Čeka nas drastičan skok cena nafte, hrane i grejanja? Koje će biti posledice po Srbiju ako Iran zatvori Ormuski moreuz
Komentari
22/06/2025
-18:11
Zatvaranje Ormuskog moreuza, ključnog prolaza za globalnu trgovinu naftom, izazvalo bi dramatičan porast cena nafte, sa dalekosežnim ekonomskim posledicama za Srbiju i svet. Ovaj moreuz, između Irana i Omanskog zaliva, nosi oko 25 odsto svetske pomorske trgovine naftom i petinu globalne potrošnje nafte i derivata, kao i petinu trgovine tečnim prirodnim gasom (LNG), uglavnom iz Katara.
Ako bi Iran, kako je najavljeno, zatvorio ovaj prolaz, cene nafte mogle bi premašiti 100 dolara po barelu, prema procenama “Goldman Sachsa”, dok Međunarodni monetarni fond predviđa da svaki porast cene nafte za 10 odsto povećava inflaciju u razvijenim zemljama za 0,4 procentna poena.
Uticaj na Srbiju
Gorivo i transport
Srbija, kao zemlja bez sopstvenih značajnih naftnih rezervi, uvozi većinu nafte i gasa. Prema podacima iz 2024. godine, Srbija uvozi oko 80 odsto svojih energetskih potreba, uglavnom preko rafinerije u Pančevu, koja prerađuje uvezenu sirovu naftu.
Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi da dovede do poskupljenja goriva za najmanje 20-30 odsto, slično kao tokom krize 2008. godine, kada su cene benzina u Srbiji skočile sa 90 na 120 dinara po litru. Ovo bi povećalo troškove javnog i privatnog transporta, podižući cene karata za autobuse i vozove za 10-15 odsto.
Hrana i dnevne potrepštine
U Srbiji, gde poljoprivreda zavisi od uvoznih đubriva i goriva za mehanizaciju, cene hrane bi verovatno značajno porasle.
Tokom energetske krize 2022. godine, cene hleba, ulja i šećera u Srbiji porasle su za 15-25 odsto zbog globalnih poremećaja.

profimedia
U slučaju blokade Ormuskog moreuza, očekuje se sličan ili veći skok, posebno za uvozne proizvode poput jestivog ulja, kafe i šećera. Na primer, cena jestivog ulja, koja je 2022. dostigla 250 dinara po litru, mogla bi premašiti 300 dinara.
Grejanje i električna energija
Srbija delimično zavisi od uvoznog prirodnog gasa za grejanje i proizvodnju električne energije.
Povećanje cena gasa, izazvano smanjenjem LNG isporuka iz Katara, moglo bi da dovede do poskupljenja računa za grejanje za 20-30 odsto.
Tokom krize 2022. godine, cene gasa u Evropi porasle su za 50 odsto, što je u Srbiji izazvalo povećanje računa za domaćinstva za 10-15 odsto. Sličan trend bi se verovatno ponovio, uz dodatni pritisak na elektroprivredu zbog većih troškova proizvodnje.
Inflacija i životni standard
U Srbiji, gde je inflacija 2024. godine bila oko 4-5 odsto, zatvaranje Ormuskog moreuza potencijalno bi je moglo podići na 8-10 odsto, slično kao tokom globalne finansijske krize 2008. godine, kada je inflacija dostigla 12 odsto.
Ovo bi smanjilo kupovnu moć građana, posebno za one sa nižim primanjima, jer bi cene osnovnih proizvoda i usluga rasle brže od plata. Poređenja radi, tokom krize 2008. godine, realna kupovna moć u Srbiji pala je za oko 10 odsto.
Poređenje sa prethodnim krizama
Naftna kriza 1973.
Tokom arapskog naftnog embarga 1973. godine, cena nafte porasla je sa 3 na 12 dolara po barelu, izazvavši globalnu recesiju.
U Jugoslaviji su cene goriva i hrane porasle za 30-40 odsto, a inflacija je dostigla 20 odsto.
Sadašnja kriza bi verovatno bila slična po intenzitetu, ali sa većim globalnim uticajem zbog veće zavisnosti sveta od nafte i gasa iz regiona Persijskog zaliva.
Naftna kriza 2008.
Kada je cena nafte dostigla 147 dolara po barelu 2008. godine, Srbija je iskusila inflaciju od 12 odsto i poskupljenje goriva za 30 odsto.
Globalno, cene hrane porasle su za 20-25 odsto, što je izazvalo proteste u zemljama u razvoju. Sličan scenario je verovatan, ali sa dodatnim komplikacijama zbog trenutnih geopolitičkih tenzija i zavisnosti od LNG-a.
Energetska kriza 2022.
Rusko-ukrajinski sukob 2022. godine doveo je do poskupljenja gasa i nafte, što je u Srbiji izazvalo inflaciju od 15 odsto i poskupljenje hrane za 20 odsto.
Globalno, cene energenata porasle su za 40-50 odsto.
Zatvaranje Ormuskog moreuza bi imalo sličan, ali verovatno intenzivniji efekat, jer je moreuz ključniji za globalnu trgovinu naftom nego ruski izvozni putevi.
Komentari (0)