Evropa

RAT U UKRAJINI Nastavak žestokih borbi u Bahmutu, Blinken: Moguća kontraofanziva Ukrajine u narednim danima

Komentari

Autor: Euronews Srbija

07/04/2023

-

08:08

RAT U UKRAJINI Nastavak žestokih borbi u Bahmutu, Blinken: Moguća kontraofanziva Ukrajine u narednim danima
RAT U UKRAJINI Nastavak žestokih borbi u Bahmutu, Blinken: Moguća kontraofanziva Ukrajine u narednim danima - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Danas je 407. dan ruske invazije na Ukrajinu. Najžešće borbe i dalje se vode u Bahmutu, a Zeleski rekao je da će povlačenje ukrajinske vojske iz tog grada biti naređeno ako ruske trupe opkole grad, ali da u ovom trenutku ne vidi potrebu za tim. Putin je rekao da je cilj Rusije da ukrajinske snage potisnu na distancu na kojoj ne mogu da naškode ruskim vojnicima.O situaciji u Ukrajini su razgovarali i predsednici Makron i Si Đinping, a diplomatski izvor iz Francuske navodi da je Peking spreman da, zajedno sa Parizom, radi na pregovorima o okončanju rata.

Ključni događaji:

  • Grčka šalje više oružja Ukrajini, ali postavlja ograničenja
  • Ukrajina pokrenula mobilnu aplikaciju za nalaženje nestale dece
  • Francuski izvor navodi da je Kina spremna da radi na postizanju mira u Ukrajini
  • Putin: Imamo posla sa krajnje okrutnim režimom u Ukrajini

Kako je protekao prethodni dan ruske invazije na Ukrajinu, pročitajte u jučerašnjem blogu.

Euronews

 

Dešavanja u Ukrajini možete pratiti iz minuta u minut u našem LIVE blogu

23.48 Erdogan: Rešiti sukob u Ukrajini

Ankara ulaže napore i nastavlja pregovore kako bi se sukob u Ukrajini okončao što pre, izjavio je danas turski lider Redžep Tajip Erdogan.

"Vodeći odmerenu i izbalansiranu politiku, uspeli smo da sprečimo da se rat u Ukrajini rasplamsa i da se njegova iskra ne proširi i na našu zemlju. Pored toga, zahvaljujući dodatnim koracima koje smo preduzeli spasili smo živote ljudi čiji se broj ne može izbrojati. Nastavljamo pregovore kako bi se zaustavilo krvoproliće i kako bi se rešio sukob Rusije i Ukrajine“, rekao je Erdogan na večeri povodom Ramazana.

Kako podseća Sputnjik, predsednik Turske ranije je isticao da njegovi redovni kontakti sa liderima Rusije i Ukrajine mogu doprineti rešavanju ukrajinske krize. Turske vlasti više puta su naglašavale da su spremne da u Turskoj organizuju sastanak rukovodstva Ukrajine i Rusije radi rešavanja sukoba.

AP/Vyacheslav Prokofyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

 

20.39 Kina poziva Francusku da predloži svoj plan za Ukrajinu

Kineski predsednik Si Đinping pozvao je francuskog predsednika Emanuela Makrona da razvije sopstveni plan za mirno rešenje situacije u Ukrajini. „Francuska može da podnese svoj konkretan plan za rešavanje ukrajinske krize, kineska strana je spremna da to podrži i odigra konstruktivnu ulogu“, navodi se u saopštenju, prenose RIA Novosti. Francuski predsednik je zajedno sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen doputovao je u sredu u Kinu da se sastane sa Si Đinpingom. Situacija u Ukrajini postala je jedna od glavnih tema pregovora političara.

20.05 UPC podnela molbu sudu da joj se vrate hramovi Kijevo-Pečerske lavre

Kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva podnela je tužbu da joj se prebace crkve Kijevo-pečerske lavre, koje su sada u državnom vlasništvu, saopštio je protojerej Nikita Čekman, advokat guvernera Kijevo-pečerske lavre mitropolita Pavela. On je naglasio da su crkve Kijevo-pečerske lavre u ovom trenutku u državnom vlasništvu, ali se UPC ne slaže sa ovom odlukom i smatra je nepravednom.

