Fokus

Ormuski moreuz pod kontrolom SAD: Kako najnoviji potez Vašingtona menja svetsku ekonomiju

Komentari
Ormuski moreuz pod kontrolom SAD: Kako najnoviji potez Vašingtona menja svetsku ekonomiju
Ormuski moreuz pod kontrolom SAD: Kako najnoviji potez Vašingtona menja svetsku ekonomiju - Copyright profimedia

Autor: Nikola Marković

14/04/2026

-

21:46

veličina teksta

Aa Aa

Američka centralna komanda (CENTCOM) koja je nadležna za teritoriju Bliskog istoka, objavila je u nedelju 12. aprila da će njene snage izvršiti blokadu plovidbe svih brodova koji izlaze ili ulaze u iranske luke bez obzira kojoj naciji pripadaju. Takva odredba se neće odnositi na ostale brodove, kojima je dozvoljen slobodan prolaz. Šta u praksi znači ovakva odluka američke administracije i kako se ona može odraziti na opšte prilike u svetu.

Kad je reč o pitanju eventualne naplate za brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz, ekonomski savetnik MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas je izjavio da veruje da će potrošači snositi najveći deo finansijskog tereta u slučaju takve odluke. On je upozorio da još ne postoje detaljne analize o eventualnim posledicama, ali da je siguran da će “neselektivno snabdevanje energijom” imati veći uticaj na potrošače, nego na proizvođače pojedinih proizvoda.

I agencija UN za hranu i poljoprivredu upozorila je da blokada plovnog puta može da ima „dalekosežne posledice“, zbog toga što kroz Ormuski moreuz prolazi petina trgovine prirodnim gasom, oko 30 odsto trgovine naftom i otprilike isto toliko procenata u trgovini đubrivima.

Da stvar bude gora po pozicije svetske ekonomije, nosač aviona USS Abraham Linkoln, za koji se pretpostavljalo da je pogođen tokom rata sa Iranom, prebačen je na samo 200 kilometara od obale Irana. Osim potrebe da se pomogne američka blokada, ova činjenica budi sumnju kod pojedinog dela stručnih i diplomatskih krugova da se Tramp sprema da napadne Iran usred primirja, slično kao što je to učinio dva puta u toku pregovora 2025. i 2026. godine. Uz to, ovo je najbliža pozicija prema Iranu koju je ovaj brod zauzimao zajedno sa dva prateća razarača još od kraja februara kada je započet sukob.

Credit: Christian Ohde / imageBROKER / Profimedia

 

Treći nosač aviona koji se aktivirao u ovom sukobu, USS Džordž Buš, se trenutno nalazi na putu oko Afričkog kontinenta, i njegov dolazak u Indijski okean se očekuje u narednih pet dana. To će znatno povećati efikasnost američke vojske na terenu, jer se ona u drugom delu rata sa Iranom uglavnom oslanjala na baze koje poseduje u regionu, jer su dva nosača aviona bila izbačena iz stroja u toku rata.

Potencijalno otvaranje novog žarišta u moreuzu Bab el Mandeb u slučaju nastavka sukoba

Uprkos tome što su Huti (pokret Ansar Alah) u Jemenu bili uglavnom neutralni u toku prethodnog sukoba SAD i Izraela protiv Irana, to se može promeniti u slučaju dalje eskalacije. Naime, oni kontrolišu deo teritorije Jemena koji se nalazi uz prolaz Bab el Mandeb, odnosno ulazak iz Indijskog okeana u Crveno more, gde prolazi 12 odsto ukupne svetske trgovine. To je upravo nova karta na koju igraju predstavnici Irana u slučaju daljeg nastavka rata.

Zato ne treba da čudi korak Saudijske Arabije koja je danas zatražila od Vašingtona da okonča blokadu Ormuza zbog mogućnosti da iranske vlasti iskoriste uticaj koji imaju na Hute i izvrše odmazdu, preneo je Volstrit žurnal. Ovo je potpuno razumljivo jer se u Rijadu brinu da eventualna regionalna eskalacija ne ugrozi morske rute koje prolaze kroz Crveno more, na koje se takođe oslanja izvoz nafte Saudijske Arabije.

Tanjug/AP/Altaf Qadri

 

Ako se ima u vidu geografska pozicija Huta, ne treba da čudi zašto je Izrael prvi priznao tzv. državu Somalilenda, koja se nalazi “preko puta”, odnosno južno od moreuza Bab el Mandeb. Izraelska vlada je u tome videla priliku da se uspostave bliži odnosi sa ovim entitetom, koji se nalazi u geografskoj blizini njihovog oponenta. U skorije vreme sve više počinju da se javljaju glasovi o tome da Izrael planira da formira vojnu bazu u blizini luke Berbere u Somalilendu, gde Ujedinjeni Arapski emirati već poseduju svoju vojnu bazu.

Pošto je stručnoj međunarodnoj javnosti poznata bliska veza između Tel Aviva i Abu Dabija, vrlo je jasno zašto izraelsko rukovodstvo tu vidi priliku da proširi formira svoje uporište. No međutim, postoji strah kod lokalnih političkih elita u Somalilendu da to može značiti njihovo uvlačenje u sukobe koje vodi Izrael širom regiona Bliskog istoka i takođe izazvati reakciju regionalnih sila poput Saudijske Arabije i Turske.

Komentari (0)

Svet