Evropa

Zelenski za Euronews: Tramp podržava Ukrajinu kao buduću članicu EU, mislim da članstvo mora biti punopravno i kompletno

Komentari
Euronews Srbija

Autor: Euronews Srbija

04/11/2025

-

15:34

veličina teksta

Aa Aa

U Briselu se danas održava Samit o proširenju u organizaciji Euronewsa, koji je ugostio vodeće lidere EU i zemalja kandidata koji razgovaraju o budućnosti evropskih integracija. U ekskluzivnom intervjuu za Euronews, sa tajne lokacije blizu Pokrovska, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je da je Donald Tramp lično potvrdio podršku ukrajinskom članstvu u EU i obećao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da spreči blokadu Viktora Orbana.

"Razgovarali smo o eventualnoj blokadi nekih tačaka od strane Viktora Orbana i zamolio sam predsednika Trampa da nam pomogne – rekao je da će uraditi sve što je u njegovoj moći", poručio je Zelenski.

Samitu prisustvuje i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a ekskluzivni intervju sa njim gledajte uživo na Euronews Srbija u 16.53. 

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uključio se uživo na samit sa tajne lokacije blizu linije fronta čime je poslao snažnu poruku Evropi i govorio o proširenju EU zemljom članicom u kojoj je trenutno rat. 

Da li je ulazak u Evropsku unuju najjača bezbednosna garancija za vas?

- Hvala na pitanju. Nesumnjivo je to važna bezbednosna garancija za Ukrajinu, ali pre svega bih želeo da kažem da su najvažnije ukrajinske vrednosti. Odabrali smo da budemo članovi EU zbog sličnih vrednosti života, čovečnosti, poštovanja ljudskih prava i ljudi... Zbog toga se mi borimo danas za sve to, za našu zemlju, domove, prava i slobode naše države. Nalazim se u blizini Pokrovska i došao sam ovde da podržim naše vojnike, moram da rešim i neke probleme, ali pre svega da podržim ratnike u blizini fronta. Oni su u ratu ne samo za sopstvene porodice i domove, ali i za budućnost Ukrajine u EU.

Kao što ste rekli, čini se da se rat intenzivira - Rusija je u oktobru ispalila više projektila na vašu zemlju nego ikada pre. Da li mislite da EU čini dovoljno da stavi tačku na ovaj rat?

- Rusija je intenzivirala svoje napade samo zbog toga što ne uspevaju da nas pobede na kopnu, na liniji fronta i zbog toga Putin nema šta da proda sopstvenom društvu i zbog toga mu je teško. Troši i traći veliki broj ljudskih života, više od 300.000 ruskih vojnika je ili ranjeno ili poginulo. Štaviše, 360.000 Rusa u proteklih 10 meseci ove godine - to je ogromna brojka. Tako da je Putin krenuo da nas teroriše u energetskom sektoru i zbog toga pada toliko raketa. To je jedino što bi želeo da postigne - haos, da ljudi nemaju struje i vode usred zime. Eto tako on smatra svoj uspeh. Neće uspeti, oporavićemo se i nesumnjivo je da će bez pomoći lidera EU biti neverovatno teško jer protivvazdušna odbrana, naoružanje koje dobijamo... I želim da se zahvalim Nemačkoj jer su nam dali nedavno dva Patriota, trenutno ih raspoređujemo, ali to nije dovoljno... čitava Evropa nam pomaže, baš kao i kod uvoza gasa i isporuke opreme - sve je to jako bitno posebno za vreme rata. Ali, ako govorimo o tome da li EU čini dovoljno da zaustavi Putina, mislim da su nam danas dovoljne i SAD i Evropa, i onda ćemo imati priliku da zaustavimo Putina.

Euronews Srbija

 

Da li se rat može dobiti na vojnom planu ili će biti potrebno rešenje o kojem će se pregovarati, kao što je rekao Tramp?

- Izbor vojnog ishoda je izbor Rusije - ona je krenula vojnom agresijom bez ikakvih diplomatskih problema. Oni su nas napali i želeli bi da ostvare vojnu pobedu, ali do toga neće doći, ukoliko Ukrajina bude stajala na nogama i ukoliko Evropa ne bude trpela ono Rusi rade. Treba rešiti sve probleme podrške Ukrajini, finansiranja interne proizvodnje protivvazdušne odbrane, SAD moraju biti otvorene za mogućnosti da nam daju dalekometno naoružanje - to je izuzetno bitno, čak i eventualno kao faktor odvraćanja. Potrebna nam je podrška predsednika Trampa za to i to će biti odlučujuće za Rusiju. Zatim sankcije koje su izuzetno važne. Želeo bih da izrazim zahvalnost EU za 19. paket sankcija. Evropa stalno primorava Rusiju da slabi na ekonomskom planu jer mora onda da troši novac na rat. To je bitno. I najnovije sankcije predsednika Trampa i SAD Rusiji su izuzetno protiv naftnih kompanija u ruskom vlasništvu. Trebaju nam sekundarne sankcije i jače sankcije na gas i protiv nuklearnih postrojenja Ruske Federacije. Svi ti koraci su važni i protiv njihovog vojno-industrijskog kompleksa da ne mogu više da prave projektile koje Rusija koristi protiv Ukrajine. Sve te stvari su sredstva pritiska i to je put kojim treba da se ide ako agresor ne želi da zaustavi svoje napade. To je ono što bi moglo da primora Rusiju na pregovore i diplomatiju i nesumnjivo ta diplomatija je nešto gde će učestvovati Evropa i SAD.

