Planeta

Napad SAD na Iran deluje neizbežno: Prva bitka u velikom ratu mogla bi da se vodi oko ključnog utvrđenja u planini

Komentari
Napad SAD na Iran deluje neizbežno: Prva bitka u velikom ratu mogla bi da se vodi oko ključnog utvrđenja u planini
Napad SAD na Iran deluje neizbežno: Prva bitka u velikom ratu mogla bi da se vodi oko ključnog utvrđenja u planini - Copyright profimedia, AP/U.S. Air Force/Roslyn Ward

veličina teksta

Aa Aa

Američki predsednik Donald Tramp zapretio je građanima Teherana (oko 10 miliona stanovnika) da se evakuišu i napustio juče samit G7 u Kanadi zbog krize na Bliskom istoku. Istovremeno je ka Evropi poslato na desetine američkih aviona za dopunu goriva u vazduhu, dok se Iranu približava nosač aviona Nimic sa pet razarača, koji će se pridružiti borbenoj grupi oko nosača "Karl Vinson" u Arapskom moru.

SAD takođe gomilaju bombardere B-52 i druge aviona u svojoj bazi na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu. Prema rečima reporterke Fox News-a Dženifer Grifin, SAD su koristile bombardere B-2 koji su prethodno raspoređeni na Dijego Garsiji u napadima na Jemen, da bi ih prošlog meseca zamenile sa bombarderima B-52.

Sve ovo ukazuje da se SAD spremaju za direktan napad na Iran, umesto dosadašnje logističke podrške Izraelu, prema mišljenju nekih američkih analitičara i političara.

Senator Tim Kejn (demokrata iz Virdžinije) u ponedeljak je predstavio Rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi zahtevala debatu i glasanje u Kongresu pre nego što SAD uđu u rat protiv Irana.

"Nije u našem nacionalnom bezbednosnom interesu da ulazimo u rat sa Iranom, osim ako taj rat nije apsolutno neophodan za odbranu Sjedinjenih Država. Duboko sam zabrinut da bi nedavna eskalacija neprijateljstava između Izraela i Irana mogla brzo da uvuče Sjedinjene Države u još jedan beskrajni sukob“, rekao je Kejn.

Sličnu inicijativu je u Predstavničkom domu Kongresa najavio kongresmen Tomas Mejsi (republikanac iz Kentakija), najavom da će danas predstaviti sopstvenu rezoluciju. 

"Ovo nije naš rat. Ali ako jeste, Kongres mora da odlučuje o takvim pitanjima u skladu sa našim Ustavom. Sutra predstavljam dvostranačku rezoluciju o ratnim ovlašćenjima kako bih zabranio naše učešće. Pozivam sve članove Kongresa da budu kosponzori ove rezolucije“, napisao je Masi na X-u. 

Kongresmenka Mardžori Tejlor Grin (republikananka iz Džordžije) takođe je snažno kritikovala podršku SAD izraelskom ratu. 

"Svako ko se žali da se SAD u potpunosti uključe u izraelsko-iranski rat nije za Ameriku na prvom mestu/MAGA. Želja za ubistvom nevinih ljudi je odvratna. Muka nam je od stranih ratova. Svih njih“, napisala je u nedelju na X-u. 

Signali ukazuju da se Vašington već odlučio za rat

Američki portal posvećen sprečavanju vojnih sukoba Anti War, koji je još 1999. pisao u NATO bombardovanju SR Jugoslavije, piše da je Vašington već odlučio da uđe u rat na strani Izraela, prema svojim izvorima. Glavni urednik ovog portala Skot Horton, koji je objavio knjigu o ratu u Avganistanu i više od 6.000 intervjua pretežno na temu geopolitike, naveo je u tekstu objavljenom u nedelju da su izvori potvrdili da je Trampova administracija odlučna u nameri da napadne, možda već narednih dana.

Axios, poznat po jakim vezama u američkom državnom vrhu, je u subotu objavio da Izrael poziva SAD da se pridruže ratu, jer ta zemlja nema bombe za uništavanje bunkera, neophodne da nanesu ozbiljnu štetu iranskom nuklearnom postrojenju Fordov, koje je zakopano duboko pod zemljom. Izraelski zvaničnik je rekao za Axios da je Tramp ranije nagovestio da bi SAD mogle da napadnu Fordov.

Sam Tramp je u nedelju rekao da je "moguće“ da se SAD direktno uključe u rat, koji je Izrael pokrenuo rano u petak ujutru vazdušnim napadima širom Irana. Za to vreme Iran upozorava na "još bolniji odgovor“ ako SAD ne uspeju da obuzdaju Izrael, javlja agencija IRNA.

Teheran ne popušta i tvrdi da je dosad bio uzdržan u odmazdi

Izraelski savetnik za nacionalnu bezbednost Cači Hanegbi ne misli da Iranu ponestaje raketa. On je rekao za izraelski Vojni radio da Iran ima "hiljade balističkih raketa“ u svom inventaru, što je Times of Izrael nazvao "većom brojkom nego što je ranije procenjeno“.