On je podsetio da su parohijani zapravo obnovili crkve iz ruševina i da je pitanje zakonske odluke o povratku UPC pod kontrolom Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE).

profimedia

 

19.50 Putin tražio izveštaj o zločinima nacista u II svetskom ratu i kijevskog režima

Ruski predsednik Vladimir Putin izdao je danas nalog da se pripreme podaci o zločinima nacista tokom Velikog otadžbinskog rata, kao i podaci o zločinima aktuelnog ukrajinskog režima kako bi se formirala stabilna građanska pozicija unutar ruskog društva, saopšteno je na sajtu Kremlja.  Rok za podnošenje izveštaja je do 30. juna 2023. godine, a zatim će se informacija dostavljati jednom godišnje.

19.40 SAD razmatraju postupak protiv ruske kompanije Kasperski Lab

Američko ministarstvo trgovine razmatra ''pokretanje pravnog postupka'' protiv ruske kompanije za sajber bezbednost Kasperski Lab, preneo je danas Rojters. Navodi se da administracija predsednik Džozefa Bajdena razmatra ovakav potez zbog prirode njenih bezbednosnih pravila, nakon što je prošle godine pojačana istraga o nacionalnoj bezbednosti u vezi sa antivirusnim softverom Kasperski Lab-a, pošto je povećana bojazan od ruskih sajber napada nakon invazije Moskve na Ukrajinu.

19.00 Zemlje koje su uvele sankcije Rusiji pronašle ''efikasnu komunikaciju'' s Kinom

Koalicija zemalja koja je uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu prošle godine pronašla je ''efikasan način'' da komunicira sa Kinom o nepružanju materijalne podrške Rusiji, preneo je danas Rojters, pozivajući se na neimenovanog visokog zvaničnika američkog Ministarstva finansija. Zvaničnik je naveo da takva komunikacija znači da, pored toga što su Kina i Rusija nagovestile neku vrstu otvorenog partnerstva, SAD nisu procenile da je Peking voljan da Moskvi pruži materijalnu podršku u, za Rusiju, poželjnom obimu, prenosi britanska agencija.

18.40 Američki zvaničnici kažu da Rusija možda stoji iza curenja vojnih dokumenata SAD

Rusija ili proruski elementi verovatno stoje iza curenja nekoliko poverljivih američkih vojnih dokumenata postavljenih na društvenim mrežama, izjavila su danas tri američka zvaničnika. Oni su za Rojters naveli da deluje da su dokumenti izmenjeni kako bi bio umanjen broj žrtava koje su pretrpele ruske snage, dodajući da su njihove procene bile neformalne i odvojene od istrage samog curenja. U jednom dokumentu objavljenom na društvenim mrežama navodi se da je 16.000 do 17.500 pripadnika ruskih snaga ubijeno od 24. februara 2022. godine i početka rata u Ukrajini. Sjedinjene Američke Države veruju da se stvarna cifra ubijenih i ranjenih Rusa kreće oko 200.000.

18.13 Rusija: Istražitelji optužili novinara Evana Gerškoviča za špijunažu

Ruski istražitelji optužili su uhapšenog američkog izveštača "Wall Street Journal" Evana Gerškoviča za špijunažu. "Gerškovič je optužen za špijunažu", rekao je danas ruskoj agenciji Interfaks izvor upoznat sa situacijom. Američki novinar je optužen prema članu 276 Krivičnog zakonika Ruske Federacije, na osnovu koga mu preti kazna do 20 godina zatvora.

17.35 Basta u telefonskom razgovoru pružio podršku gradonačelniku Kijeva Kličku

Ministar privrede Srbije Rade Basta objavio je danas na svom Tviter nalogu da je telefonom razgovarao sa gradonačelnikom Kijeva Vitalijem Kličkom, te da mu je pružio puno podršku.

"Danas sam se čuo sa gradonačelnikom Kijeva Vitalijem Kličkom izrazivši mu moju punu podršku. Gospodin Kličko mi se zahvalio i rekao da ćemo biti u kontaktu za bilo koju vrstu pomoći i podrške", naveo je Basta na svom Tviteru.

Basta je objavio i audio snimak na kojem se čuje kako mu Kličko zahvaljuje na podršci.

16.55 Poljska privremeno zaustavlja uvoz žita iz Ukrajine zbog revolta ratara

Uvoz ukrajinskog žita u Poljsku biće privremeno zaustavljen kako bi se ublažio uticaj na cene, ali će tranzit i dalje biti dozvoljen, izjavio je danas poljski ministar poljoprivrede Robert Telus, koji je juče preuzeo dužnost nakon što je njegov prethodnik podneo ostavku usred protesta farmera zbog pada cena proizvoda, preneo je Rojters. "Dogovorili smo se da ograničimo i zasad zaustavimo izvoz u Poljsku", rekao je poljski ministar nakon sastanka sa ukrajinskim kolegom.