Da li vam je Tramp dao ikakve indikacije da podržava ulazak Ukrajine u EU?

- Donald Tramp podržava Ukrajinu kao buduću članicu EU. O tome smo razgovarali sa njim. Podržava i shvata da je to izbor ukrajinskog naroda. I Ukrajina je deo evrope - geografski, geopolitički, istorijski i najvažnije čemu teži naš narod koji to želi. Sigurni smo da Evropa podržava ukrajinsko članstvo u EU. Tramp to podržava, razgovarali smo o eventualnoj blokadi nekih tačaka od strane Viktora Orbana i zamolio sam predsednika Trampa da nam pomogne, rekao je da će uraditi sve što je u njegovoj moći.

Da li je pomenuo nekakav vremenski okvir?

- Iskreno, nije.

Euronews

 

Novi izveštaj Evropske komisije o proširenju navodi pozitivne stvari u vezi sa Ukrajinom, a u jednom trenutku se kaže: “uprkos teškim okolnostima u kojima se nalazi zbog agresije Rusije, Ukrajina je nastavila da pokazuje snažno opredeljenje za ulazak u EU u protekloj godini”. Da li vam to zvuči kao kompliment ili treba još puno toga da se uradi?

- Za nas je to pozitivna ocena našeg rada i napora. Želim da se zahvalim EU na tome i predsedniku Košti i Ursuli Fon der Lajen i svima koji učestvuju u procesu. Takođe, tehničkom timu, to je veliki broj ljudi koji pomažu Ukrajini u velikoj meri i za nas je to izuzetno važno. Ukrajina se bori za svoju nezavisnost i naša budućnost je u EU. To je put ka našoj nezavisnosti od faktora i uticaja Rusije. Za nas je to važan faktor i važno je što smo visokoocenjeni za ovu godinu, nije bilo lako za vreme rata da vršimo razne zakonske promene iz raznih razloga. Ne želim da se žalim, mi smo jaka zemlja i opiremo se Rusiji i njenoj želji da nas uništi i zato sam siguran da ćemo uvesti sve zakonske promene i učiniti sve korake koje smo dobili kao zadatak da sve to sprovedemo i pripremimo sve klastere do kraja godine. Barem ćemo nastojati da to ostvarimo. Što se toga tiče, imamo jedinstvenu zemlju, jedinstveno društvo, stanovništvo i vlasti - to je važno. Ne bih želeo da taj proces potraje predugo, premda to, naravno ne zavisi od nas. Zašto? Činjenica da se Ukrajina bori i za Evropu je bitna za moral i moralnu podršku kako našem narodu tako i svim našim vojnicima. Izuzetno je važno da to bude jedan biletarlni pokret i želeli bismo da to bude dobro ocenjeno od svih mogućih insturtucija i lidera koji ponekad imaju svoje sumnje. Što brže Ukrajina otvori klastere i što pre bude imala punopravne pregovore, to bolje za nas. To će biti faktor koji će nam pomoći.

Poslednjih nedelja je to više puta pominjano, ali u Briselu postoji zabirnutost za nezavisnost pravosuđa u Ukrajini, posebno u svetlu stvaranja dva tela za borbu protiv korupcije. U izveštaju piše "negativni trendovi uključujući pritisak na antikorupcijska tela i civilni sektor, mora da bude prekinut". Šta ćete uraditi da se uhvatite u koštac sa tim problemima?

- Ja to lično nisam video u izveštaju. Znam da su upućene određene poruke, ali ću proveriti šta tačno kaže izveštaj. Za vreme rata sproveli smo najširu moguću infrastrukturu u Evropi za borbu protiv korupcije. Ne znam ni za jednu drugu zemlju koja ima toliko organa za borbu protiv korupcije. Postoji plan, trudimo se, nije to plan koji mi izmišljamo na neki način, to je plan koji je nastao u dijalogu sa EU radi početka pregovora i otvaranja klastera. Ukrajina s tim u vezi mora da se pridržava spiska reformi i zakona koje mora da sprovede i donese, i zbog toga za vreme rata moramo da budemo konkretniji u svojim koracima. Fokusirani smo na to. Postoje zahtevi kada je o Ukrajini reč da se naši zakoni poklapaju sa evropskim zakonima, ima zakona i reformi i moramo da ih sprovedemo.