Iran je više puta tvrdio da još nije iskoristio svoje pune resurse. 

"Još uvek pokazujemo uzdržanost i nismo rasporedili sve naše kapacitete kako bismo izbegli globalni haos. Međutim, možemo doći do tačke u kojoj ćemo iskoristiti novo oružje“, rekao je komandant Revolucionarne garde, general-major Mohsen Rezai, iranskim državnim medijima.

Iako je ponavio tvrdnju Irana da ne teži proizvodnji nuklearnog oružja, što je američka obaveštajna zajednica ponovo potvrdila u martu ove godine, Rezai je nagovestio da bi se stav Teherana o razvoju nuklearnog oružja mogao promeniti, rekavši da se "budućnost ne može precizno predvideti“.

Treba napomenuti i da iranska vlada izričito negira raniji izveštaj Wallstreet journala u kojem se navodi da Teheran pokušava da ponovo sedne za pregovarački sto sa Trampovom administracijom.

Postrojenje Fordov moglo bi da bude poprište prve bitke Irana i SAD

Prema svim ovim indicijama, poprište prve bitke između Irana i SAD moglo bi da bude postrojenje Fordov, ukopano u planinu blizu svetog grada Koma.

Pet tunela koji se zavlače pod planine, velika potporna struktura i širok bezbednosni perimetar je sve što se na osnovu sateleitskih snimaka može videti u misterioznom kompleksu za obogaćivanje uranijuma.

Tanjug/AP/Planet Labs PBC

 

Ovo tajnovito, dobro čuvano uporište podstiče spekulacije o njegovoj pravoj nameni i veličini, otkako je prvi put obelodanjeno 2009. godine. Deo informacija dolazi iz gomile iranskih dokumenata koje je pre mnogo godina ukrala izraelska obaveštajna služba.

Glavne hale nalaze se na procenjenih 80 do 90 metara ispod zemlje, što je otporno na bilo konvencionalne vazdušne koje poseduje Izrael, što uništavanje postrojenja iz vazduha čini gotovo nemogućim zadatkom, piše CNN.

Dok se iransko rukovodstvo oporavlja od niza razornih izraelskih udara, neki analitičari kažu da bi upravo u Fordov mogao da ubrza svoj rad i pretvori zalihe obogaćenog uranijuma u ​​nuklearnu bombu.

Izrael je poslednjih dana ciljao postrojenje, ali, prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), do sada nije bio voljan, ili nije mogao, da ga ošteti.

SAD poseduju oružje koje bi možda moglo da nanese štetu podzemnim postrojenjima. U pitanju je najrazornije konvencionalno oružje, bomba GBU-43/B teška 13.600 kg, poznatija kao "Majka svih bombi (MOAB)“. Ovo džinovsko oružje mogu da nose samo teški bombarderi i trebalo bi da može da se probije na dubinu od 60 metara pre detonacije. 

To bi u teriji moglo da uruši tunel, ako je on na "samo" 80 metara dubine, ali je teško utvrditi gde su tuneli i hale, zbog čega bi možda bilo potrebno više MOAB-a da uništi postrojenje, smatra jedan od vodećih američkih stručnjaka za raketnu tehnologiju, profesor Ted Postol sa Masačusetskog instituta za tehnologiju.

"Morali biste da uništite mnogo tunela, a izgleda da imamo samo 20 ili 30 ovih bombi. To neće biti dovoljno. I što je još važnije, ako ta bomba ima ugao od 30 stepeni, umesto da ide vertikalno, ona bi zapravo mogla da prođe kroz više slojeva i da izleti iz zemlje", rekao je profesor Postol i dodao da je pričao sa stručnjacima koji su testirali to oružje i opisali slučajeve rikošetiranja.

Postol je u intervjuu na Jutjub kanalu Dialogue Works objasnio i kako se za ove potrebe grade višeslojna betonska utvrđenja sa piramidalnim izbočinama dizajniranim upavo da izazovu "rikošet" projektila, pa je teško predvideti efikasnost udara MOAB-om.

Da Izrael ne može da zaustavi iranski nuklearni program, smatra i naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Bogdan Stojanović.

On je za Euronews Srbija rekao da je cilj zapravo svrgavanje iranskog režima, a da bi uništenje nuklearnih postrojenja, ako su zaista tako duboko ukopana, moguće jedino kopnenom intervencijom.

"Oni mogu da naprave štetu površinskim slojevima, ali Izrael nema te penetracione bombe koje mogu da probiju i da unište te bunkere koje postoje. Znači, za to im je potrebna pomoć Amerikanaca. Amerikanci imaju, to su bombe GBU-57, koje mogu da probiju do 60 metara dubine. Međutim, pitanje je na kojoj dubini oni čuvaju to, jer imali smo izjavu (šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafaela) Grosija, koji je rekao da je u pitanju 500 metara dubine. Na 500 metara dubine ne postoji oružje koje to može da probije, osim da kopneno uđete tu da ih sprečite", kazao je Stojanović.

Komentari (0)

Svet