Fokus

Bura oko ispuštanja vode u Pacifik ne jenjava: Dok japanski političari jedu "ribu iz Fukušime", susedi preduzimaju mere

Komentari

Autor: Euronews Srbija

31/08/2023

-

16:15

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Japanski premijer Fumio Kišida uživao je, kako kaže, u sigurnoj i ukusnoj "ribi iz Fukušime", nekoliko dana nakon što je otpadna voda iz oštećene nuklearne elektrane ispuštena u Pacifik.

Čini se da je jedenje ribe juče bio popularan potez kod japanskih političara koji žele da pokažu kako imaju poverenja u odluku Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da dozvoli ispuštanje otpadnih voda. 

Poslanik u donjem domu japanskog parlamenta, Hosono Goši, odlučio se na na isti obrok kao Kišida, i rekao da je riba koju jede na video-snimku "uhvaćena nakon ispuštanja vode, bezbedna, i ima odličan ukus".

Japan je prošlog četvrtka počeo da ispušta u okean više od milion tona prečišćene radioaktivne vode iz uništene nuklearne elektrane Fukušima, a proces bi, prema najavi, trebalo da traje oko 30 godina.

Da se japanski zvaničnici još nisu navikli na delikatne razlike u izrazima, pokazuje to što je Kišida naredio ministru ribarstva Tetsuru Nomuri da se izvini što je prerađenu vodu nazvao ''zagađenom'' i rekao mu da povuče svoju primedbu.

''Duboko je razočaravajuće što je dao takvu primedbu. Naložio sam ministru Nomuri da se izvini, kao i da povuče ono što je rekao'', rekao je Kišida, nakon što su ga novinari zamolili da prokomentariše Nomurinu izjavu, prenosi Rojters.

Inače, Nomura je ranije danas u razgovoru sa novinarima nazvao prerađenu ispuštenu vodu iz Fukušime ''zagađenom'', odnosno rekao da su on i Kišida na sastanku, između ostalog, razgovarali o ''proceni zagađenosti vode'', nakon njenog puštanja u okean.

Kina zabranila uvoz morskih plodova

Japan će sprovoditi monitoring oko područja ispuštanja vode i objavljivati rezultate nedeljno, rekao je tamošnji ministar životne sredine.

Ovo je odobrila IAEA, ali je odluka zvaničnog Tokija svejedno izazvala oštre kritike Kine koja je zabranila uvoz svih morskih plodova iz Japana, a mogao bi da se zabrani i uvoz ostalih proizvoda kao što su morske alge i so. 

U saopštenju kineskog carinskog odeljenja navodi se da je ova merala imala za cilj da spreči "rizik od radioaktivne kontaminacije hrane izazvan ispuštanjem kontaminirane vode" i da se zaštiti zdravlje potrošača.

Kišida je zatražio od vlasti u Pekingu da apeluje na svoje građane kako bi prestali sa uznemiravanjem javnosti, koje uključuje čak i bacanje kamenja na japanske diplomatske objekte i škole.

Japansko ministarstvo spoljnih poslova, izdalo je preporuke za putovanja, savetujući japanskim turistima u Kini da ne govore glasno na svom maternjem jeziku, kako ne bi privlačili pažnju.

Protesti u Južnoj Koreji

Generalni direktor IAEA Rafael Marijano Grosi je početkom jula boravio u Japanu da bi podneo izveštaj svoje agencije Kišidi i posetio fabriku. On je rekao da će uticaji ispuštanja vode na životnu sredinu i zdravlje biti "zanemarljivi", da će radioaktivnost u vodi biti gotovo nevidljiva, i da uticaj neće preći državne granice.

Međutim, nije samo Kina zabrinuta zbog ispuštanja ovih voda u okean, već i Južna Koreja, gde je nekoliko desetina ljudi izašlo ispred kancelarija operatera "Tepka" da bi protestovali na dan kada je ispuštanje počelo. 

Tamošnja policija uhapsila je pre nekoliko dana 14 demonstranata koji su ušli u japansku ambasadu u Seulu, a premijer Han Duk-su pozvao je Japan da transparentno i odgovorno saopštava informacije o ispuštanju otpadnih voda iz Fukušime u narednih 30 godina.

Tanjug/AP Photo/Lee Jin-man

Protest u Seulu protiv ispuštanja vode u Pacifik

Ipak, Han Duk-su je rekao da će se razmotriti izmena izraza koji se koristi za označavanje ispuštene vode. Trenutno je na snazi "zagađena voda", dok Japanci insistiraju na tome da se kaže "tretirana voda". 

Za termin "tretirana voda" se zalaže i šef južnokorejskog nacionalnog udruženja ribara, koji je pred parlamentom u Seulu rekao kako bi se na taj način podstakla potrošnja morskih plodova.

Ambasador Japana u Beogradu, Akira Imamura, rekao je da "svet ne treba da se brine, a pogotovu ne japanski susedi, jer se ispušta samo prečićena voda, a ne kontaminirana".

Prema njegovim rečima za 12 godina prikupljeno je 1,3 miliona tona te vode i pošto više nema prostora za njeno dalje skladištenje, vlada Japana je 2021. godine donela plan da se posle njenog tretiranja i razblaživanja ispusti u more, a ceo proces će biti pod budnim okom međunarodnih stručnjaka.

Plećaš: Metoda nije nova, Japan nije imao izbora

Kako je za Euronews Srbija nedavno rekao nuklearni fizičar Ilija Plećaš, i u ovom slučaju se, kao i u svakoj tehnologiji, vaga šta je manje opasno, a metoda ispuštanja prečišćene vode u okean nije nikakva novost.

"Do 1975. godine, praktično sve zemlje koje su imale nuklearni program i imale radioaktivni otpad, nažalost su taj radioaktivni otpad bacale u more. Prema tome, Japan je bacao takav otpad do 1975. godine kada je bila Londonska konvencija i kada je taj grozan proces završen, pa su našli način da se radioaktivni otpad odlaže u duboke geološke formacije ili na neki drugi način, sasvim bezbedno kao što se to radi danas u čitavom svetu", istakao je Plećaš.

"Smatram da Japan nije imao druge mogućnosti, da su rezervoari puni i ukoliko oni taj proces budu radili dovoljno dugo, dovoljno precizno i na velikoj površini - da će kontaminacija onda biti zanemarljivo mala, praktično drugog leka nema", dodao je on.

Tanjug/AP/Kyodo News

 

Na pitanje da li je postojao neki drugi način da se ova voda uništi, Plećaš kaže da se svaka radioaktivna voda prečišćava tako što se uz neke filtere, mešanjem sa cementom i nekim drugim materijalom, pretvara u čvrsto stanje koje ima manju zapreminu, pa se onda ti blokovi odlažu. 

"Međutim, njima je to verovatno bilo skupo, oni su to do sad držali u tečnom stanju, nisu je prerađivali kao što se to radilo na primer u elektrani Krško, gde smo godinama radili na očvršćavanju tečnog radioaktivnog otpada u čvrstu mnogo manju zapreminu. Zašto sada nije došlo do toga, meni nije poznato", naveo je Plećaš.

Osvrnuo se i na to što se ostale zemlje bune, ali je rekao da do dogovora ipak mora doći.

"Nekako se moraju dogovoriti. Uostalom, ako je Atomska agencija sa sedištem u Beču, koja ima ingerenciju nad svim nuklearnim postrojenjima i tehnologijama, dala zeleno svetlo, onda oni na neki način garantuju da će se to uraditi dosta bezbedno u jednom dužem roku i na velikom prostranstvu", istakao je Plećaš.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Svet