Planeta

Đurđev: Uloga preokretača na kraju 2025. - Da li preokret zaista preokreće ili samo prebacuje prekidač?

Komentari
Đurđev: Uloga preokretača na kraju 2025. - Da li preokret zaista preokreće ili samo prebacuje prekidač?
Đurđev: Uloga preokretača na kraju 2025. - Da li preokret zaista preokreće ili samo prebacuje prekidač? - Copyright Ustupljene fotke

Autor: Euronews Srbija

16/12/2025

-

10:30

veličina teksta

Aa Aa

Sada znamo ko su to preokretači i koja je njihova uloga. Kraj 2025. godine ne obeležava jedan događaj, već niz pažljivo tempiranih "prekidača" - incidenata, odluka i simboličkih udara koji ne menjaju svet odmah, ali menjaju njegov smer. Ne ruše sisteme, već ih guraju u novu fazu. Ne izazivaju revoluciju, već ubrzavaju ono što je već bilo nestabilno. Po obimu krvoprolića, takozvana "Crna Hanuka 2025" nije uporediva sa "Crnom Simhat Torom 2023". Ali po funkciji – jeste", kaže predsednik Srpske lige Aleksandar Đurđev.

Đurđev objašnjava i zašto je cilj napada u Australiji bila plaža Bondi, kao i ko je ličnost kojoj je napadom poslata poruka.

"Australijski teroristi su odigrali istu ulogu kao i Hamas dve godine ranije: ulogu 'preokretača'. Ne zato što su promenili tok istorije, već zato što su aktivirali dublje procese koji su već postojali ispod površine. Vreme i mesto napada na plaži Bondi u Sidneju nisu bili slučajni. Glavne žrtve bili su učesnici proslave Hanuke koju je organizovao Habad - najveći i najuticajniji jevrejski verski pokret u dijaspori, za koji je Australija neformalni finansijski i organizacioni centar", kaže on i dodaje:

"Razlog je jednostavan i složen u isto vreme: tamo živi Džozef Gutnik, rudarski magnat i dugogodišnji finansijer Habada, čovek koji je svojevremeno praktično otvorio politički put Benjaminu Netanjahuu", navodi Đurđev.

On dodaje da napad na plaži Bondi može da ima veze i sa mirovnim planom za Gazu, gde se sudaraju tvrda politika nepopuštanja i pragmatizam.

"Ali odnosi koji traju decenijama ponekad se lome u tišini. Odnos Gutnika i Netanjahua je ušao u fazu oštrog zahlađenja - i to ne samo zbog karaktera, sujete ili "narcizma". Ključ leži u promeni težišta moći. Povećana uloga Džareda Kušnera - i u izraelskoj politici i unutar Habada - promenila je ravnotežu. Za razliku od Gutnika, Kušner je manje ideološki tvrd, a više pragmatičan. Njegova vizija rešavanja palestinskog pitanja nije zasnovana na trajnoj konfrontaciji, već na upravljivoj stabilizaciji", kaže on i dodaje:

"Upravo zato je teroristički napad na australijski Habad bio dvostruki udarac: i protiv arhitekte 'sporazuma u Gazi' i protiv nove političke linije unutar same verske strukture. Simbolika je bila nemilosrdna. Hanuka u jevrejskoj istoriji obeležava pobedu beskompromisnih, nacionalno orijentisanih konzervativaca nad umerenim, integracionistički nastrojenim Jevrejima", navodi on.

Đurđev objašnjava i da povlačenje Džareda Kušnera iz projekta izgradnje modernog kompleksa na mestu srušenog Generalštaba u Beogradu, nosi sa sobom diplomatsko objašnjenje.

"Ako su počinioci bili svesni tog istorijskog naboja - a istorija nas uči da takvi akteri često jesu - onda ne govorimo o slučajnosti, već o planiranoj provokaciji sa ciljem radikalizacije najveće jevrejske verske organizacije na svetu. Posledice takvog čina ne tiču se samo Bliskog istoka. One pogađaju celokupnu arhitekturu odnosa između vere, politike i bezbednosti u zapadnim društvima", kaže on i dodaje:

"Istovremeno, gotovo neprimetno, Kušner se povlači iz projekta izgradnje hotela u centru Beograda - na lokaciji koju je NATO bombardovao. Formulacija je diplomatska: 'projekti treba da ujedinjuju, a ne da dele'. Ali u geopolitici, povlačenje nikada nije samo ekonomska odluka. To je signal. Naročito kada znamo da je njegov fond Affinity Partners duboko povezan sa suverenim fondovima Saudijske Arabije, Katara i UAE, kao i sa globalnim finansijskim i tehnološkim projektima - od veštačke inteligencije (Brain Co.) do privatizacije giganata poput Electronic Arts-a".

"Grojperi smatraju da je Tramp obećao revoluciju, a isporučio rijaliti"

Đurđev objašnjava da kada se povlače investicije, a projekti preusmeravaju, to je znak da se promenila politička klima.

"Beograd je, ovoga puta, bio termometar. Paralelno sa ovim procesima, u Sjedinjenim Državama se odvija radikalizacija desnice - ali ne onakva kakvu vole da opisuju liberalni mediji. Pokret Nika Fuentesa i takozvani 'grojperi' nisu nastali kao reakcija na levicu, već kao proizvod desničarskog neuspeha", kaže on i nastavlja:

"To više nisu marginalci iz podruma. To su mladi, artikulisani, digitalno pismeni ljudi koji govore jezikom izdaje i prekršenih obećanja. Tramp je obećao revoluciju, a isporučio rijaliti. Obećao je 'isušivanje močvare', a ostavio je utisak da je samo promenio čuvara brane".

On dodaje i to da finansijski centri moći više nisu u istom stroju.

"Za grojpere, slučaj Džefrija Epštajna nije skandal - to je simbol. Dokaz da elite dele avione, tajne i odgovornost, ali ne i sudnice. Kada obećanje o punoj transparentnosti nije ispunjeno, pokret je počeo da se raspada iznutra. I tu leži opasnost: ne u broju pregleda, već u broju onih koji klimaju glavom", kaže on i dodaje:

"U isto vreme, finansijski centri moći više nisu u istom stroju. JPMorgan i BlackRock nalaze se na različitim stranama određenih pregovaračkih procesa, uključujući Ukrajinu. Proizvodnja škriljaste nafte u Permskom basenu dostiže vrhunac, ali ne i kraj - što znači stabilizaciju, a ne eksploziju rasta. Sankcije protiv Rusije koštale su SAD oko 100 milijardi dolara, a interes da se taj novac 'vrati u funkciju' postaje sve glasniji".

Štaviše, Đurđev dodaje i to da SAD signaliziraju promenu prioriteta.

"Ukrajina treba da se smiri, Evropa da preuzme odgovornost, a Indo-pacifik postaje glavno poprište budućih sukoba. NATO više ne treba da se širi beskonačno. To su reči koje menjaju pravila igre - ali samo ako se sprovedu.
Svi ovi procesi - od Bondi plaže do Beograda, od Habada do MAGA-e, od nafte do veštačke inteligencije - ukazuju na istu stvar: svet nije u preokretu, već u fazi prebacivanja prekidača", kaže Đurđev i zaključuje:

"Stari sistemi još rade, ali pod drugim naponom. Novi su u izradi, a njihove konture su vidljive. Preokretači više nisu države, već događaji. Ne lideri, već krize. Ne ideologije, već razočaranja. A kraj 2025. godine neće biti trenutak u kojem se svet menja. Biće trenutak u kojem postaje jasno da se već promenio - i da povratka na staro više nema".

Komentari (0)

Svet