Incident kod baze britanskog RAF-a Fairford: Zašto su osumnjičeni pušteni na slobodu?
Komentari
U bazi Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva Fairford, na jugozapadu Engleske, prošle nedelje je proglašena vanredna situacija. Nekoliko muškaraca uhapšeno je u blizini baze, u kojoj su smešteni američki bombarderi koji odatle poleću na položaje Irana u Ormuskom moreuzu, zbog sumnje na krivična dela po Zakonu o eksplozivima. Policija je istragu otvorila pošto je lokalni farmer prijavio tri bela kombija. Petorica uhapšenih ubrzo su puštena uz kauciju, u vozilima nije pronađen eksploziv, a London i Vašington su danima ćutali.
Britanski premijer Endi Barnam je tek potom rekao da se sumnja na Iran, a uhapšen je i državljanin sa dvojnim britansko-iranskim državljanstvom. Istog dana G7 je dogovorio puštanje 100 miliona barela rezervi nafte i dizela, dok je prosečna cena dizela u Britaniji prešla rekord iz 2022.
O incidentu, saradnji Londona i Vašingtona i pritisku na britanske potrošače za Euronews Srbija je govorio Mikola Kuzmin sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Kuzmin kaže da je trenutak bio ozbiljan, ali da puštanje uz kauciju nije oslobađanje od istrage. Dodaje da mešani signali saveznika deluju neprofesionalno i da blokada Ormuskog moreuza Britaniju pogađa jače nego skok cena posle 2022.
Hapšenje, kaucija i britanski zakon
Kuzmin prvo konstatuje da se ne sme umanjiti težina događaja.
"Trenutak je bio ozbiljan, jer su angažovane i protivterorističke jedinice. Ali tu postoji kontradikcija. Donald Tramp je javno doveo u pitanje puštanje osumnjičenih. Tako zakon u Velikoj Britaniji ne funkcioniše. Niko nije išao u zatvor, jer da biste išli u zatvor, morate biti optuženi i osuđeni. Policijski pritvor za obično hapšenje traje 24 sata, a za terorizam oko 48 sati. Ljudi nisu pušteni zato što je istekao rok. Tehnički, policija ima 14 dana da ih ispituje. Njihovo puštanje nazvano je istražnom odlukom. Ostaće pod istragom i mogu biti ponovo privedeni", objašnjava Kuzmin.
Tanjug AP/Alastair Grant
Iz tužilaštva, kaže, stiže oprez.
"Jedan čovek iz tužilaštva rekao je da je potpuno neizvesno da li će uopšte biti optužbi za terorizam. Mogu da zaključim samo da policija još ne zna za šta da ih optuži. Hapšenje iranskog državljanina ove nedelje pokazuje da istraga traje. Ovo nije prvi put. Bilo je slučajeva prošlog marta, zatim na Kipru, i napad na ključnu bazu u Evropi početkom ove godine. Pošteno pitanje je podrška. Detalji nisu poznati, policija ih nije saopštila", dodaje Kuzmin.
Sumnja na Iran i pomešani signali saveznika
Premijerova ocena da bi iza događaja mogao da bude Iran, po Kuzminu, podiže zabrinutost u zemlji koja sa svoje teritorije omogućava američke udare.
"Brojni političari i tink tenkovi smatraju da je vreme opasno. Velika je zabrinutost zbog visokih cena i rata u Iranu, a sada vidimo da bi Iran mogao da pretnju izvede na britanskom tlu. Mnogi se brinu da, ako Britanija sa svoje teritorije daje mogućnost američkoj vojsci da gađa Iran, to može dovesti do većih problema, terorističkih napada i dezinformacionih kampanja. Velika Britanija u današnjoj situaciji učestvuje u sukobu i pomaže američkom vazduhoplovstvu da napada Iran sa britanske teritorije. Takvih incidenata moglo bi biti sve više dok se ne utvrdi da li se radilo o zaveri", ističe Kuzmin.
AP/Iranian Revolutionary Guard's Ground Force
Reakciju Trampa i Marka Rubija na puštanje osumnjičenih vidi kao grešku u komunikaciji, ne kao dokaz da je London omanuo.
"Šalju se pomešani signali. Amerikanci kažu da sve ide po planu, da su ti ljudi trebalo da budu uhapšeni zbog zavere, a posle dva dana Britanija kaže da ne zna šta se desilo. Došlo je do greške u komunikaciji između saveznika i to mora biti rešeno odmah, jer deluje neprofesionalno. Ako je postojala zavera, američke vlasti treba da pomognu Britancima, a ne da javno kažu da Velika Britanija nije to sredila kako treba", kaže Kuzmin.
Rezerve G7 i rekordne cene dizela
Dogovor G7 da se oslobodi 100 miliona barela rezervi Kuzmin čita kroz britanski račun na pumpi.
"Cena je prešla jednu funtu i 99 penija za litar. To je rekord, više nego 2022, kada je nafta skočila posle ruske invazije na Ukrajinu. Dizel se prodaje i za dve funte, prosečna cena je na oko 200 penija. Od početka iranskog rata porasla je 60 penija za 30 dana. Prosečna porodica plaća 110 funti mesečno za dizel. Pritisak je i na železnici. Ljudi često krive Rusiju, ali 2022. cena je porasla 34 odsto, a sada je na apsolutnom rekordu", objašnjava Kuzmin.
Tanjug/AP
Dva kanala, kaže, drže cenu visoko i posle najave rezervi.
"Više od petine svetskih rezervi nafte prolazi kroz Ormuski moreuz. Primirje najavljeno u aprilu nije išlo po planu, ubrzo je došla blokada. Ako je G7 pristao da pusti rezerve, ne znamo da li će cene na duži rok uopšte pasti. Rafinerije u Britaniji proizvode pola dizela koji se troši, a zatvaranja su povećala potrebu za uvozom. Većina nafte se uvozi. Zvanične brojke kažu da je nafta 23 penija po litru skuplja nego u septembru 2021", dodaje Kuzmin.
Bonus video:
Komentari (0)