"Srbija ne zatvara nijedna vrata": Kakvu će korist imati srpska ekonomija od razgovora Vučića sa Sijem i Putinom
Komentari10/05/2025
-20:11
Tokom posete Moskvi predsednik Srbije Aleksandar Vučić imao je bilateralne susrete sa ruskim i kineskim predsednikom. Sa Vladimirom Putinom razgovarao je o energetici, tačnije o potpisivanju novog gasnog sporazuma s Rusijom. Reč je o 85 odsto ukupnih srpskih potreba za gasom. Posle razgovora sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, predsednik Srbije objavio je da su Kinezi zainteresovani za otvaranje fabrike vagona u Srbiji, kao i za druga ekonomska ulaganja.
Razgovor sa Putinom fokusira se na energetiku, na naftnu industriju i mogućnost produžetka dugoročnog ugovora o isporuci gasa. Prema onome što je rekao Vučić, cilj je da Srbija ili održi ili dobije povoljniju cenu gasa. Trenutne cene na berzama nisu povoljne. Oko 400 EUR za 1000 kubika, dok Srbija plaća oko 275.
Za razliku od nekih ranijih perioda, Srbija u poslednjoj deceniji vodi politiku, pre svega međunarodne odnose, koji su u interesu njenih građana i privrede, rekao je stručnjak za menadžment državne uprave Mihajlo Rabrenović za Euronews Srbija.
"Državno rukovodstvo stavlja energetsku bezbednost naše zemlje kao ključni motiv, ali isto tako i povoljnost isporuke energenata u jednom vremenu velikih neizvesnosti. Tako da, između raznih pritisaka i mogućnosti, odoleva se svemu tome i nastoji se da se isposluje jedan kvalitetan energetski aranžman, da jednostavno možemo da imamo stabilne isporuke u vremenu koje dolazi, koje istovremeno omogućavaju i diverzifikaciju izvora energije, a uključuju i gas", navodi Rabrenović.
Govoreći o glavnim pogodnostima za Srbiju stručnjak pre svega navodi cenu koja je na 1.000 kubnih metara gasa za 125 evra manja nego trenutna berzanska, zbog čega se na godišnjem nivou postiže ušteda
"Ja bih isto tako voleo da kažem da u nekoj ranijoj deceniji 2008. godine, da smo razdvojili te dve situacije, kada je reč o naftnom aranžmanu, odnosno o položaju energetskog preduzeća u oblasti nafte i dobavljanju gasa. Ali evo, mislim da i sada, zahvaljujući pritiscima, očekujem da se nađe jedno dobro rešenje sa Rusima i to će ujedno biti jedan značajan test prijateljstva i način kako će se rešiti izazovi oko Naftne industrije Srbije i isto tako ovaj gasni aranžman koji je sada predlog ugovora u pripremi", kazao je naš sagovornik.
Govoreći o rizicima vezivanja za jednu stranu, dok se od Srbije traži da diverzifikuje nabavku gasa, Rabrenović navodi da ona upravo predstavlja to da se "sva jaja ne drže u istoj korpi".
"Zato savremene zemlje pokušavaju, ne samo Srbija u jednom novijem periodu, da razviju izvore svega onoga što je važno, pa i u energetskom smislu, i u gasnom smislu, ali to su velika ulaganja. Videli smo da je cela ova situacija u Evropi zatekla i mnogo razvijenije zemlje. Mislim da je dobro, ne samo zbog toga što se to od nas traži, nego što i mi treba da želimo da imamo različite izvore snabdevanja gasom, tranzitne rute. Mislim da ovaj gasni aranžman koji se priprema daje prostora zato što će on obuhvatiti jednu fiksnu količinu, a te dodatne količine, koliko sam razumeo, bi trebalo da budu fleksibilne i upravo u tome smo mi na tom planu uradili jako mnogo. Izgradili smo gasnu interkonekciju sa Bugarskom koja je puštena u rad krajem 2023. godine. Ona omogućava uvoz gasa iz Azerbejdžana i iz Grčke, a isto tako radi se na interkonekciji sa Rumunijom i Severnom Makedonijom", kazao je Rabrenović.
Stručnjak je zatim objasnio koliko je diverzifikacija danas bitna, imajući u vidu promenljivu geopolitičku situaciju.
"Eto, donedavno su bile u Rumuniji dominantne liberalne snage, a sad imate ovu suverenističku ideju u Rumuniji i sad opet to može da bude ona ista prva grupa u kojoj smo već dobavljali gas. Ali odnosi su dinamični, mislim da je važno da imamo više izvora i da možemo sa mnogim partnerima da sarađujemo, da cvetaju svi cvetovi, ne samo zbog te politike već zbog svakodnevnog života građana i prirode da možemo da imamo konkurenciju koja obara cene", naveo je on.
Nakon razgovora Vučića i Sija u Moskvi saznali smo da je Kina zainteresovana za izgradnju fabrike vozova. Rabrenović smatra da je to dobar znak jer je važno da Srbija, iako je na evropskom putu, neguje odnose sa prijateljima i u Kini i u Rusiji.
"Mislim da građani Srbije mogu da budu ponosni što naše najviše državno rukovodstvo ostvaruje kontakte u jednom danu sa dva predsednika Kine i Ruske Federacije. To pokazuje, naravno i pored brojnih zapadnih kontakata, da Srbija vodi jednu odgovornu politiku, da ne zatvara nijedna vrata. Veoma me raduje što je ta inicijativa za investicije, kada je reč o vagonima i o vozovima, upravo došla od kineske strane. Tako da verujem da će se to realizovati na jedan način koji će biti u obostranom interesu. Videćemo da li će to obuhvatiti 'Gošu' ili Fabriku vagona u Kraljevu, ali u svakom slučaju ne bismo imali taj rast BDP-a, penzije i plate, da nemamo 30 odsto investicija koje dolaze iz Kine. Neki nam ponekad malo prigovore oko toga, ali i oni sami itekako imaju vrlo razvijenu saradnju sa Kinom", kaže Rabrenović.
Kompletan razgovor sa Mihajlom Rabrenovićem, u kojem će biti reči i o investicijama u "Simpu", pogledajte u videu na početku tekstu.
Komentari (0)