KRIZA U UKRAJINI

Putin potpisao dekret o priznanju nezavisnosti Luganska i Donjecka i poručio: "Mi smo stvorili modernu Ukrajinu""

Komentari

Autor: Euronews Srbija, T.T.

21/02/2022

-

19:29

Putin potpisao dekret o priznanju nezavisnosti Luganska i Donjecka i poručio: "Mi smo stvorili modernu Ukrajinu""
Vladimir Putin - Copyright Tanjug AP/Alexei Nikolsky, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

veličina teksta

Aa Aa

Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekret kojim priznaje nezavisnost Narodne republike Luganska (LNR) i Donjecku narodnu republiku (DNR), te pozvao ostale predstavnike vlasti da ga podrže u ovoj odluci.

"Odavno je trebalo da donesem ovu odluku i priznam nezavisnost Luganska i Donjecka", rekao je u obraćanju.

Putin je svoje obraćanje naciji počeo govorom o istoriji, rekavši da je modernu Ukrajinu "stvorila" Rusija, kao i da je ona "integralni deo njihove istorije". Nastavljajući raspravu o istoriji, Putin je kritikovao bivšeg komunističkog lidera Vladimira Lenjina, nazivajući ga "autorom i arhitektom" Ukrajine, koji je "oštetio" Rusiju. Dodao je da je Rusija "opljačkana" kada se Sovjetski Savez raspao 1991. godine. On je ocenio da je posle 1991. godine Ukrajina počela mehanički da kopira tuđe modele državanosti otuđene od njene istorije i ukrajinske realnosti.

Nazvao ju je i "drevnom ruskom zemljom", a trenutnu situaciju u Donbasu okarakterisao "kritičnom", te Ukrajinu nazvao "američkom kolonijom sa marionetskim režimom". Rekao je i da Moskva traži od Kijeva hitan prekid borbenih dejstava i dodao da će u protivnom sva odgovornost za mogući nastavak krvoprolića u celini biti na savesti ukrajinskog režima.

"Imamo saznanja da je u martu 2021. godine Ukrajina usvojila novu vojnu strategiju, a u tom dokumentu se može videti da su direktno ciljali na Rusiju s namerom da uvuku spoljne sile u sukob, ali i s ciljem da dobiu beneficije međunarodne zajednice", rekao je Putin.

Tanjug AP/Alexei Nikolsky, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

 

Osvrnuo se i na mogućnost Ukrajine da stvori nuklearno oružje što, kaže nije nemoguće budući da ima tehnologiju, ali i infrastrukturu iz SSSR-a da tako nešto izvede.

"Pravljenje nuklearnog oružja bi bilo lakše za Ukrajinu nego za neke druge zemlje, posebno ako imaju tehnološku pomoć od drugih zemalja", rekao je dodajući da su samo SAD snadbele Ukrajinu oružjem i milijardama dolara, kao i da bi Rusija na takvu pretnju "morala da reaguje".

Putin je potom prešao na kritiku ukrajinskih vlasti, te je događaje iz 2014. godine - kada su demonstranti zbacili proruskog predsednika s vlasti, nazvao "pučem". Iako nije pružio dokaze, ističe da je Ukrajina tada bila pod "spoljnom kontrolom". Rekao je i da Kijev ponovo pokušava da izvede "blickrig" u Donbasu.

"Vladajuća elita u Kijevu stalno i bez prestanka izražava nespremnost da se sprovede paket mera za rešavanje sukoba i nije zainteresovana za mirovno rešenje, već suprotno tome pokušava da iscenira još jedan blickrig sličan prvim pokušajima iz 2014. i 2015. godine. Odlično se sećamo kako su se završile te dve avanture", rekao je Putin.

Dok je govorio o bombardovanju Donbasa i teškoćama kojima je bilo izloženo civilno stanovništvo, Putin je rekao da "tzv. civilizovani svet i njegovi samozvani predstavnici", kolege sa Zapada, radije ne primećuju te teškoće "kao da strahote i genocid nad skoro četiri miliona ljudi ne postoje".

"Cilj je obuzdati razvoj Rusije"

Putin je takođe napomenuo da je Zapad odbacio sve predloge Moskve o garancijama za bezbednost, kao i da je jedini cilj da se obuzda razvoj Rusije.

"Oni (Zapad) će to raditi kao što su radili i ranije", dodao je.

Zato je jedan od njegovih ciljeva, kako je i sam istakao u govoru, bio je da spreči da Ukrajina postane član odbrambenog saveza NATO.

