Biznis vesti

Recept za bržu tranziciju ka električnim automobilima: Uz novčane subvencije potrebne i druge vrste podsticaja

Komentari

Autor: Euronews Srbija/Slaven Dimitrić

16/07/2023

-

13:06

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

U Srbiji je prošle godine, od ukupno 24.500 novoregistrovanih automobila, svega 200 bilo čisto električnih vozila. Takvi automobili mogu da se kupe po ceni od 20.000 evra pa naviše, u zavisnosti od brenda i dometa koje vozilo može da dostigne između dva punjenja, a država daje subvenciju od 5.000 evra.

Istraživanje Evropskog udruženja proizvođača automobila pokazalo je da broj električnih vozila u nekoj zemlji najviše zavisi od neto prosečne zarade stanovništva tako da se postavlja pitanje da li su subvencije dovoljne da motivišu građane da kupuju električne automobile i da li je ta kupovina u Srbiji isplativa. 

Proizvođači sugerišu da se može razmišljati o drugačijim olakšicama. Ove godine je na tržište Srbije i Crne Gore Porše isporučio ukupno 61 električni automobli iz ID familije, što je malo više od pet odsto prodaje te firme. 

"Subvencije po mojoj proceni nisu baš toliko dobro raspoređene jer i dalje država subvencioniše vozila na hibridni pogon, što je već prošlost", rekao je za Euronews Srbija Slobodan Pešić. 

Tojota Srbija i Crna Gora je počela da prodaje na srpskom trzistu električna vozila tek od sajma automobila koji je održan ove godine u martu. 

"Dobra je zainteresovanost, ali ne možemo reći da su to neke velike količine i vredne hvale - nekih petnaestak vozila", rekao je za Euronews Srbija PR Tojote Srbija Aleksandar Andrić. 

Kakva su iskustva drugih država?

Kada se govori o drugim vrstama podsticaja, često se navodi primer Albanije koja je kupce električnih vozila u potpunosti oslobodila od poreza. To je dovelo do toga da je prodaja električnih vozila u toj zemlji skočila na 20 posto od ukupne prodaje, dok je u Srbiji taj procenat ispod jedan odsto.

I druge države daju subvencije za kupovinu električnih vozila. Tako u Sloveniji postoje dva različita sistema podsticaja. 

Svi građani u toj državi koji razmišljaju o kupovini električnog vozila mogu da računaju na 4.500 evra subvencija, što je manje nego u Srbiji. 

S druge strane, preduzeća u Sloveniji su oslobođena plaćanja poreza, kao što je to slučaj u Albaniji i Norveškoj, gde se godišnje proda 90 posto čisto električnih automobila od ukupne prodaje, u čemu Norvežani trenutno prednjače u Evropi. 

Kako do brže tranzicije ka električnim automobilima?

Cene električnih automobila u Srbiji su i dalje visoke. Nema onih manjih i jeftinijih modela i nedostaje infrastruktura, pa se postavlja pitanje šta je neophodno da bi se u Srbiji vozilo više električnih automobila?

Primož Lemez iz slovenačkog E-mobilitija kaže za Euronews Srbija da su iskustva drugih zemalja pokazala da je na prvom mestu edukacija. 

"Ljudi moraju da znaju šta su električni automobili, da nisu opasni, da baterije ne gore, da imaju sasvim dovoljno dosega. Druga stvar je infrastruktura. Infrastruktura je problematična u skoro svim zemljama Evrope i u Norveškoj. Jedina zemlja sada koja ima dobru infrastrukturu je Holandija. Sve ostale zemlje imaju velike probleme, tako i Slovenija i Hrvatska. Ove godine očekujem haos na punjačima kada ljudi iz zapadne Evrope sa svojim električnim automobilima dođu na Jadran", rekao je Lemez.

Euronews

Naglašavajući da je infrastruktura izuzetno važna, Lemez je naveo da je isto tako, zbog cene električnih automobila, važno i kolika je plata.   

Koje bi još mogli da budu podsticaji?

Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova predlaže da se sa nadležnima sagleda koji još podsticaji mogu da se daju za električne automobile, kao što su, na primer, da se dozvoli vožnja električnih automobila žutom trakom i da za takvu vrstu vozila bude besplatan i jeftiniji parking.

"Želimo da razgovaramo sa nadležnim organima, da vidimo kakve još vrste podsticaja mogu da se daju kupcima električnih vozila. Pokrenuli smo tu incijativu, verovatno ćemo prve sastanke na tu temu imati posle sezone godišnjih odmora. Osim finanijskih podsticaja koji već postoje kroz subvencije Ministarstva zaštite životne sredine, predlažemo i razne vrste nefinansijskih podsticaja", rekao je za Euronews Srbija generalni sekretar Srpske asocijacijacije uvoznika vozila i delova Boris Ćorović.

Prema njegovim rečima, potrebno je i da se pripremi infrastruktura ze elektromobilnost i da se radi na povećanju broja punjača, pogotovo brzih punjača.

"To su neke teme koje želimo da pokrenemo na radnoj grupi sa nadležnim državnim organima kojih se tiče ta tema. Inicirali smo preko Privredne komore Srbije nove razgovore. Planirali smo od jeseni da razgovaramo sa predstavnicima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva zaštite životne sredine, Grada Beograda i drugih lokalnih samouprava", rekao je Ćorić.

Koliki su troškovi za električni automobil?

Na električna vozila se ne plaća porez na upotrebu vozila, što dodatno smanjuje troškove registracije u odnosu na vozila sa motorima sa unutrašnjim sagoravanjem. Upućeni kažu da je i održavanje električnih automobila dosta jednostavnije i iziskuje manje troškova, jer mnogi zamenski i potrošni delovi koji postoje kod motora sa unutrašnjim sagorevanjem ne postoje kod električnih automobila. 

"Cena kilovat časa - za nekih 100 kilometara u maksimumu potrebno je 200 dinara. Jasno je da je ušteda enormna za razliku od automobila sa unutrašnjim sagorevanjem koji imaju i svećice, čuvene plivajuće zamajce, i dizne i druge komponente. Električni automobili sve to nemaju, pa nema ni potrebe da se sve to menja. Servisi se uglavnom rade na nekih 15.000 kilometara. Tu se plaća radni sat mehatroničara od 1.800 do 5.000 dinara. Ono što je takođe važno je da proizvođači daju garanciju od sedam godina na samu bateriju", rekla je Zorana Đorić iz servisa "Vozim na struju"

Domet električnih automobila je od 100 do 800 kilometara. Vozači kažu da bi im lagodniji osećaj upotpunio veći broj punjača i njihovo postavljanje na benzinskim pumpama, što je uveliko slučaj u zemljama Evropske unije. Do tada mogu da se pouzdaju na vlastitu mrežu, što nije slučaj i sa stanarima u stambenim zgradama.

"Mi ćemo morati da promenimo i zakonske procedure da bi i privatni investitori imali interes da ulažu u infrastrukturu za električna vozila", rekao je Slobodan Pešić iz komanije Porše Srbija i Crna Gora. 

Ćorić je naveo da su posmatrano na duži period, električni automobili definitivno isplativiji i da se to vidi i kroz cenu energije, jer baterija može da se napuni između 20 i 25 evra i da se sa pređe neka distanca između 300 i 400 kilometara u zavisnosti od modela.

"Tako da ako se posmatra na duži vremenski period, na primer, šest, sedam ili osam godina upotrebe jednog automobila, oni jesu definitivno isplativiji. Ako gledate čisto kratkoročno, njihova cena je znatno veća od klasičnih automobila, ali na duži period jesu isplativiji i plus pozitivno utiču na zaštitu životne sredine", rekao je Ćorić.

On je naveo da je u prvih pet meseci ove godine prodat 81 novi električni automobil i 71 mini kombi, odnosno lako komercijalno vozilo, a prošle godine ukupno 113 vozila.

Komentari (0)

Biznis