Agrobiznis

Savetnica ministra poljoprivrede: Nema ničeg dobrog u paljenju strnjika, samo je moguća velika šteta

Komentari
Savetnica ministra poljoprivrede: Nema ničeg dobrog u paljenju strnjika, samo je moguća velika šteta
Savetnica ministra poljoprivrede: Nema ničeg dobrog u paljenju strnjika, samo je moguća velika šteta - Copyright Euronews/Ljiljana Gradinac

Autor: Tanjug

27/07/2025

-

17:13

veličina teksta

Aa Aa

Kod paljenja strnjike ne postoji nijedna pozitivna strana, a ono izaziva mnogo štete i problema, izjavila je posebna savetnica ministra poljoprivrede Milica Janković.

Ona je, govoreći o požarima izazvanim paljenjem strnjike u poslednje vreme, za Tanjug rekla da Ministarstvo poljoprivrede kroz svoje savetodavne stručne službe na terenu svakodnevno radi na edukaciji poljoprivrednih proizvođača, kao i kroz različite organizacije i različite grupe koje rade na podizanju svesti o svemu tome, ali da se strnjika i dalje pali, što izaziva probleme.

"Paljenje strnjike je neka vrsta tradicije i mi vrlo teško ljudima menjamo svest. Sa mlađima je malo lakše, ali stariji i dalje imaju u glavi ono svoje‚ tako je moj otac, tako je moj deda, tako ću i ja, šta mi ko može‚" rekla je ona i dodala da je to izuzetno štetno i po zemljište i po ekosistem, po vodu, infrastrukturu i po samo okruženje. 

"Ako palite strnjiku u naseljenom mestu, imate ogromne šanse za požar na stambenim objektima, na ekonomskim objektima u dvorištu, paljenje bandera, žica od struje, telefona, optike, zagađenje vode, ako se nalaze blizu potoka, kao i opasnosti za vozače na putu zbog dima koji nastaje paljenjem", istakla je ona.

Naglasila je da, umesto ove štetne navike, postoje prave agrotehničke mere kao što su zaoravanje i ljuštenje strništa, ali da je ljudima izgleda jednostavnije, brže i jeftinije da strnjiku zapale.

"Čovek za tih sat vremena, koliko gori njiva, uništi sto godina onoga što je priroda stvarala da poboljša zemljište, od humusa do mikroorganizama i svega ostalog što se nalazi u zemljištu i što zemlju čini plodnijom. Oni ne shvataju da zaoravanjem ili ljuštenjem oplemenjuju svoju zemlju jer spuštanjem organskog materijala u samo zemljište vi ga činite plodnijim i kvalitetnijim", navela je ona. 

Tvrdnje koje se mogu čuti od strane pojedinih poljoprivrednika da pepeo pomaže kulturi, ocenila je kao potpuno pogrešne i navela da će oni imati veće prinose i zemlja će im duže biti plodna ukoliko je zaoru i oljušte.

Prema njenim rečima, za humus koji se nalazi u prvom sloju zemljišta i koji inače izgori paljenjem strnjike, potrebno je do 100 godina da se regeneriše.

Štetne strane paljenja su i emitovanje ugljen-dioksida, pojačavanje temperature i efekta staklene bašte.

Janković je navela da su za paljenje predviđene novčane kazne koje se kreću od 5.000 do milion dinara, kao i stavljanje gazdinstva u pasivan status tri godine, što znači da ono za taj period ne može računati na bilo kakve subvencije.

Istakla je i da država mnogo radi i ulaže kada je reč o pomoći domaćinstvima koja su zahvatili požari.

"Država je formirala komisiju koja je odmah na terenu radila popis i procenu štete i na osnovu svega toga za vrlo kratak period donela i uredbu gde će svako gazdinstvo koje je izgorelo i pretrpelo najveći stepen štete dobiti milion i po dinara materijalne pomoći u novcu. Dobiće, takođe, i davanja kao što je stoka, građevinski materijal, mehanizacija, hrana za stoku koja je preživela i sve ono što je ljudima na terenu neophodno", rekla je Janković. 

Komentari (0)

Biznis