Fokus

Referendum u Venecueli o pripajanju velikog dela susedne Gvajane

Komentari

Autor: Tanjug

03/12/2023

-

12:37

Referendum u Venecueli o pripajanju velikog dela susedne Gvajane
Referendum u Venecueli o pripajanju velikog dela susedne Gvajane - Copyright Tanjug AP/Matias Delacroix

veličina teksta

Aa Aa

U Venecueli se danas održava referendum na kojem se odlučuje o budućnosti velikog dela susedne Gvajane na koji vlada Venecuele polaže pravo, tvrdeći da je ta teritorija oteta kada je granica sever-jug povučena pre više od jednog veka. Gvajana smatra da je referendum korak ka aneksiji.

Referendumsko pitanje je da li Venecuelanci podržavaju uspostavljanje države na spornoj teritoriji poznatoj kao Esekibo, davanje državljanstva sadašnjim i budućim stanovnicima te oblasti i odbacivanje nadležnosti najvišeg suda Ujedinjenih nacija u rešavanju nesporazuma između dve južnoameričke zemlje, preneo je AP.

Međunarodni sud pravde naredio je u petak Venecueli da ne preduzima radnje koje bi mogle da promene kontrolu Gvajane nad Esekibom, ali sudije nisu izričito zabranile zvaničnicima da sprovedu današnji referendum sa pet pitanja.

Gvajana je zatražila od suda da naredi Venecueli da obustavi glasanje na referendumu. Pravne i praktične posledice referenduma ostaju nejasne, ukazuje američka agencija.

Teritorija Esekiba sa 159.500 kvadratnih kilometara čini dve trećine Gvajane i takođe se graniči sa Brazilom, čije je Ministarstvo odbrane ranije ove sedmice saopštilo da je "intenziviralo svoje odbrambene akcije" i pojačalo vojno prisustvo u tom regionu zbog pomenutog spora.

Esekibo je teritorijalno veći od Grčke i bogat je mineralima.

Venecuela je oduvek smatrala Esekibo svojim teritorijom, jer je region bio unutar njenih granica tokom španskog kolonijalnog perioda, i dugo je osporavala granicu koju su međunarodni arbitri odredili 1899. godine, kada je Gvajana još bila britanska kolonija.

O toj granici su odlučivali arbitri iz Velike Britanije, Rusije i SAD.

Gvajana, jedina zemlja u kojoj se govori engleski jezik u Južnoj Americi, smatra da je prvobitni sporazum legalan i obavezujući i zatražila je od Međunarodnog suda pravde 2018. da tako presudi.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Svet