"U NATO dokumentima naša zemlja je nazvana direktnom pretnjom za Severnoatlatski savez. SAD i NATO su pretvorili Ukrajinu u teatar rata. Ni mi ne želimo u to da verujemo, ali tako je. Želim da ljudi iz Rusije i Ukrajine to razumeju", rekao je.

On je dodao da je 2000. godine pitao tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona o mogućem prijemu Rusije u NATO, a da je reakcija Klintona bila "veoma suzdržana".

"Stvar nije u našem političkom sistemu ili u nečem drugom, jednostavno njima nije potrebna tako velika samostalna država kao što je Rusija, to je odgovor na sva pitanja", rekao je Putin.

Naveo je da će Zapad u svakom slučaju nastaviti da uvodi sankcije protiv Rusije i da će to biti nezavisno od situacije oko Ukrajine.

Tanjug AP/Alexei Nikolsky, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

 

Putin je prethodno obavestio lidere Francuske i Nemačke o rezultatima proširenog sastanka Saveta bezbednosti Ruske Federacije, koji je razmatrao aktuelnu situaciju oko Donbasa u kontekstu odluke Državne Dume o priznanju DNR i LNR, navedeno je u saopštenju koje je preneo TAS S.

Ranije tokom dana, lideri DNR i LNR pozvali su na priznavanje njihovih republika usled ukrajinske agresije, intenzivnog granatiranja Donbasa, ubijanja i ranjavanja civilnog stanovništva. Predsednik Rusije je zbog svega toga rekao da planira da u bliskoj budućnosti potpiše odgovarajući ukaz, saopštio je Kremlj.

Sa zahtevom za priznavanje nezavisnosti ruskom predsedniku su se ranije obratili lideri samoproglašenih republika Denis Pušilin i Leonid Pasečnik.

Stoltenberg: Rusija traži povod da napadne Ukrajinu

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg osudio je večeras odluku Rusije da samoproglašene DNR i LNR i nazvao ih "pobunjeničkim regionima".

Kako kaže, Rusija pokušava da "pronađe izgovor kako bi još jednom izvršila invaziju na Ukrajinu".
"Moskva nastavlja da podstiče sukob u istočnoj Ukrajini pružajući finansijsku i vojnu podršku separatistima. Takođe pokušava da stvori izgovor za ponovnu invaziju na Ukrajinu", naglasio je Stoltenberg.

Ocenio je da ovakav potez Moskve dodatno podriva suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, krši Sporazume iz Minska i narušava napore usmerene ka rešavanju sukoba.

Tanjug/AP/Olivier Matthys

 

Generalni sekretar Alijanse je u pisanom saopštenju podsetio da je Savet bezbednosti UN, čiji je član i Rusija, 2015. godine potvrdio puno poštovanje suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine, uz ocenu da su "Donjeck i Lugansk deo Ukrajine".

On nagalšava da NATO podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.

"Saveznici podstiču Rusiju, najsnažnijim mogućim rečima, da izabere put diplomatije i da odmah preokrene svoje masovno gomilanje vojske u Ukrajini i oko nje i povuče svoje snage iz Ukrajine u skladu sa svojim međunarodnim obavezama", zaključio je Stoltenberg.

Bela kuća: Očekivali smo priznanje

Bela kuća saopštila je večeras da je očekivala da će Rusija priznati nezavisnost Donjecka i Luganska (LNR i DNR), kao i da je spremna da odmah odgovori na taj akt Moskve.

U saopštenju se navodi da će odgovor Vašingtona na večerasnji potez predsednika Rusije Vladimira Putina biti poseban, dodatni set mera koje će biti uvedene pored neposrednih i oštrih sankcija koje su pripremljene u koordinaciji sa saveznicima u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Rojters.

"Nastavljamo neposredne konsultacije sa svojim saveznicima, uključujući i Ukrajinu, o narednim koracima i eskalaciji situacije sa Rusijom duž granice sa Ukrajinom", navodi se u saopštenju i dodaje da će Bela kuća uskoro objaviti set mera povodom kako se navodi, očiglednog kršenja međunarodnih obaveza Rusije.

Iz Bele kuće je potvrđeno da je predsednik Bajden počeo telefonske razgovore sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom i kancelarom Nemačke Olafom Šolcom.

"Predsednik Bajden će uskoro izdati izvršnu naredbu kojom će biti zabranjene nove investicije, trgovina i finansiranje od strane državljana SAD u ukrajinske regione tzv. LNR i DNR", poručuje se u saopštenju Bele kuće.

EU osudila priznanje nezavisnosti Donbasa

Predsednica Evropske komsije, predsednik Evropskog saveta i šef diplomatije EU osudili su priznanje nezavosnosti oblasti Donjecak i Luganska od strane Rusije.

