Evropa

Deca iz Ukrajine i u Belorusiji: Kijev pozvao na povratak 19.000 "otetih", šta se zna o "mreži deportacije"

Komentari
Deca iz Ukrajine i u Belorusiji: Kijev pozvao na povratak 19.000 "otetih", šta se zna o "mreži deportacije"
Ilustracija - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Prva dama Ukrajine pozvala je svetske lidere da pomognu u vraćanju dece koja su nasilno odvedena iz te zemlje. Govoreći na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Olena Zelenska je navela da je više od 19.000 ukrajinske dece "prebačeno na silu" ili "deportovano u Rusiju ili na okupirane teritorije". Vraćeno je, kako kaže, samo njih 386. Istovremeno, beloruski državni mediji objavili su i da je nekoliko desetina dece iz Donjecka, Luganska i Zaporožja stiglo u Belorusiju na "tronedeljni odmor".

Međunarodni krivični sud (MSK), podsetimo, izdao je u martu dva naloga za hapšenje zbog, kako se navodi, nadgledanja deportacije ukrajinske dece. Jedan od njih odnosi se direktno na ruskog predsednika Vladimira Putina, a pored njega je i Marija Lvova Belova, komesarka za prava deteta u Kancelariji predsednika Ruske Federacije. 

Od tada su se optužbe nizale, kao i izveštaji o tome kako izgeda "mreža deportovanja". Kako je rekla Zelenska, deci koja su deportovana u Rusiju navodno je rečeno da "nisu potrebni njihovim roditeljima, da nisu potrebni njihovoj zemlji, da ih niko ne čeka".

"Otetoj deci je rečeno da više nisu ukrajinska deca, već da su ruska", rekla je ona.

O ovome je govorio i sam predsednik Volodimir Zelenski, koji je u UN upozorio da Moskva u svom ratu protiv Ukrajine koristi sve - od hrane, preko energenata, do dece.

U međuvremenu je Belta, beloruska novinska agencija, izvestila da je 48 dece iz tri ukrajinska regiona stiglo u Belorusiju. Prikazana su deca kako izlaze iz voza noseći rančeve i kofere. Inicijativu je, kako je navedeno, pokrenula beloruska humanitarna agencija koju podržava predsednik Aleksandar Lukašenko.

Deca navodno i u Belorusiji

Nakon što su pre šest meseci izdati nalozi za hapšenje, sudije u Hagu su navele da su našle "razumne osnove da veruju", da je dvoje zvaničnika odgovorno za "razne zločine, uključujući ilegalnu deportaciju i transfer dece iz okupiranih delova Ukrajine u Rusiju".

U junu su beloruske opozicione ličnosti MKS-u dostavile i materijal u kom se navodno dokazuje da je 2.100 ukrajinske dece iz najmanje 15 okupiranih gradova nasilno prebačeno u Belorusiju iz Lukašenkovo odobrenje. 

Tanjug/AP Photo/Julia Nikhinson

 

Na fotografijama koje je objavila Belta, deca su prikazana kako drže crveno-zelenu zastavu Belorusije, a zvaničnici u Belorusiji su ranije demantovali navode da je ta zemlja umešana u ilegalno odvođenje dece iz Ukrajine. 

Pavel Latuška, bivši beloruski ministar kulture, nada se da će predati materijal podstaći MKS da izda nalog i za Lukašenkovo hapšenje.

"Vidimo sve više dokaza u vezi sa ilegalnim premeštanjem dece u Belorusiju i to će se nastaviti dok međunarodne organizacije ne reaguju i zaustave Minsk", rekao je Latuška za AP.

Kijev tvrdi da su deca indoktrinirana i lišena njihovog nacionalnog identiteta, što je predsednik Volodimir Zelenski opisao kao "genocid" u svom govoru pred Generalnom skupštinom UN u utorak.

"Ta deca u Rusiji su naučena da mrze Ukrajinu, a sve njihove veze sa porodicom su prekinute. Ovo je očigledno genocid", rekao je on.

Rusija negira optužbe, navodeći da zapravo "spasava ukrajinsku decu od užasa rata", prenosi Al Džazira

Priča o Ivanu i Maksimu

Ivan (17) i Maksim (16), izbegli su granatiranje i glad u opkoljenom Marijupolju da bi bili uhvaćeni i odvedeni u grad Donjeck, gde su mesecima držani sa desetinama druge dece. Oni su sada među oko 400 ukrajinske dece koja su se vratila iz Rusije ili teritorije pod ruskom kontrolom, piše Rojters.

Dečaci i još četvoro ukrajinske dece ispričali su svoje priče u Hagu, gde je pokrenuta kampanju "Vratite decu Ukrajine" od strane holandske nevladine organizacije uz podršku ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

AP/Mikhail Klimentyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

 

Dečaci, učenici građevinske tehničke škole u ​​Marijupolju, živeli su u studentskom domu kada je oblast bila pod žestokim bombardovanjem ruskih snaga. Nestalo je hrane i vode, pa su u martu peške pobegli u obližnje selo.

"Kada smo stigli, otišli ​​smo u bolnicu, jer nismo imali kuda. Rekli smo da smo siročad, a oni su obavestili bolnicu u Donjecku. Onda je došla služba za zaštitu dece i pitala gde su nam roditelji. Tako da su nas odveli", rekao je Maksim Rojtersu.

Ivan je rekao: "Nismo hteli da idemo tamo, ali nismo imali izbora. Hranili smo se četiri puta nedeljno. Provodili smo vreme u sobama i igrali se na telefonima. Pustili su nas da izađemo napolje jedan sat na dan, ali ne svaki dan. Nismo imali šta da radimo".

Ivan, Maksim i drugi dele svoja iskustva sa visokim zvaničnicima Holandije i Ukrajine kako bi podstakli međunarodnu akciju.

"Važno je reći svetu da Rusi zaista kradu našu decu. Moramo da ih vratimo što je pre moguće", rekao je Maksim nakon sastanka sa holandskim ministrom inostranih poslova Hankeom Bruinsom Slotom, koji je obećao da će to pitanje pokrenuti na međunarodnom planu.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa