Realni rast BDP u trećem kvartalu u odnosu na isti period prošle godine dva odsto
Komentari 
                                    31/10/2025
-14:38
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,0 odsto, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.
Obračun kvartalnog BDP za treći kvartal, koji je detaljniji i izvodi se na nižim nivoima agregiranja, biće objavljen 1. decembra, navodi se u saopštenju.
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvih devet meseci 55,6 milijardi evra
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u periodu januar-septembar 2025. godine iznosila 55,6 milijardi evra (55.668,2 miliona evra), što je rast od 8,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Izraženo u dolarima, spoljnotrgovinska razmena je iznosila 62.126,0 miliona dolara, što je za 11,4 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.
Izvezeno je robe u vrednosti od 27.505,7 miliona dolara, što čini povećanje od 11,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno je robe u vrednosti od 34.620,3 miliona dolara, što je za 11,1 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.
Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 24.639,7 miliona evra, što čini povećanje od 8,9 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Uvoz robe imao je vrednost od 31.028,5 miliona evra, što predstavlja povećanje od 8,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Deficit iznosi 7.114,6 miliona dolara, što čini povećanje od 8,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                
                                                
                                                
                                                
                                                
                                                
                                                
                                                
                                                
                                                                                                
                                                                                                                                                                                                                    
                                                                                                                                                    
                                    
                                                                                                                                
                                                                                                                            
                                                                                                                                
                                                                                                                            
                                                                                     Tanapong Sungkaew / Alamy / Profimedia
                                                                                                                                                                    
                                                                                                                                                    
                                    
                                                                                                                                
                                                                                                                            
                                                                                                                                
                                                                                                                            
                                                                                                                                 
                                                                                
                                                                                                                                
Izražen u evrima, deficit iznosi 6.388,8 miliona evra, što je povećanje od 5,6 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je 79,4 odsto i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 78,9 odsto, navedeno je u saopštenju.
"Glavni spoljnotrgovinski partneri"
Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.
Zemlje članice Evropske unije čine 58,2% ukupne razmene.
Glavni spoljnotrgovinski partneri kod uvoza, pojedinačno, bili su: Nemačka, BiH, Italija, Kina i Mađarska, a kod izvoza Kina, Nemačka Italija, Turska i Mađarska.
Naš drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 2508,6 mil. dolara, koji je rezultat uglavnom izvoza: žitarica i proizvoda od njih, nafte i naftnih derivata, drumskih vozila, pića, medicinskih i farmaceutskih proizvoda. Izvoz Srbije iznosi 4135,0 mil. dolara, a uvoz 1626,3 mil. dolara za posmatrani period.
Pokrivenost uvoza izvozom je 254,3 odsto.
Izraženo u evrima, izvoz iznosi 3696,8 mil. evra, a uvoz 1463,6 mil. evra (suficit iznosi 2233,2 mil. evra, a pokrivenost uvoza izvozom 252,6%).
Posmatrano pojedinačno po zemljama, veći suficit u razmeni ostvaren je sa zemljama iz bliskog okruženja: Crnom Gorom (izvoze se najviše električna energija i lekovi za maloprodaju, a uvoze se najviše električna energija i sušeno svinjsko meso), Bosnom i Hercegovinom (izvoze se gasna ulja i električna energija, a uvoze se električna energija i neanglomerisani lignit) i Severnom Makedonijom (izvoze se električne energija i električni provodnici, a uvoze se električna energija i katalizatori na nosaču). Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Bugarskom, Slovačkom, Češkom, Nemačkom, Rumunijom....
Najveći deficit javlja se u trgovini sa Kinom (najviše zbog uvoza telefona za mrežu stanica). Sledi deficit sa: Turskom, Kazahstanom, Italijom, Ruskom Federacijom, Poljskom...
U septembru broj noćenja stranih turista u Srbiji veći za 2,2 odsto
Broj noćenja stranih turista u Srbiji u septembru 2025. godine bio je veći za 2,2 odsto, dok je broj noćenja domaćih turista ostao nepromenjen u odnosu na isti mesec prethodne godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
U septembru ove godine, broj dolazaka turista veći je za 1,0 odsto, dok je broj noćenja veći za 1,1 odsto u odnosu na isti mesec 2024. godine.
 
         
             
         
         
         
         
         
         
         
         
         
         
         
         
         
         
         
         
         
         
        
Komentari (0)