Privreda

Prognoze za oporavak ekonomije - tri industrije imaju najveći potencijal da pokrenu srpsku privredu

Komentari

Autor: Z. R.

24/12/2021

-

07:07

Prognoze za oporavak ekonomije - tri industrije imaju najveći potencijal da pokrenu srpsku privredu
Prognoze za oporavak ekonomije - tri industrije imaju najveći potencijal da pokrenu srpsku privredu - Copyright Tanjug/Dimitrije Goll, Jaroslav Pap, profimedia, Pexels

veličina teksta

Aa Aa

Nakon dve teške godine sa pandemijom, koja će se očigledno nastaviti i u narednom periodu, Srbija je ponovo na istorijskoj prekretnici, koju bi trebalo da iskoristi da pokrene jači ekonomski rast kroz razvoj lokalne industrije, jedan je od zaključaka studije "Putokaz za lokalizaciju srpske privrede" konsultantske kuće "Egzakta Advisory". Kao ključne segmente za oporavak srpske privrede njihov tim je identifikovao tri grane industrije - informacione tehnologije, prerađivačku i poljoprivrednu industriju, sa fokusom na razvoju i jačanju mikro, malih i srednjih preduzeća (MSP).

Analitičari ističu da stanovništvo i privreda osećaju negativne ekonomske posledice u najvećoj meri kroz povećanje cene roba i usluga, poremećaje lanca snabdevanja i rast inflacije i napominju da se, ukoliko države budu reagovale na vreme, smanjenje ukupne inflacije na nivo pre pandemije može očekivati tek sredinom 2022. godine.

Partner u konsultantskoj kući "Ekzakta" Marko Marković smatra da je neophodan Nacionalni plan transformacije srpske privrede u novim okolnostima u narednih pet godina, kako bismo se prilagodili promenama koje je donela epidemija. 

"Pandemija nije uticala samo na zdravlje stanovništva, već je uzdrmala ceo poslovni ekosistem, lokalnu i globalnu ekonomiju. Teško je izaći iz krize i tu se gubi dosadašnji globalistički pristup, pojavile su se granice zbog epidemioloških mera i razmišljanja su ponovo lokalna, tako da će se svaka zemlja boriti za svoje interese", kaže Marković.

Euronews/Zlatica Radović

 

On ističe da bi sektor IT u naredne dve godine mogao da postigne veliki napredak, a da tome može da doprinese država kroz poreske olakšice, ali da je neophodno da se i same kompanije udruže i da osmisle svoje proizvode, a ne kao što je sada uglavnom slučaj, da rade za strane firme. 

"Prerađivačka industrija je takođe veliki potencijal, a naročito u segmentu poljoprivrede, ali tu je značajno da ne prodajemo krompir, nego čips, što znači da moramo imati svoje proizvode koji imaju veću vrednost. Prostora za razvoj ima i u metalskom sektoru, gde Srbija ima mnogo malih lokalnih kompanija, u kojima stvaraju ljudi koji su nekad radili u velikim sistemima i koji sada prave svoje mašine za farmaceutsku industriju i za druge grane privrede", navodi Marković.

I menadžer Ljiljana Milić smatra da bi investiranje u informaciono-komunikacione tehnologije bile najisplativije,  jer IKT eksplozivno raste, i dodaje da bi ulaganjem u ovaj sektor ostvarili najveći efekat. 

"Iz strukture bruto dodate vrednosti po delatnostima vidi se nedostatk visoko socisticiranih delatnosti, ali i potencijal za njihov razvoj u narednom periodu. Smanjenje trgovinskog deficita u 2020. godini izazvano je posledicama pandemije, koja je poremetila lance snabdevanja. Srbija izvozi značajnu količinu sirovina, a uvozi gotove proizvode, usled nedostatka proizvodnje. Naša zemlja ima potencijal da dodatno pospeši izvoz sa promenom fokusa IT industrije, odnosno sa razvojem IT proizvoda i intelektualnog kapitala i smanjivanjem autsorsovanja usluga", objašnjava Milićeva.

Prema podacima do kojih su došli konsultanti iz "Egzakte", trenutnim trendom rasta ovih usluga, autsorsing će 2024. godine postati najveći prihodovani segment u IT servisnoj industriji, a primarni cilj lokalizovanja privrede je zaustvljanje tog trenda i podsticanje razvoja sopstvenih proizvoda. U proteklih deset godina strani direktni investitori u Srbiji su uložili oko 28 milijardi dolara, a najviše firmi ulagača registrovano je u Holandiji, Sloveniji, Kini, Nemačkoj i Velikoj Britaniji.

"Atraktivnosti ulaganja u Srbiju doprinose i definisani investicioni podsticaji, kao što su oslobađanje od PDV-a i carina na uvoz određenih sirovina, geografska lokacija, infrastruktura i jednostavni procesi dobijanja zemljišta, kao i finansijski podsticaji u sektoru proizvodnje i druge povlastice. Iako nivo stranih direktnih investicija u Srbiji godinama raste, za stabilnost ekonomije potrebno je pokrenuti i domaće privatne investicjie, koje moraju biti temelj i pokretač privrednog razvoja Srbije.

Senior biznis analitičar Marko Dadić je istakao da je u malim i srednjim preduzećima u Srbiji zaposleno oko 68 odsto od ukupnog broj radnika  da su i u zemljama u razvoju i u onima koje su psotigne ekonomski napredak, predstavljaju stub ekonomije.

Zašto je važna lokalizacija?

Konsultanti naglašavaju da okretanje strategije ka lokalizaciji ima za cilj da se kroz razvoj domaće privrede unapredi životni standard i obezbedi dugoročna stabilnost. 

Oni napominju da su neki od benefita koji se mogu ostvariti uspešnim sprovođenjem lokalizacije  jačanje tržišne konkurentnosti domaće privrede, tehnološki razvoj i strateško korišćenje postojećih resursa. Ističu i poboljšanje životnog standarda, kao i  smanjenje dispariteta između bogatih i siromašnih, stvaranje povoljne investicione klime za domaće investitore, potencijal za otvaranje novih radnih mesta i regulisanje problema "odliva mozgova". 

"U pokretanju procesa lokalizacije potrebno je izabrati industrije koje pokazuju najveći potencijal za napredak, kao i grupe privrednih subjekata koje mogu najviše da doprinesu razvoju ekonomske situcije u zemlji.  Prerađivačka industrija ima veliki potencijal, ali je trenutno izrazito nisko učešće visoko razvijenih tehnologija kod nas, od svega 27 odsto, dok je u Mađarskoj oko 58 odsto.  Na ovu industriju veliki uticaj ima i kretanje cena, i prirodne nepogode, ali je jedan od najvećih problema spora promena tehnološke strukture", objašnjava Dadić.

Ona ukazuje da je situacija slična i u poljoprivredi i ističe da Srbija ima samo 1 odsto manje obradivih površina od Holandije, a kada se uporedi neto dodata vrednost, prosek po gazdinstvu u 2018. godini u Holandiji je iznosio 159.000 dolara, što je čak 10 puta više u odnsou na Srbiju u kojoj je bio 15.000 dolara. Napominje da nizak dohodak ukazuje na veliki prostor za napredovanje u industriji poljoprivrede kroz podizanje efikasnosti poslovanja gazdinstava.

U studiji je istaknuto da je, kada je u pitanju poslovna klima, neophodno stvaranje pravnog okvira koji će podržati razvoj domaće privrede, unapređenje rada i efikasnosti organa javne uprave i povećanje transparentnosti, kao i kontinuirana podrška privredi.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Biznis