Evropa

Poplave opustošile zapad Evrope, ali je Holandija uspela da izbegne žrtve - kako?

Komentari

Autor: CNN, Tanjug

21/07/2021

-

11:00

Poplave opustošile zapad Evrope, ali je Holandija uspela da izbegne žrtve - kako?
Poplave opustošile zapad Evrope, ali je Holandija uspela da izbegne žrtve - kako? - Copyright Tanjug AP/Bram Janssen, Valentin Bianchi, Boris Roešler

veličina teksta

Aa Aa

Zapadnu Evropu pogodile su katastrofalne poplave, a samo u Nemačkoj i Belgiji život je izgubilo najmanje 200 osoba. Voda je nadošla brzo i jako, a rana upozorenja nisu stigla na vreme do građana. Ipak, odmah preko njihovih granica, u susednoj Holandiji, situacija je bila potpuno drugačija i ova zemlja je uspela da izbegne žrtve. Kako?

Služba za upravljanje vanrednim situacijama "Kopernikus" saopštila je da je poslala više od 25 upozorenja za određene regije slivova reka Rajne i Meze u danima koji su prethodnili poplavama, putem svog evropskog sistema za obaveštavanje o poplavama (EFAS), mnogo pre nego to su obilne kiše zapravo i pokrenule poplavu. 

Čini se da je malo ovih ranih upozorenja na vreme prosleđeno stanovnicima, hvatajući ih tako potpuno nespremne. Sada se postavlja pitanje da li funkcioniše lanac komunikacije sa nivoa Centralne Evrope na nivo regiona, piše CNN.

"Očigledno je došlo do ozbiljnog sloma u komunikaciji, što je u nekim slučajevima tragično koštalo živote ljudi", rekao je Džef da Kosta, istraživač hidrometeorologije na Univerzitetu Riding u Ujedinjenom Kraljevstvu. 

On se u svom istraživanju fokusira na sisteme upozorenja od poplava, a dom njegovih roditelja pogođen je takođe tokom vikenda u Luksemburgu. Navodi da iskustva od protekle sedmice pokazuju da često postoji jaz između upozorenja koja izdaju naučnici i akcije koje su stvarno preduzeli odgovorni na terenu, prenosi CNN.

Kako je rekao, neka upozorenja, uključujući i u Luksemburgu, izdata su tek kada je poplave već bilo.

"Ljudi, uključujući i moju porodicu, bili su prepušteni sami sebi, bez ikakvih naznaka šta da rade, i nisu im dali priliku da se pripreme", rekao je.

U mnogim teško pogođenim mestima, stanovnici su bili zaprepašćeni brzinom i svirepošu kojom je voda nadolazila.

Tanjug/AP Photo/Michael Probst

Jedan od najteže pogođenih gradova je Šuld

Poplave u Nemačkoj brzo politizovane

Kako se navodi, u Nemačkoj, u kojoj se približavaju izbori, pitanje poplava je brzo postalo političko, a zvaničnici su krivicu preusmeravali tamo gde mogu. U dolini Ar, posebno pogođenoj poplavama, visoki zvaničnici su rekli za CNN da su izdata upozorenja uoči katastrofe, ali i da ih mnogi stanovnici nisu shvatili ozbiljno, jer su bili toliko nenaviknuti na tako intenzivne poplave.

Jedan od najteže pogođenih gradova je Šuld, mesto u nemačkoj pokrajini Rajna-Palatinant. Gradonačelnik Helmut Lusi rekao je da su poplave bile nepredvidive, naglašavajući da se grad samo dva puta susreo sa intenzivnim poplavama i to 1790. i 1910. godine.

"Mislim da mi sistemi za odbranu od poplava ne bi pomogli, jer ne možete da računate šta se dešava sa rekom Ar, sa takvim masama vode", rekao je on.

Da Kosta kaže da može da razume gradonačelnika, ali takođe navodi i da njegove izjave pokazuju nedostatak razumevanja šta dobro planiranje i menadžment mogu da urade.