U istovetnim porukama Ursula fon der Lajen, Šarl Mišel i Žosep Borelj najavili su ”snažan odgovor EU i njenih partnera”.

”Priznanje dveju separatsističkih teritorija u Ukrajini je očigledno krišenje međunarodnog prava, teritorjalnog integriteta i Dogovora iz Minska. EU i njeni partneri će reagovati jednistveno, snažno i odlučno u solidarnosti sa Ukrajinom”, poručili su najviši EU zvaničnici.

Tanjug/AP/Geert Vanden Wijngaert

 

Šed diplomatije EU, Žosep Borelj je neposredno pred objavu Vladimira Putina o priznanju nezavisnosti Donjecka i Luganska, pozvao predsednika Rusije da to ne čini i da poštuje međunarodno pravo i Dogovor iz Minska .

”Spremni smo da reagujemo jako i zajedno ukoliko on to učini. Očekujemo da neće biti potrebno, ali ako učini regagovaćemo”, naglasio je Borelj.

Džonson: Prekršeno međunarodno pravo

Priznavanje samoproglašenih republika Donjecka i Luganska (DNR i LNR) od strane ruskog predsednika Vladimira Putina predstavlja kršenje međunarodnog prava, izjavio je večeras britanski premijer Boris Džonson.

"Samo što sam došao na ovu konferenciju za štampu shvatio sam da je Vladimir Putin efektivno najavio da Rusija priznaje otcepljene republike Donjecka i Luganska. To je očigledno kršenje međunarodnog prava i flagrantno kršenje suvereniteta i integriteta Ukrajine", rekao je Džonson novinarima.

Tanjug/AP/Matt Dunham

 

On je ocenio da se tim činom odbacuju proces i sporazumi iz Minska što je, kako je rekao, "loš i veoma mračan znak".

Džonson je najavio da će danas razgovarati sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskom i da će mu ponuditi podršku Velike Britanije, a na pitanje da li je sada vreme za uvođenje sankcija Rusiji, Džonson je odgovorio da će "morati da sačeka i vidi šta se desilo u istočnoj Ukrajini".

Makron traži sastanak Saveta bezbednosti UN

Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je večeras da se hitno održi sastank Saveta bezbednosti UN i usvoje sankcije Evropske unije, nakon što je Rusija priznala nezavisnost samoproglašenih republika Donjecka i Luganska.

Makron je osudio takvu odluku Rusije i ocenio da ona predstavlja "jednostrano kršenje" međunarodnih obaveza Rusije i napad na teritorijalni integritet Ukrajine, saopštila je Jelisejska palata.

Tanjug AP/Ludovic Marin

 

Makron je prethodno sazvao hitan sastanak Saveta za nacionalnu bezbednost kako bi se raspravljano o najnovijem razvoju događaja u vezi sa Ukrajinom, prenosi Rojters.

Bajden već razgovarao sa Zelenskim

Američki predsednik Džozef Bajden održao je večeras telefonski razgovor sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, saopšteno je iz Bele kuće.

Razgovor Bajdena i Zelenskog trajao je 35 minuta, navedeno je u saopštenju koje je preneo Rojters.

Moravjecki: Priznavanje nezavisnosti LNR i DNR čin agresije

Premijer Poljske Mateuš Moravjecki nazvao je odluku Rusije o priznavanju nezavisnosti dva regiona pod kontrolom proruskih snaga "aktom agresije protiv Ukrajine" i rekao da bi odmah trebalo uvesti sankcije Moskvi.

"Odluka da se priznaju samoproglašene 'republike' je konačno odbijanje dijaloga i flagrantno kršenje međunarodnog prava. Ovo je akt agresije na Ukrajinu, na koji se mora nedvosmisleno odgovoriti uvođenjem hitnih sankcija", napisao je Moravjecki na Tviteru, prenosi Rojters.

Duma već sutra može da ratifikuje sporazume sa LNR i DNR

Tanjug AP/Alexei Nikolsky, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

 

Ruska Duma, Donji dom parlamenta Ruske Federacije, može već sutra da ratifikuje sporazume o saradnji sa samoproglašenim republikama Donjecka i Luganjska, izjavio je visoki zvaničnik ruskog parlamenta.

"Ako sve bude potpisano danas, Državna duma će doneti rezoluciju već sutra, a zatim će to isto uraditi i Savet Federacije (Gornji dom parlamenta RF) nakon čega će oni stupiti na snagu", izjavio je prvi zamenik predsednika komiteta Dume za poslove ZND, evroazijske integracije i odnose sa sunarodnicima Viktor Volodacki, prenosi TAS S.

 

 

 

Komentari (0)

Svet