On je dodao da će tranzit biti dozvoljen, ali će biti pažljivo praćen u obe zemlje, kako ukrajinsko žito ne bi ostalo u Poljskoj.

15.55 Francuska i Kina za povratak mira u Ukrajini i nuklearno neširenje

Francuska i Kina saopštile su danas, posle posete francuskog predsednika Emanuela Makrona Pekingu, da podržavaju svako nastojanje da se ponovo uspostavi mir u Ukrajini na temelju međunarodnog prava i principa Povelje UN, kao i da se zalažu za neširenje nuklearnog oružja i upotrebu nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

Pariz i Peking se protive oružanim napadima na nuklearne centrale i druge mirnodopske nuklearne objekte i podržavaju Međunarodnu agenciju za atomsku energiju u njenim nastojanjima da bude konstruktivan igrač u unapređenju bezbednosti i sigurnosti takvih objekata, uključujući nuklearku Zaporožje, navodi se u saopštenju koje je objavila Jelisejska palata.

14.45 Moskva: Zapad da ne koči izvoz žita i đubriva

Rusija je danas upozorila Zapad da će, ukoliko ne budu uklonjene prepreke za njen izvoz žita i đubriva, onda Ukrajina morati da izvozi žito kopnenim putem, a Moskva će raditi izvan okvira sporazuma o izvozu žita postignutog uz posredstvo UN.

Crnomorski sporazum o žitu predstavljao je pokušaj UN da ublaže prehrambenu krizu koju je izazvao rat u Ukrajini. Sporazum su potpisali Rusija, Ukrajina, Turska i UN u julu prošle godine, a on je dva puta produžavan i njime je omogućen izvoz hrane i đubriva iz ukrajinskih luka Odese, Černomorska i Južnjija, podsetio je Rojters.

Rusija navodi da je taj izvoz kompromitovan zbog prepreka kao što su osiguranje i ometanje isplata i da one moraju biti ukinute, a šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu izjavio je ranije danas da je saglasan sa zahtevom Rusije da se ukinu prepreke za ruski izvoz đubriva i žita, kao i da to pitanje mora da se reši kako bi se dodatno proširila ukupna trgovina žitom preko Crnog mora koja uključuje Ukrajinu.
 

13.49 Ruska rublja na najnižem nivou od aprila 2022. godine

Ruska rublja danas je pretrpela najveći dnevni pad ove godine i zabeležila najnižu vrednost u odnosu na dolar i evro od aprila prošle godine. Rublja je danas pala za više od dva odsto u odnosu na američki dolar i kupuje se za 83,50 za dolar i 91,32 u odnosu na evro, prenosi Rojters.

Rublja je pala na vrednost od 113 za dolar nakon što je počeo rat u Ukrajini u februaru 2022. godine, ali su Centralna banka i Ministarstvo finansija stabilizovali valutu i ona je u julu ojačala na 50 za dolar.

Međutim, otkako su zapadne zemlje odredile krajnju granicu cene ruske nafte krajem prošle godine, rublja je opet oslabila i to od oko 60 za dolar na više od 80 za dolar ove nedelje. Trgovci navode da se rublja nalazi pod pritiskom zbog niza problema uključujući prodaju imovine na zapadu, što je podstaklo potražnju za dolarima, dok su niže cene nafte u martu smanjile prihode od izvoza.

profimedia

 

Prema analizi Rojtersa, rublja je ove godine treća najgora svetska valuta, a gori od nje su argentinski pezos i egipatska funta. Očekuje se da rublja u narednim danima ojača u odnosu na dolar zahvaljujući nedavnom rastu cena nafte, s obzirom na to da je Rusija drugi najveći izvoznik nafte na svetu, iza Saudijske Arabije.

13.33 Peskov uveren da Kina neće promeniti poziciju pod spoljnim pritiskom

Kina neće promeniti svoju poziciju o konfliktu u Ukrajini pod spoljnim pritiskom, izjavio je portparol Kremlja, Dmitri Peskov.

Na pitanje novinara da li bi francuski predsednik Emanuel Makron tokom aktuelne posete Pekingu mogao da utiče na poziciju Kine o konfliktu u Ukrajini, Peskov je odgovorio da je "Kina veoma ozbiljna i velika sila koja ima svoju suverenu poziciju", prenela je agencija TASS.

"To je veoma ozbiljna pozicija koja se formira na ozbiljan način. Kina nije zemlja koja menja svoju poziciju pod stranim uticajem", dodao je portparol Kremlja.