Euronews Srbija

 

Kao što znate u Briselu se razgovaralo o mogućnosti da nove članice uđu u EU, ali bez punopravnog statusa. Da li se zalažete za takvu mogućnost?

- Ne. Ja to ne mogu da razumem. Čini mi se da je izuzetno važno, odnosno mi bismo želeli da Ukrajina dobije podjednak i ravnopravan tretman. Ako govorim o članstvu u EU ono mora biti punopravno i kompletno. Izgleda mi da je to izuzetno važno za istim stolom, da zemlje budu ravnopravne nezavisno od veličine teritorije ili broja stanovnika. Važno je da te zemlje dele slične vrednosti. Po mom mišljenju, ne može se biti polučlanica Evropske unije.

Ako govorimo o pravu veta, sve oči su uprte u Mađarsku. Ukrajina se nadala da će otvoriti pet klastera, to se nije desilo jer je Mađarska uložila veto. Šta biste ponudili Viktoru Orbanu da se ta situacija pomeri s mrtve tačke?

- Nisam siguran da bi Ukrajina trebalo da se cenjka sa sopstvenim vrednostima. Rusija to nije uradila. Ne verujem da mađarski lider to može da uradi. Ne možete zaustaviti narod u težnji da se izbori za svoja prava. Nešto se može odložiti, odlagati, ali to neće biti korisno ni za Mađarsku ni za nas. Kada kažem naše dve zemlje, uveren sam da su Mađari prijateljski nastrojeni - oni podržavaju Ukrajince, a Ukrajinci poštuju svaku zemlju u Evropi. To je ravnopravnost, jednakost i poštovanje vrednosti u našim odnosima. To je bitno za budućnost. Nemamo pravo kao lideri da razmišljamo o sebi i novim izborima. To je tren u istoriji naših naroda, ništa se ne može porediti sa onim što se može uništiti. Najbitnije je održati dobrosusedske odnose, to je ono što je bitno. Ne smatram da treba bilo šta da nudim Viktoru Orbanu. Viktor Orban treba da ponudi Ukrajini da se zaštiti Evropa od Rusije. Čak i u ovom ratu nismo dobili nikakvu podršku od Orbana za našu viziju života. Ne bismo voleli ni da Orban podrži Rusiju jer je blokiranje Ukrajine u EU, podrška Putinu, a to nije dobro. To je moje subjektivno mišljenje.

Utisak je da ponekad taj vaš odnos sa Orbanom deluje dosta lično - da li ste spremni da popravite odnose ili se nadate da će sledeće godine doći do promene vlasti u Budimpešti?

- Pre svega ne verujem da bilo ko ima pravo da utiče na izbor mađarskog naroda i na izbore u Mađarskoj. To je njihova lična stvar i ne želim da imam veze sa tim. Ovaj rat, rat za slobodu Ukrajine, zemlje koja je 40 puta manja od zemlje agresora, neće zaobići nikoga. Mir će doći i moraćemo da pogledamo pravo u oči jedni drugima, moramo dobiti priliku da jedni druge poštujemo i to je to. Ne radi se o ličnim aspektima. Mi smo u ratu za opstanak i sopstvene živote, ne želimo druge linije fronta, nikakve političke ratove sa drugim susedima. Mi ratujemo za sopstveni opstanak i mi bismo želeli da mađarski premijer podrži Ukrajinu ili da nas barem ne blokira. Ako mi radimo sve, ako postoje pravila i mi ih poštujemo da bismo otvorili klastere, želeli bismo da dobijemo poštovanje. Ne samo za nas, nego i pravila i propise EU jer je Mađarska članica takođe. To su pravila. Treba uraditi puno važnih stvari i onda se otvara klaster po klaster.

Euronews Srbija

 

Da završimo sa ličnijim pristupom i pogledamo u budućnost. Kakva će biti budućnost Ukrajine u okviru Evropske unije 2030. i da li ćete vi biti predsendik koji je uveo Ukrajinu u EU?

- Prvo i osnovno, želeo bih da verujem da će Ukrajina ući u EU pre toga. Možda zvuči kao naučna fantastika, svejedno - i zaštita nezavisnosti Ukrajine od Rusije je takođe zvučaka kao naučna fantastika, pa evo nas tu gde jesmo. 

Ako kažete pre 2030. kada biste vi želeli?

- Želeo bi da se to desi na jedan pošten način kada Ukrajina bude uspela da se izbori za sebe i rat bude završen. To bi bilo pravično. Mi ratujemo za tu budućnost i budućnost Ukrajine u Evropi. Mislim da je to pošteno. Ukrajina po završetku rata može da postane punopravna članica EU. Nesumnjivo bih voleo da budem predsednik koji je šef države koja je u EU. To, naravno, ne znači da je to glavni prioritet. Ono što je glavno da Ukarjina uđe u EU, ko će tada biti predsednik to je sekundarno.

Komentari (0)

Evropa