Fokus

Najmanja ostrvska republika Pacifika menja identitet: Nauru promenio ime

Komentari
Najmanja ostrvska republika Pacifika menja identitet: Nauru promenio ime
Najmanja ostrvska republika Pacifika menja identitet: Nauru promenio ime - Copyright Unsplash/Winston Chen

veličina teksta

Aa Aa

Pacifička ostrvska država Nauru promenila je naziv u Republika Naoero, saopštio je njen predsednik, čime se zvanični naziv usklađuje sa pisanjem i izgovorom u nacionalnom jeziku.

Ova odluka predstavlja povratak tradicionalnom imenu udaljene ostrvske države u južnom Pacifiku, navodi se u saopštenju objavljenom u četvrtak na Facebook nalogu vlade. Prema ranijem saopštenju vlasti, država je međunarodno postala poznata pod imenom Nauru uglavnom zato što je njen izvorni naziv strancima bio težak za izgovor, pa je korišćenje tog imena bilo pitanje praktičnosti, a ne izbora.

 

 

"Predložena promena nastoji da na verniji način oda počast nasleđu naše nacije, našem jeziku i našem identitetu", izjavio je predsednik Dejvid Adeang kada je u januaru parlamentu predstavio predlog. Predloženi ustavni amandman dobio je podršku poslanika u neophodna dva kruga glasanja, iako nije odmah bilo jasno da li je ustav formalno izmenjen.

Rast nivoa mora ugrožava stanovništvo

Sa oko 12.000 stanovnika, Nauru je treća najmanja država na svetu po broju stanovnika, posle Tuvalua i Vatikana. Ovo malo koralno krečnjačko ostrvo-atol bilo je kolonija Nemačke, a kasnije ga je administrirala Australija, pre nego što je 1968. godine postalo nezavisna republika.

Država je tokom svoje istorije prolazila kroz turbulentne periode. Eksploatacija fosfata donela je ogromno bogatstvo ostrvu tokom sedamdesetih godina prošlog veka, ali je nakon sloma te industrije Nauru devedesetih godina došao na ivicu ekonomskog kolapsa.

Danas se ova država ubraja među zemlje koje su najugroženije rastom nivoa mora usled klimatskih promena. Zbog toga vlada pokušava da privuče strane investicije kroz program sticanja državljanstva uz naknadu, čiji je cilj finansiranje preseljenja stanovništva i infrastrukture dalje od okeana koji sve više prodire na kopno.

Promena imena označava "početak obnove nacionalnog ponosa", rekao je Adeang u najnovijem saopštenju. Kada je njegova vlada poslednji put glasala o ovoj inicijativi u maju, predsednik je najavio referendum kojim bi odluka bila potvrđena.

Međutim, vlada je prošle sedmice saopštila da su poslanici, nakon "opsežnih razgovora", zaključili da javno glasanje nije neophodno, piše Associated Press.

Tanjug AP/Tian Macleod Ji, File

Dejvid Adeang, predsednik Naoeroa

"Iako je svrha referenduma da utvrdi volju naroda, ime Naoero nikada nije bilo izgubljeno, već je samo čekalo da bude u potpunosti prihvaćeno", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je ovaj naziv "već deo identiteta naroda, nalazi se na državnom grbu, koristi se u zajednici i, što je najvažnije, dozvoljen je Ustavom".

Okretanje leđa kolonijalnoj prošlosti

Ovom odlukom država se pridružuje nizu zemalja koje nastoje da se simbolično udalje od kolonijalne prošlosti promenom imena. Malo afričko kraljevstvo Esvatini vratilo se svom istorijskom nazivu 2018. godine, odustajući od imena Svazilend. Druge države su promenu naziva koristile i kao svojevrsno rebrendiranje, poput Turske, koja je 2022. godine od Ujedinjenih nacija zatražila da zemlju nazivaju Türkiye, što je naziv koji se u domaćoj upotrebi koristi već dugo.

Odluka Naurua povući će za sobom i preimenovanje nacionalnih aviona i brodova. Vlada je saopštila da je već pokrenula aktivnosti kako bi druge države i međunarodne institucije priznale novu oznaku i ime zemlje.

Na internet stranici Ujedinjenih nacija država je već evidentirana pod novim nazivom, uz napomenu da je vlada u junu podnela zahtev za promenu. Ministarstva spoljnih poslova Australije i Novog Zelanda, kao i ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Kine u regionu, takođe na svojim internet stranicama koriste naziv Naoero.

Komentari (0)

Svet