Izazovi organske proizvodnje: U EU oko 10 odsto poljoprivrednog zemljišta pod organskim usevima, u Srbiji oko 1 odsto

U Evropskoj uniji, udeo organske proizvodnje čini više od 10 odsto poljoprivrednog zemljišta i takav vid proizvodnje je politički prioritet država članica. S druge strane, iako smo u potpunosti uskladili regulative sa Briselom, u Srbiji je pod organskim usevima zasejano nepunih 30.000 hektara, što čini jedva 1 odsto.

Proveravali smo sa kakvim izazovima se suočavaju proizvođači. Mali proizvođač iz Padinske Skele već dugi niz godina na tržište Srbije i EU plasira šampinjone, i to organske, a to znači i odsustvo bilo kakvih hemikalija u procesu uzgoja ovih pečuraka, ali i posedovanje kvalitetnog zemljišta kako bi šampinjoni bili sto posto prirodni

"Šampinjon je specifična gljiva, koja da bi bila sertifikovana mora da seproizvoditi na njemu autentičnom medijumu, koji se proizvodi na bazi konjskog stajnjaka, i to konja koji su gajeni na jedan kvalitetan način, i kvalitetne organske sertifikovane slame", kaže Ivana Milenković iz "Ekofungi".

Međutim, ovakva proizvodnja i dalje je na niskom nivou u našoj zemlji. Organska proizvodnja zauzima manje od jedanog procenat poljoprivrednog zemljišta, a proizvođači se žale na loš tretman države. Oni između ostalog traže ukidanje nepotrebnih regulativa koje im, kako kažu, otežavaju rad. 

"Mi imamo duple sertifikacije, znači imamo srpskom zakonu, onda imamo po EU regulativi koja nas košta jednako kao što košta onog užasno velikog izvoznika", dodaje ona. 

Ukoliko neko želi da pređe na organsku proizvodnju, proces konverzije može trajati od dve do tri godine.  Iako je država propisala, posticaji su i u tom periodu. Ipak je to proizvođaču značajan vremenski okvir sa velikim ulaganjima bez isplativosti.

"Takođe, jedna velika mana naše poljoprivrede je da je stočnost slabo razvijena, to je da sve manje i manje ima grla stoke, a stajnjak je broj jedan organsko đubrivo koje se koristi i koje je dostupno u organskoj proizvodnji. Veliki problem u Srbiji je što ti posticaji i za organske proizvođače jako kasne, proizvođači ne dobijaju ili jako kasno dobijaju sredstva, i tu su u vrlo neravnom pravnom položaju prema onima koji se bave konvencionalnom proizvodnjom, što zaista nije u redu", kaže Snežana Oljača sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu 

Završena je rasprava o novom nacrtu zakona o organskoj proizvodnji. Učesnici tih razgovora ukazuju da ukoliko zakon dobije zeleno svetlo narodnih poslanika, doći će do strože kontrole u ovom vidu poljoprivrede, što uključuje i ko sme da svoj proizvod zove organskim

"Mnogo konkretnije definisanje onoga ko sme i na koji način sme da komunicira sa prefiksima "organic", odnosno "org", "eco", "bio", to će biti zaista vrlo strogo sankcionisano. Svi oni koji se ne nalaze u sertifikovanoj organskoj proizvodnji, apsolutno neće smeti da komuniciraju sa bilo kakvim ovakvim nazivima, prefiksima i oznakama na ambalažama", kaže Ivana Simić iz "Serbia Organic"-a.

Najviši ukupan iznos podsticaja za organsku biljnu proizvodnju može biti 2,52 miliona dinara, a za stočarsku proizvodnju 55 miliona dinara. 

Kompletan prilog možete pogledati u video klipu na početku teksta