Privreda

Radna mesta, novi sajam i šansa za ekonomiju: Šta bi Srbija mogla da dobije kao domaćin Specijalizovane izložbe Expo2027

Komentari

Autor: Euronews Srbija

23/06/2023

-

19:41

Radna mesta, novi sajam i šansa za ekonomiju: Šta bi Srbija mogla da dobije kao domaćin Specijalizovane izložbe Expo2027
Radna mesta, novi sajam i šansa za ekonomiju: Šta bi Srbija mogla da dobije kao domaćin Specijalizovane izložbe Expo2027 - Copyright Ministarstvo finansija

veličina teksta

Aa Aa

Generalna skupština Međunarodnog biroa za izložbe juče je odlučila da će Srbija biti domaćin međunarodne specijalizovane izložbe Expo 2027, a prema rečima privrednika i zvaničnika, to bi Srbiji moglo da donese milione novih posetilaca, velike ekonomske benefite i nova radna mesta. To će biti jedan od najvećih međunarodnih događaja na našim prostorima, još od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984., ocenio je za Euronews Srbija Dušan Borovčanin, menadžer projekta Expo 2027 i direktor Kongresnog biroa Srbije.

Dan nakon što je saopštena vest da je uloga domaćina ove izložbe, koja će se održati od 15. maja do 15. avgusta 2027. na temu "Igra(j) za čovečanstvo – sport i muzika za sve", delegacija Srbije već počinje da radi na organizaciji događaja koji bi, prema procenama stručnjaka, u Srbiju mogao da dovede predstavnike više od stotinu zemalja. 

"Izložba traje tri meseca, međutim sve te zemlje dolaze i mnogo ranije radi pripreme svojih izložbi. Tako da mi praktično, danas imamo vremena za slavlje, ali već sutra će krenuti ozbiljne pripreme i sigurno će trajati do poslednjeg trenutka 2027. godine", rekao je Borovčanin.

Iako je reč o događaju koji je po obimu manji od Svetske izložbe, kakva je prošle godine održana u Dubaiju, reč je o velikom projektu.

Tanjug/video

Trenutak proglašenja Srbije za domaćina Expo 2027

"Predstoji nam ozbiljan posao - na prvom mestu infrastrukturni radovi oko lokacije, a zatim i ozbiljan rad sa svim međunarodnim delegacijama koje učestvuju na ovakvim izložbama. U proseku učestvuje oko sto zemalja i mi smo u našem elaboratu procenili da će učestvovati i negde oko osamnaest međunarodnih organizacija", kaže direktor Kongresnog biroa Srbije.  

Specijalizovane izložbe državaju se u periodima između dve Svetske izložbe. Dok svetske traju šest meseci, trajanje specijalizovanih ograničeno je na tri meseca, a prostor na kom se održavaju na 25 hektara. Prema objašnjenju objavljenom na zvaničnom sajtu Međunarodnog biroa za izložbe, izgradnja izložbenog prostora u potpunosti je prepuštena organizatoru, koji obezbeđuje paviljone za učesnike, a koje oni dalje opremaju spolja i iznutra prema sopstvenoj intrpretaciji izložbene teme. 

Poslednja specijalizovana izložba održana je 2017. godine u Astani, prestonici Kazahstana, na temu "Budućnost energije", a imala je više od četiri miliona posetilaca.

Beograd dobija novi sajam

Srbija, kao domaćin, obezbeđuje prostor za sve učesnike izložbe i zbog toga je neophodna izgradnja sasvim novog izložbenog prostora. Beograd odavno planira izgradnju novog sajmišta, koje bi se nalazilo na Surčinskom polju i to pored nacionalnog fudbalskog stadiona.

Zamišljeno je da prostor "bude generator budućih promena u okruženju: proširenje i unapređenje postojeće turističke ponude Beograda novim savremenim kompleksom u funkciji MICE (Meetings, Incentives, Conferences, Exhibitions) turizma, promocije Beograda za organizatora velikih međunarodnih sajamskih, kongresnih, privrednih i kulturnih manifestacija, prezentacije kulturnih vrednosti i predstavljanje novog, savremenog imidža Republike Srbije", navedeno je u tekstu dokumenta koji je izradio Urbanistički zavod Beograda, a naručilo ga je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Prema rečima ministra Gorana Vesića, sajmovi su uvek građeni na periferiji.

"Nekadašnje Staro sajmište je bilo na periferiji. Kada je potom izgrađen novi sajam, to je takođe bila daleka periferija i potpuno je prirodno da se sajmovi nalaze na ivici grada", rekao je Vesić za Euronews Srbija, dodajući da se zahvaljujući tome izbegavaju gužve u centru grada.

"Na nama je sad da iskoristimo tu svetsku izložbu za veliku promociju naše zemlje, ne samo promociju kao poslovne i turističke destinacije, nego da pokažemo da privrednici mogu da vide da mogu da investiraju da možemo da nastavimo trend investiranja", ispričao je ministar.

