Izraelci danas biraju novi Kneset: Netanjahuov opstanak na vlasti neizvestan, ankete ukazuju na tesnu izbornu trku
Komentari
Građani Izraela danas izlaze na parlamentarne izbore koji bi mogli da odrede političku budućnost premijera Benjamina Netanjahua i pravac kojim će zemlja krenuti nakon višegodišnjih sukoba i bezbednosnih kriza.
Ovo su prvi izbori od napada palestinskog militantnog pokreta Hamas 7. oktobra 2023. godine, a agencija AP ocenjuje da će glasanje biti test Netanjahuovog vođstva i načina na koji se njegova vlada nosila sa napadom i ratovima koji su usledili. Prema podacima koje prenosi "Tajms of Izrael", pravo glasa ima oko 7,3 miliona građana, a 38 političkih lista nadmeće se za 120 mesta u Knesetu, izraelskom parlamentu.
Glavni izazivač Benjamina Netanjahua je Gadi Ajzenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske i lider centrističke stranke Jašar. Poslednje ankete izraelskih televizijskih kuća ukazuju na prednost opozicionih stranaka, ali ne i na jasnu većinu. Prema istraživanju javnog servisa KAN, opozicioni blok mogao bi da osvoji 52 mandata, dok bi stranke koje podržavaju Netanjahua dobile 50; arapskim strankama pripalo bi 14, a još četiri mandata listi koja se ne svrstava ni u jedan od dva glavna bloka. Istraživanja televizija Kanal 12 i Kanal 13 daju drugačije procene raspodele mandata, ali i ona ukazuju na to da će formiranje vlade biti neizvesno, prenosi izraelski portal Ynet.
Tanjug/AP//David Goldman
Za formiranje vlade uobičajeno je obezbediti podršku najmanje 61 od ukupno 120 poslanika, zbog čega će pregovori o koaliciji biti ključni nakon objavljivanja rezultata. Prema AP-u, arapske stranke mogle bi da imaju važnu ulogu u određivanju buduće vlasti ukoliko razlika između glavnih blokova ostane mala, iako su Netanjahu i njegovi glavni protivnici do sada odbacivali mogućnost ulaska arapskih stranaka u svoje koalicije. Rezultat zato neće zavisiti samo od toga koja pojedinačna stranka osvoji najviše glasova, već i od toga ko će uspeti da obezbedi podršku dovoljnog broja poslanika.
Jedno od centralnih pitanja izbora jeste odgovornost za bezbednosne propuste koji su prethodili napadu Hamasa 7. oktobra 2023. godine. Netanjahuovi protivnici zahtevaju nezavisnu državnu komisiju koja bi ispitala okolnosti napada, dok premijer kao argument u prilog svojoj politici ističe izraelske vojne operacije protiv Hamasa i drugih protivnika zemlje. AP navodi da se izbori održavaju u trenutku kada birači procenjuju i posledice višegodišnjih ratova, kao i sposobnost političkog rukovodstva da obezbedi dugoročnu bezbednost.
Tanjug/AP Photo/David Goldman
Pored bezbednosti, među najvažnijim temama je pitanje služenja vojnog roka za ultraortodoksne, odnosno haredi Jevreje, koji su decenijama imali široka izuzeća zbog verskih studija. Dugotrajni sukobi i mobilizacija rezervista pojačali su raspravu o tome kako se vojna obaveza raspoređuje među građanima. AP navodi da se i deo Netanjahuovih tradicionalnih saveznika protivi izostanku trajnog rešenja za izuzeća, dok opoziciona stranka Jašar ističe ravnopravnije služenje vojnog roka kao jedan od svojih prioriteta.
Troškovi života i ekonomske posledice ratova takođe su važni za birače. Dugotrajna mobilizacija rezervista utiče na tržište rada i svakodnevni život porodica, dok se politička rasprava vodi i o troškovima vojnih operacija, obrazovanju i javnim uslugama. AP navodi da se među pitanjima koja oblikuju kampanju nalaze i unutrašnje podele oko odnosa religije i države, kao i nezadovoljstvo dela birača načinom na koji je vlada upravljala zemljom tokom kriza.
Biračka mesta danas su otvorena od 7 do 22 časa po lokalnom vremenu, a prve projekcije očekuju se nakon zatvaranja. Prema pisanju "Tajms of Izrael", zvanični rezultati trebalo bi da budu objavljeni najkasnije do 4. novembra, nakon čega počinje proces formiranja nove vlade.
Bonus video:
Komentari (0)