Fokus

Kako je kriza u Avganistanu pokrenula debatu o vojnoj sposobnosti EU

Komentari

Autor: Euronews

02/09/2021

-

19:03

Kako je kriza u Avganistanu pokrenula debatu o vojnoj sposobnosti EU
Kako je kriza u Avganistanu pokrenula debatu o vojnoj sposobnosti EU - Copyright Tanjug/AP/Sgt. Victor Mancilla

veličina teksta

Aa Aa

Evropa je bila nespremna i nekoordinisana tokom nedavne krize u Avganistanu i morala je da se osloni na SAD prilikom evakuacije ljudi koji su hteli da napuste zemlju kada su vlast u Kabulu preuzeli talibani, rekao je u sredu visoki zvaničnik EU.

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel rekao je da je bloku potrebna "veća autonomija u odlučivanju i veći kapaciteti za delovanje u svetu", preneo je Euronews.

"Može li se kao globalna ekonomska i demokratska sila Evropa zadovoljiti situacijom u kojoj ne možemo osigurati, bez pomoći, evakuaciju naših građana i ugroženih", rekao je Mišel na Bledskom strateškom forumu u Sloveniji.

Usred poziva na "evropsku stratešku autonomiju" u odnosu na zemalje koje nisu članice, poput SAD, visoki predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj rekao je za "Njujork tajms" da bi povlačenje zapadnih trupa i problem sa avio-prevozom iz Avganistana, trebalo da posluži kao "poziv za buđenje" i pozvao Uniju da uloži više u svoje bezbednosne mogućnosti.

"Kulturni identitet Evrope"

Predsednik Evropskog parlamenta David Sasoli u međuvremenu je rekao da je razočaran što zemlje EU nisu otvorile vrata izbeglicama koje beže od talibana.

"Nismo videli da je toliko evropskih zemalja pojačalo i otvorilo svoja vrata tražiocima azila iz Avganistan", rekao je on.

Sasoli je tvrdio da su pojedine zemlje članice EU zabrinute samo za one Avganistance koji su radili sa vladama.

Njegove komentare kritikovao je grčki premijer Kirjakos Micotakis, upozorivši da se ne napravi ista "greška" koja je učinjena 2015. godine kada je veliki broj migranata stigao u Evropu.

On je rekao da EU mora "podržati izbeglice bliže izvoru problema".

Mađarski premijer Viktor Orban naglasio je da je njegova zemlja protiv primanja pridošlica, rekavši da bi to "promenilo kulturni identitet Evrope".

"Ne prihvatamo migracije kao rešenje demografske politike ili demografske izazove", dodao je on. "Mi samo verujemo da nam porodična politika, tradicionalna hrišćanska porodična politika, može pomoći".

Radikalna promena

Komentarišući izjavu Borelja, glavni direktor konsultantske firme Rasmusen Global Fabris Potije, rekao je da će zemlje članice EU pre razmotriti svoje stanje, nego predložiti bilo kakvu radikalnu promenu.

"Mislim da je ovo više prozor realnosti, koji će pokazati da Evropa još nema ni političku volju ni stvarne mogućnosti ... da obavlja posao kakav su snage Sjedinjenih Država radile u Avganistanu", rekao je Potije.

On je dodao da će vreme pokazati da li će stvari promeniti i da li će sad ostale evropske zemlje, posebno Nemačka, biti spemnije da izdvajaju novac, više rizikuju i ugroze svoje bezbednosne snange". 

  
Potije je dodao da je rasprava o strateškoj nezavisnosti postojala i da će uvek biti prisutna nakon neuspeha na Balkanu tokom 90-ih i u novije vreme u slučaju Libije. Međutim, pravi test biće region Sahel gde su smeštene evropske trupe.

"Možete imati sve naslove i sve najave koje volite, ali pravi test je Sahel. Onog trenutka kada se Francuska povuče iz Sahela imaćemo niz zemalja, koje će se sigurno srušiti i preuzeti kriminalne, terorističke grupe, i tada ćete zaista imati problem vrlo blizu Evrope", poručio je Potije.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Svet