Srpsko narodno veće na komemoraciji žrtvama Oluje": Još uvek bez pokrenutih istraga protiv počinilaca zločina
Komentari
03/08/2025
-16:56
Stradanja Srba u izbegličkoj koloni na putu Glina-Dvor, u poslednjim danima rata, ostaju i nakon 30 godina izvan institucionalnog sećanja i bez pokrenutih istraga, upozoreno je danas na komemoraciji Srpskog narodnog veća (SNV) za stradale i prognane u oružanoj akciji "Oluja", održanoj u Donjem Žirovcu.
Tanjug/FOTO HINA/SNV/SANDRO LENDLER
"Postupak utvrđivanja odgovornosti nikad nije ni započet, a za državne institucije ti događaji ne postoje ni kao razlog evidentiranja ni kao razlog javnog prezentovanja, procesuiranja odgovornih, pa čak ni komemoracije", upozorio je predsednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), saborski poslanik Milorad Pupovac, govoreći o napadima na izbegličku kolonu nakon predaje dela vojske Republike Srpske Krajine, u kojoj je, kaže, prema dosadašnjim podacima, ubijeno najmanje 78 ljudi, a među njima 48 civila, prenosi Hina.
Pupovac je u govoru naglasio da su se napadi dogodili i nakon završetka borbi, kada je već bio potpisan akt o predaji, i da su se dogodili "u seriji napada pripadnika Hrvatske vojske i Petog korpusa Armije BiH na izbegličku kolonu".
Tanjug/FOTO HINA/SNV/SANDRO LENDLER
"Samo na području Gornjeg i Donjeg Žirovca i šume Obljaj ubijeno je 78 osoba - 48 civila, 17 vojnika i 13 za koje se još ne zna jesu li bili civili ili vojnici. Postupak identifikacije još nije završen", rekao je Pupovac, upozorivši da "država ne omogućava ni da se ti događaji dokumentuju i da se obeleže komemoracije u miru".
Pupovac je podsetio i na napore učinjene pre pet godina kada su, kako je rekao, i hrvatska vlada i predstavnici Srba napravili korake prema zajedničkom sećanju, ali to, prema njegovim rečima, nije potrajalo.
"Sve izgleda kao da se vraćamo na stanje pre pet godina, ili čak i ranije. No, bez obzira na krhkost naših kolena, nemamo nameru da pokleknemo", poručio je on, dodavši da je "moralni osećaj prema žrtvama, bilo hrvatskim u Baćinu 1991, bilo srpskim u koloni kod Dvora 1995, ono što ne dopušta da se o tim tragedijama ćuti“.
Tanjug/FOTO HINA/SNV/SANDRO LENDLER
Upravnica Dokumente - Centra za suočavanje sa prošlošću Vesna Teršelič naglasila je važnost očuvanja sećanja i pozvala na dalje prikupljanje podataka o ubijenima i nestalima tokom i nakon oružane akcije "Oluja".
Povezane vesti
"Nakon 30 godina važno je upitati šta će ostati zabeleženo za decu koja sada polaze u školu, ili onu koja još nisu rođena", rekla je, pozivajući sve koji imaju informacije da se jave i pomognu u dopunjavanju baze podataka o žrtvama.
Prema podacima koje je Dokumenta nedavno objavila, tokom i nakon "Oluje" stradale su najmanje 2.654 osobe, među kojima 1.747 Srba i 416 Hrvata.
Potvrđeni podaci, kako je rekla, trenutno postoje za oko 64 odsto tih slučajeva, dok se drugi još istražuju.
Teršelič je rekla i da "pravda nije dočekana", a da su sudske presude donete samo za zločine u Kijanima, Mandiću i Prokljanu.
"Oni koji su ubijeni u koloni u Žirovcu, u Kijanima, u Dvoru, na putevima bega, u Sisku, gde je kamenovana kolona, zaslužuju da ih pamtimo", poručila je ona na komemoraciji održanoj u Donjem Žirovcu, selu na Baniji koje je gotovo sasvim opustelo.
Tanjug/FOTO HINA/SNV/SANDRO LENDLER
To mesto je odabrano zbog blizine mesta stradanja izbegličke kolone koja se početkom avgusta 1995. kretala prema Bosanskom Novom (danas Novi Grad).
Uz porodice žrtava, skupu su prisustvovali predstavnici srpske zajednice iz cele Hrvatske, delegacija Ambasade Republike Srbije, saborske poslanice Anja Šimpraga i Dragana Jeckov, predsednik SNV-a Boris Milošević, i predstavnici civilnog društva.
Povezane vesti
U crkvi Svetih apostola Petra i Pavla održan je parastos za žrtve, a tradicionalna izjava sećanja Srpskog narodnog veća, ove godine je ponovno podsetila na "više desetina hiljada poginulih i ranjenih, i Hrvata i Srba", svih onih koji su morali da pred ratnim opasnostima, pretnjama ili silom napuste svoj dom, zavičaj i zemlju.
Hrvatski napad na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu i proterivanje celokupnog srpskog stanovništva sa prostora koji su Srbi nastanjivali vekovima počeo je u zoru 4. avgusta 1995. godine i trajao do 7. avgusta.
Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", u "Oluji" je sa prostora Republike Srpske Krajine proterano više od 220.000 Srba, a više od 1.900 ih je ubijeno, pri čemu su počinjeni brojni zločini.
Povezane vesti
Bio je to najveći egzodus civila u Evropi posle Drugog svetskog rata.
Među poginulima, odnosno ubijenima, 65 procenata su bili civili, od kojih je gotovo tri četvrtine bilo starije od 60 godina, a 29 odsto ubijenih bile su žene, većinom starice.
Srbija i Republika Srpska od 2015. godine zajednički obeležavaju Dan sećanja na sve stradale i prognane u hrvatskoj oružanoj akciji "Oluja", dok Hrvatska ovaj tragičan događaj za srpski narod slavi kao dan pobede i domovinske zahvalnosti.
Komentari (0)