Razlozi su ekonomske, ali i bezbednosne prirode: Zašto je Island odbio obnovu pregovora o članstvu u EU?
Komentari
Nacionalni referendum na Islandu o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, zamrznutih od 2013. godine, smatra se jednim od geopolitički najvažnijih glasanja ove godine. Prema prebrojanim više od 153.000 glasova, 50,1 odsto birača odbilo je predlog vlade, a 49,9 odsto bilo je za pregovore. Razlika je svega nekoliko stotina glasova, a zvanični rezultat još se čeka.
O značenju tesnog ishoda i odjeku na politiku proširenja za Euronews Srbija govorili su urednik Euronewsa Serđo Kantone iz Rima i nekadašnja ministarka za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović.
Kantone ocenuje da tesna razlika pokazuje tradicionalno oklevanje Islanđana zbog ribarstva, suvereniteta i visokog životnog standarda. Joksimović kaže da je rezultat očekivan i da Island, već duboko integrisan kroz Evropski ekonomski prostor i Šengen, ne vidi da bi članstvo ojačalo njegovu bezbednost, dok za Srbiju evrointegracije vidi pre kao mehanizam unutrašnjih reformi nego kao spoljnopolitički prioritet.
Tesna razlika i islandsko oklevanje
Kantone ističe da nordijske zemlje oprezno pristupaju članstvu.
"To jednostavno pokazuje tradicionalno oklevanje nordijskih naroda, u ovom slučaju na Islandu usred Atlantskog okeana. Tamo postoji jaka socijalna država u poređenju sa Evropom. Na Islandu takođe postoji snažan identitet u pogledu osnovnih ekonomskih aktivnosti njihove zemlje, a to je ribarstvo. I, konačno, postoji jedan normalan strah da se izgubi određena pozicija socio-ekonomska koja predstavlja privilegiju. Ako pogledamo brojke, prosečan godišnji prihod građana Islanda skoro je duplo veći od prosečnog prihoda u Evropskoj uniji", kaže Kantone.
Podseća da referendum nije o ulasku, već samo o obnovi pregovora, i da je Island već jednom, posle finansijske krize, prišao Uniji pa odustao.
"Ne radi se o ulasku, tehnički, u Evropsku uniju, već to je jednostavno referendum o tome da se započnu ili ne pregovori sa EU. Čak i u ovom slučaju, čini se da Islanđani nisu ubeđeni u to", kaže on.
Identite je jako važan za Island, ali Kantone ribarstvo vidi kao srž otpora.
"Oni znaju da ulaskom u Evropsku uniju svejedno će morati da dođu do nekakvog sporazuma sa EU oko zajedničke ribolovne politike. Island bi izgubio tu ogromnu prednost u oblasti ribarstva. Bio je i rat oko oslića sa Velikom Britanijom, zato bi to za njih mogla da bude opasnost, i to je simbol njihove nezavisnosti i suvereniteta", kaže Kantone.
Poruka o proširenju i prioritetima Srbije
Joksimović nije iznenađena tesnim "ne".
"Nisam iznenađena. Island je zemlja severnog Atlantika i arktičke regije vrlo specifična bila oduvek. Ona je svoju bezbednost koncipirala nakon Drugog svetskog rata od 1951. godine kroz NATO, iako nema svoju stalnu vojsku, i kroz bilateralne sporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama. I u vremenu u kome sada Evropska unija nastoji da pokaže da je proširenje koncept koji će ojačati bezbednost, islandski građani ne vide da će njihova bezbednost biti ojačana time što će biti deo sada evropske zajedničke odbrambene politike", kaže ona.
Objašnjava da Island već ima pristup jedinstvenom tržištu kroz EEP i da je u Šengenu.
"Island je zemlja koja je deo evropskog ekonomskog prostora. Oni uključuje zemlje EFTA-e, to je pristup jedinstvenom tržištu. Island je deo i šengenske zone. Dakle, oni već žive benefite onoga što je pristup Evropskoj uniji. Razlika je suštinska, zato što su građani Islanda svojevremeno rekli: ne, mi nećemo u Evropsku uniju, ali prihvatamo pristup jedinstvenom tržištu", navodi ona.
Politiku proširenja ocenjuje kao retorički živu, a suštinski disfunkcionalnu. Za Srbiju predlaže drugačiji redosled prioriteta.
"Mislim da evropske integracije za Srbiju u ovom trenutku bi trebalo da posluže kao najefikasniji mehanizam za unapređenje i stabilnost društvenih odnosa i institucija u Srbiji i reformski proces", kaže ona.
Gostovanje Kantonea i Joksimović u celosti pogledajte u video prilogu
Komentari (0)