Euronews Srbija

Goran Vesić

Planirani kompleks "Ekspo 2027" obuhvata tri celine: E1, parcela od 831.488 kvadratna metra, predviđena je kao izložbeni prostor sa paviljonima i sadržajima poput multifunkcionalnih hala, kongresnih dvorana, konferencijskih sala za događaje od najvećeg državnog značaja, E2 na placu od 69.336 kvadrata namenjena je za smeštaj korisnika i zaposlenih u kompleksu i u okviru nje gradiće se hoteli i komercijalni sadržaji, dok je celina E3 na građevinskoj parceli od oko 229.105 kvadrata viđena za komercijalne sadržaje za učesnike i posetioce manifestacije. Postojeći sajam će promeniti namenu.

Ministarstvo finansija

 

"Ostaje obaveza samo da se sačuva Hala 1, koja je pod zaštitom Zavoda za spomenike. Ona je inače prva hala koja je napravljena od prenapregnutog betona u svetu i kao takva zaslužuje zaštitu", rekao je Vesić.

Direktorka Beogradskog sajma Danka Selić izjavila je za Tanjug da je izbor Srbije za domaćina Međunarodne specijalizovane izložbe Expo 2027 veliko proznanje za našu zemlju.

"Ponosni smo što je Beograd dobio domaćinstvo za jedan od najvećih i najznačajnijih  događaja na svetu u izuzetno jakoj konkurenciji između pet zemalja", rekla je direktorka.

Kako je istakla, ovo je velika stvar, posebno imajući u vidu da je poverenje našem projektu dala 81 država.

Ministarstvo finansija

 

"Za Beogradski sajam ovaj projekat predstavlja budućnost, kao uostalom i za čitavu ekonomiju glavnog grada i naše zemlje", objansila je ona.

Da li se isplati organizacija tako velikog događaja

Dušan Borovčanin, menadžer projekta Expo 2027, za Euronews Srbija objašnjava da su projekti poput Expo 2027 višestruko isplativi.

Euronews

"Da nije tako, ne bi bilo pet zemalja koje su se takmičile sa nama u ovom procesu - to su bile Španija sa Malagom, Tajland sa gradom Puket, Sjedinjene Američke Države sa gradom Minesota i Argentina sa gradom San Karlos de Bariloče. Na prvom mestu, tu je ekonomska korist, kao i u infrastrukturnom razvoju i u ekonomskom povratu uloženih sredstava od strane zemalja učesnica i svih posetilaca Expo. Međutim, u drugom smislu, to jeste jedan jako veliki podstrek za čitavu zemlju da se pozicionira na međunarodnoj sceni", kaže Borovčanin.

On je prošle godine, dok je Srbija bila tek u drugom krugu kandidature, izneo procene da bi u odnosu na neophodna ulaganja, zarada mogla da bude 2,2, puta veća

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je ranije rekao da se predviđa direktan ekonomski efekat od oko 500 miliona, a indirektni oko 600 miliona i da će Beograd, zahvaljujući osvajanju titule domaćina Svetske specijalizovane izložbe postati najveće gradilište u Evropi.

"Sada moramo da počnemo ubrzano da radimo, od nacionalnog stadiona do samog Expo prostora, do izgradnje stambenih kvadrata u kojima ćemo da smestimo učesnike izložbe, a posle toga da razgovaramo kako da prenamenimo stanove i kome od ovih ugroženih struktura koje nemaju rešeno stambena pitanja da to učinimo", rekao je predsednik.

Ministarstvo finansija

 

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je za Blumberg Adria TV da je prihod od Beograd EXPO 2027 procenjen na oko milijardu evra, ali da će efekat na privredu Srbije biti znatno veći.

"To je ogromna šansa za srpsku ekonomiju, to su nove kompanije koje će ostati u Srbiji, novi poslovi koje će naše firme dogovoriti na ovom sajmu, nova radna mesta i infrastrukturni projekti. To je ono što ovde ostaje zauvek i neprocenjiva vrednost ove manifestacije", istakao je Čadež. Kako se navodi u saopštenju PKS, on je rekao da je na Svetskom kongresu privrednih komora u Ženevi razgovarao sa novim predsednikom Privredne komore Dubaija Alijem Rašidom Lutahom i dogovorio stratešku i tehničku podršku te asocijacije u organizaciji beogradske izložbe 2027.

Lekcije iz Astane

Poslednja Svetska specijalizovana izložba održana je u prestonici Kazahstana Astani 2017. godine. Čim je u novembru 2012. godine Generalna skupština Međunarodnog biroa za izložbe proglasila ovu zemlju na obali Kaspijskog mora domaćinom izložbe, angažovano je više od 196 lokalnih kompanija za izgradnju više o 38 građevina, među kojima i neophodnu infrastrukturu. To je otvorilo 50.000 radnih mesta u Kazahstanu, dok je diretno u organizaciji događaja učestvovala 21.000 ljudi.

profimedia

Svetski lideri u Astani povodom Expo 2017 izložbe

U izložbi je učestvovalo 115 država i 22 organizacije, a gostovalo je i 28 šefova država, kao i 36 premijera i njihovih zamenika.

Događaju je godinu dana kasnije bila posvećena i specijalna postavka Muzeja svetskih izložbi u Šangaju.

Prostor u kom je održan Expo 2017, pretvoren je kasnije u komercijalni prostor za korporacije, startape, obrazovne ustanove i istraživačke stanice, a tu je i Međunarodni finansijski centar Astane. 

Komentari (0)

Biznis