak na vrhu. Mislim da ako ne bude nekih novih momenata predsednik Srbije će doći na taj sastanak, kako je i juče rekao", naveo je Zečević za Euronews Srbija.

Kada je reč o Kvinti, on je rekao da bi trebalo da reaguje u slučaju da predstavnici nisu podržali ove odluke, ali "ako Kvinta stoji iza toga, Kurti je siguran u sebe i to će moći da sprovede".

Međutim, bivši diplomata Zoran Milivojević rekao je za RTS da je "indikativno što je odluka o suspenziji srpskih ličnih karata i tablica donesena jedva dan posle sastanka sa Kvintom i u trenutku kada specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak boravi u Prištini i Beogradu".

Milivojević smatra da je Lajčakova uloga time obesmišljena i da ostavlja jasan utisak da Kurti ima podršku za takve poteze.

Komentari (0)

Srbija