Kako je navedeno iz Kremlja, Rusija je pratila "važne razgovore" kineskog predsednika Si Đinpinga, francuskog lidera Emanuela Makrona i šefice Komisije EU Ursule fon der Lajen koji borave u poseti Pekingu, preneo je Rojters.

12.25 Blinken: Moguća kontraofanziva Ukrajine u narednim nedeljama

Američki državni sekretar Entoni Blinken najavio je moguću kontraofanzivu Ukrajine u narednim nedeljama. On je u intervjuu za francuski list "Vest-Frans" (Ouest-France) ove sedmice izneo mišljenje da za brojne prijatelje i partnere Ukrajine u svetu, uključujući SAD, postoje dva cilja u Ukrajini.

"Prvi cilj je da učinimo sve što je moguće da pomognemo Ukrajini da povrati teritorije koje je Rusija zauzela, uključujući kontraofanzivom, koja se očekuje narednih sedmica", rekao je Blinken.

Prema njegovim rečima, drugi cilj je da se pomogne Ukrajini da "izgradi svoje srednjoročne i dugoročne kapacitete radi odvraćanja svake agresije" i da se "sama brani ako se, ipak, dogodi nova agresija".

Američki državni sekretar rekao je da sve dok Rusija ne promeni pravac, SAD i saveznici moraju "održati pritisak bez presedana, koji su brojne zemlje započele protiv Rusije sankcijama i kontrolom izvoza".

Tanjug/AP/Olivier Matthys

 

10.24 Ukrajina: Rusi usredsređeni na osvajanje Bahmuta, branimo se, situacija teška

Ukrajina je danas objavila da je Rusija usredsredila sve napore na osvajanje Bahmuta, grada u Donjeckoj oblasti, na istoku zemlje, ali je navela da se grad i dalje brani uprkos brojčanoj nadmoći Rusije.

Iz Ukrajine situaciju opisuju kao "tešku", prenosi Rojters, a portparol ukrajinske istočne vojne komande Serhij Čerevatij rekao je da Kijev drži pod kontrolom situaciju u Bahmutu i "razume namere Rusije". Priznaje da je Moskva ostvarila taktički uspeh "na nekoliko mesta, ali tvrdi da za to "plaća visoku cenu". 

On je dodao da su sve odluke donete sa ciljem da se ne dozvoli neprijatelju da "probije našu odbranu" i nanese joj najveću moguću štetu, kao i kako bi se očuvalo osoblje. 

09.51 Pogledajte prilog Euronews Srbija o najnovijim događajima na ratištu u Ukrajini

Euronews

09.08 Britansko Ministarstvo odbrane: Rusija osvojila zapadnu obalu reke Bahmutka

Ruska vojska osvojila je zapadnu obalu reke Bahmutka, ugrožavajući ključnu ukrajinsku rutu za nabavku, u pokušaju da povrati kontrolu razorenog istočnog grada Bahmuta, saopštilo je danas britansko Ministarstvo odbrane. 

"Rusija je nastavila da napreduje i do sada je vrlo verovatno napredovala do centra grada. Ukrajinska glavna ruta za nabavku 0506 ka zapadu grada je verovatno ozbiljno ugrožena. Ruska redovna vojska, u kojoj su i jedinice vazduhoplovstva, verovatno je utvrdila oblast i Rusija ponovo efikasno koristi artiljeriju u tom sektoru. Realno je da su Vagner i rusko Ministarstvo odbrane pojačali saradnju", navelo je britansko ministarstvo na Tviteru.

08.45 Na koliko je procenjena rekonstrukcija Ukrajine?

Ukrajina je popravila, i u nekim slučajevima, ponovo izgradila, mnoge lokacije koje su bile uništene ruskim napadima, uključujući mostove, puteve i administrativne zgrade, preneo je britanski Gardijan. Navodi se da je ovo tek početak onoga što je Kijev opisao kao najveću rekonstrukciju nakon Drugog svetskog rata, a možda i najskuplju u istoriji, sa procenjenom cenom od oko 500 milijardi dolara.  

07.50 Institut za studije rata: Minimalni napredak ruskih snaga u Bahmutu, Ukrajina odbila napade zapadno od grada

Ruske snage nastavljaju napade u Bahmutu i oko tog grada, stoji u redovnom izveštaju Instituta za studije rata (ISW). Geolocirani snimci objavljeni 6. aprila pokazuju da je Rusija napravila minimalne napretke u centralnom Bahmutu, kao i da su ukrajinske snage odbile napade Vagnera šest kilomatara zapadno od Bahmuta.

