Fokus

Bliski istok na ivici velikog sukoba: Iran i Izrael razmenjuju smrtonosne udarce, svet zabrinut

Komentari
Euronews Serbia

Autor: Euronews Srbija

16/06/2025

-

15:00

veličina teksta

Aa Aa

Sukob između Irana i Izraela postaje sve intenzivniji. Tokom vikenda obe zemlje su razmenile još jedan talas napada, pri čemu je najmanje 13 osoba poginulo. Associated Press poziva se na izvore iz Vašingtona da je u izraelskim napadima u Iranu poginulo oko 400 ljudi, dok je oko 650 ranjeno. Izrael je granatirao iranska nuklearna postrojenja u centralnom delu zemlje, dok je Teheran uzvratio raketiranjem petrohemijske fabrike u Haifi. Tel Aviv i Teheran konstantna su meta.

Iz većih iranskih gradova ljudi beže u unutrašnjost zemlje. I dok Iran tvrdi da želi prekid sukoba, Izrael uzvraća da je lista ciljeva u Iranu predugačka i da će Teheran platiti visoku cenu zbog civilnih žrtava. Svetske sile pozivaju dve strane na prekid vatre, ali za sada bez konkretnih intervencija. Klizili Bliski istok u sukob enormnih razmera i koji scenario bi u tom slučaju bio najgori?

U takvom kontekstu, o ozbiljnosti situacije i mogućim scenarijima razvoja događaja za Euronews Srbija govorili su Nikola Vujinović, istraživač studija bezbednosti i Dragoslav Rašeta iz političkog pokreta Novi treći put.

Neočekivana eskalacija nakon propalih pregovora

Vujinović ukazuje da je trenutak eskalacije, uprkos dubokoj krizi, ipak došao iznenada brzo.

"Očekivao sam sukob, ali ne baš sada, bukvalno odmah nakon neuspeha pregovora u Omanu između Irana i SAD", kaže Vujinović.

Izraelski napadi su usledili gotovo odmah pošto su diplomatski pokušaji propali, što je za njega, kako je podvukao, znak da se radi o svesnoj i planskoj akciji. Posebno zabrinjava uključenost Indije, koja je upozorila da će svako pakistansko uplitanje na strani Irana izazvati njen vojni odgovor, što ukazuje da se sukob brzo širi i na širi geopolitički prostor.

Euronews Srbija

Nikola Vujinović

"Velike sile apeluju na mir, ali bez ikakvih konkretnih koraka ili pritiska. To je zabrinjavajuće jer sukob postaje sve ozbiljniji, a rizik od širenja na ceo Bliski i Srednji istok sve veći", dodaje Vujinović.

Rašeta napominje da je sama vremenska odrednica eskalacije iznenađujuća, jer je bilo očekivano da Izrael sačeka kraj diplomatskih pregovora, ali su izraelski čelnici procenili da je vreme za akciju isteklo.

"Izrael ne može dozvoliti da Iran razvije nuklearno oružje, to je ključni razlog za ovakav potez", smatra Rašeta.

Iranski odgovor je, kako kaže, očekivan i prilično ograničen, jer Teheran mora pažljivo da kalkuliše svoje kapacitete.

Udar na vojni vrh i nuklearne fizičare

Posebno je zapanjujući podatak da su izraelski napadi pogodili i načelnika generalštaba iranske vojske, komandante raketnih snaga i više nuklearnih fizičara.

"Ovo je ozbiljan udarac iranskom vojnom i bezbednosnom sistemu, ne samo taktički već i simbolički", objašnjava Vujinović.

Prethodne decenije beležile su slične ciljeve u ubijanju naučnika, ali direktno gaženje vojnog vrha predstavlja novo poglavlje u ovom sukobu.

Uprkos tome, Iran je brzo reagovao, imenovan je novi vojni vrh, a napadi na izraelske ciljeve su usledili već narednih sati.

"To pokazuje da Iran ima spreman plan i volju da se bori, ali i da se sukob neće lako ugasiti", ocenjuje Vujinović.

Rašeta ističe da Izrael uživa u jasnoj vojnotehničkoj prednosti.

Euronews Srbija

Dragoslav Rašeta

"Tehnološki su superiorni, imaju višestruko veći vojni budžet i vrhunske bezbednosne službe. Sa druge strane, Iran je slabiji i oslanja se na svoje proksi snage u regionu, kao što su Hezbolah i Hamas, ali i njihova snaga je znatno umanjena u poslednjih godinu dana,“ kaže Rašeta.

Regionalni i globalni kontekst: opasnost od širenja sukoba

Zabrinjavajući je i podatak da su raketni udari Irana izvedeni i iz Iraka, dok se u sukob uključuju i druge regionalne sile. Indijsko upozorenje o mogućoj vojnoj intervenciji protiv Pakistana ukazuje na mogućnost da sukob preraste u široki regionalni rat.

S druge strane, iako Izrael može samostalno da izvodi velike operacije, nema stratešku dubinu kao neke veće države, što znači da ne može sebi dozvoliti duži rat bez ozbiljnih posledica.

"Izrael je svestan da mora da deluje brzo i odlučno, jer svaki rat može da mu ugrozi opstanak", kaže Rašeta.

Simbolika i psihološki aspekti sukoba

Zastava osvete, koja je podignuta iznad glavne džamije u Iranu, nosi jaku simboliku, dodaje Rašeta.

"To je poziv na jedinstvo i mobilizaciju naroda u teškim vremenima", objašnjava Rašeta, ali ne očekuje da će sama ta simbolika promeniti tok sukoba.

Za kraj, sagovornici ističu da će ključnu ulogu u ovom sukobu imati američki faktor. Dok Iran mora da vodi računa da ne uvlači SAD direktno u rat, Izrael mora pažljivo da planira svoje vojne akcije kako ne bi preopteretio resurse. Dodaju i da svet s neizvesnošću posmatra da li će doći do smirivanja ili daljeg širenja sukoba koji može imati dalekosežne posledice po stabilnost čitavog Bliskog istoka i šire.

Više o temi pogledajte u videu iznad teksta.

Komentari (0)

Svet