"Njegovi stavovi o predvidljivosti poplava, kako na dugoročnoj, tako i na neposrednoj skali, potpuno su pogrešni i mogu pokazati da je jedna od poteškoća u prenošenju rizika ljudima ili opštinskim zvaničnicima koji u osnovi ne razumeju ekološki rizik. Ljudi takođe treba da imaju na umu da, iako upozorenja na poplave ne mogu da zaustave poplavu, ona mogu da pomognu ljudima da se izmeste, kao i svoju imovinu, na sigurno", dodao je on.

Da Kosta objašnjava da su ekstremne vremenske prilike postale učestalije zbog klimatskih promena, a gradovi kao što je Šuld moraju da pojačaju svoje planiranje.

"Kada bi gradonačelnik Šulda i njegov grad imali plan, jasno saopšten svakom domaćinstvu i preduzećima, kao i institucijama, tako da svi znaju šta treba da rade u slučaju niza različitih scenarija poplava, onda bi barem bili dobro pripremljeni", rekao je i dodao da da su to učinili on i drugi regionalni lideri, možda bi život izgubilo manje ljudi.

"U kriznim trenucima svi moraju da znaju šta da rade. Zbog toga uvežbavam evakuaciju iz zgrada tokom požara, čak i kada ne očekujemo da će doći do požara", naglasio je.

Problem sa komunikacijom, kako se čini, postojao je i u Belgiji. Gradonačelnik Šofntena, u Liježu, rekao je da je primio "narandžasto upozorenje" za porast nivoa vode, ali je napomenuo da je zasigurno trebalo da bude crvenog upozorenja mnogo ranije.

Tanjug AP/Michael Probst

"U kriznim trenucima svi moraju da znaju šta da rade"

"Monumentalni propust nemačkih vlasti"

Nemačke vlasti su bile upozorene na opasnost velikih poplava, ali na to nisu reagovale, tvrdi britanska ekspertkinja za poplave Hana Klok.

Profesorka za hidrologiju univerziteta Riding je za "Tajms" rekla da je evropski sistem za rano upozoravanje od poplava - "Efas", izdao upozorenje za Nemačku. Nemačke vlasti, prema njenim rečima, dobili su detaljne dijagrame i ukazano im je koja su područja ugrožena.

"Dobili su upozorenje i trebalo je da to razumeju i upozore građane", navodi Klok.

Činjenica da građani nisu evakuisani ili nisu dobili upozorenje pokazuju da je nešto pošlo po zlu, kaže ona. Klok je ocenila da se radi o "monumentalnom propustu nemačkih vlasti".

Lekcija iz Holandije

U Holandiji, neposredno preko njenih granica sa poplavama opustošenim delovima Nemačke i Belgije, slika je potpuno drugačija. I Holandija se susrela sa ekstremnim padavinama, iako ne u količinama kao u druge dve zemlje, a ni ova zemlja nije izbegla oštećenja. Ipak, njeni gradovi nisu potpuno potopljeni i zvanično ljudskih žrtava nema.

Zvaničnici su bili bolje pripremljeni i mogli su brzo da komuniciraju sa ljudima, rekao je profesor Džeroen Erst, šef odeljenja za rizik od vode i klima na Univerzitetu Vrije u Amsterdamu.

"Bolje smo videli kako talas dolazi i kuda ide", rekao je on za CNN.

Holandija ima dugu istoriju upravljanja vodama i njihov uspeh suočen sa ovom katastrofom može svetu da ponudi nacrt kako se nositi sa poplavama, posebno jer se oččekuje da će klimatske promene ovakve situacije učiniti češćim.

Zemlja se dugi niz godina bori sa morem i nabujalim rekama. Tri velike evropske reke Rajna Meza i Šelda, imaju svoje delte u Holandiji, a sa većim delom kopna ispod nivoa mora, vlada kaže da je 60 odsto teritorije u riziku od poplava. Veliki deo zemlje u suštini tone. Infrastruktura Holandije za upravljanje vodama je među najboljima u svetu.

Snaga Holandije leži u njenoj organizaciji kada je reč o ovom problemu. Problemom vode u zemlji upravlja mreža lokalno izabranih tela čija je jedina funkcija upravo briga za sve vode - od poplave do otpadnih voda, navodi Erst.

Komentari (0)

Evropa