07.35 Bela kuća: Odbijanje konzularnog pristupa Greškoviču je neoprostivo

Neoprostivo je odbijanje Rusije da omogući konzularni pristup pritvorenom novinaru Vol Strit Džornala, Evanu Gerškoviču, saopšteno je iz Bele kuće.

Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi je istakao da SAD moraju da imaju konzularni pristup pritvorenom novinaru, prenosi Rojters. Gerškovič se trenutno nalazi u karantinskom odeljenju zatvora Lefortovo, a tokom boravka u izolaciji biće podvrgnut lekarskom pregledu, testiran na hronične bolesti i razgovaraće sa psihologom, a nakon toga će biti određeno s kim će boraviti u ćeliji.

Centar za odnose sa javnošću ruske Federalne službe bezbednosti saopštio je ranije da je Evan Gerškovič "po nalogu američke strane, prikupljao informacije koje predstavljaju državnu tajnu o aktivnostima preduzeća, koja posluju u okviru ruskog vojno-industrijskog kompleksa".

Tanjug/AP/Alexander Zemlianichenko

 

07.15 Pentagon istražuje potencijalno curenje poverljivih SAD i NATO podataka o rat u u Ukrajini

Pentagon istražuje potencijalno ugrožavanje bezbednosti dokumenata koji daju detalje o SAD i NATO planovima za pripremu ukrajinske prolećne ofanzive, prenosi "Njujork tajms". Ovi dokumenti, od kojih na najnovijem stoji datum 1. mart, navodno su se pojavili na društvenim mrežama, a iz američkog ministarstva odbrane rekli su da "istražuju slučaj". 

07.00 Grčka šalje više oružja Ukrajini, ali postavlja ograničenja

Grčka je danas obećala vojnu pomoć Ukrajini u meri "koliko god to bude neophodno", uz upozorenje da ta zemlja mora da zadrži veći deo svog naoružanja ruske proizvodnje za potrebe sopstvene odbrane.

Ukrajinski ministar odbrane Aleksej Reznikov posetio je danas Atinu u okviru redovnih sastanaka sa zvaničnicima zemalja NATO-a i tom prilikom obećano mu je više artiljerijkih sredstava i municije za malokalibarsko oružje, preneo je AP.

06.40 Ukrajina pokrenula mobilnu aplikaciju za nalaženje nestale dece

Ukrajina je danas pokrenula mobilnu aplikaciju za pomoć u pronalaženju dece koja su nestala tokom više od 13 meseci rata u toj zemlji, saopštila je ukrajinska policija. Prema procenama Kijeva, 19.544 dece deportovano je u Rusiju tokom rata, a njih 328 se vratilo u zemlju, prenosi Rojters. 

Zamenik načelnika ukrajinske policije Oleksander Facevič rekao je da je Ukrajina udružila snage sa američkom tehnološkom kompanijom "Find My Parent" (Pronađite mog roditelja) kako bi razvila aplikaciju "Reunite Ukraine" (Ujedinite ponovo Ukrajinu) koja bi pomogla da se ponovo povežu porodice razdvojene tokom sukoba. 

06.20 Francuski izvor navodi da je Kina spremna da radi na postizanju mira u Ukrajini

Kina je spremna da zajedno sa Francuskom, radi na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, naveo je danas francuski diplomatski izvor nakon što je predsednik Emanuel Makron razgovarao sa svojim kineskim kolegom Si Đinpingom.

On je naveo da su se predsednik Makron i Si složili da će "naporno raditi kako bi ubrzali kraj rata i postigli da pregovori budu otvoreni uz puno poštovanje međunarodnog prava", preneo je Rojters. Nakon što su dva lidera razgovarala oko 90 minuta, napominje se da je Si pozvao Ukrajinu i Rusiju da nastave mirovne pregovore i pronađu političko rešenje za sukob.

06.00 Putin: Imamo posla sa krajnje okrutnim režimom u Ukrajini

Rusija u Ukrajini ima posla sa režimom koji je krajnje okrutan, čak i prema sopstvenim građanima, izjavio je danas predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa vršiocem dužnosti lidera samoproglašene Donjecke Narodne Republike Denisom Pušilinom u Kremlju.

"Nažalost, u stvarnosti imamo posla sa režimom koji se ponaša na krajnje okrutan način, ne samo prema našim građanima, već i prema svojim", rekao je Putin, a prenosi TASS. On je rekao da je cilj ruskih snaga da ukrajinske snage potisnu na distancu na kojoj ne mogu da naškode ruskim vojnicima.

Komentari (0)

Evropa