Evropa

Susret u koji će biti uprte oči sveta: Uskoro bi trebalo da se sretnu Erdogan i Putin, može li sporazum o žitu da oživi

Komentari

Autor: Euronews Srbija, Blumberg, Euraktiv

30/08/2023

-

08:03

Susret u koji će biti uprte oči sveta: Uskoro bi trebalo da se sretnu Erdogan i Putin, može li sporazum o žitu da oživi
Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin - Copyright Tanjug AP/Vyacheslav Prokofyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

veličina teksta

Aa Aa

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan sledeće nedelje bi trebalo da putuje u Rusiju, i da se tamo sastane sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Najvažnija tema njihovog razgovora, kako se očekuje, biće razgovor o oživljavanju crnomorskog sporazuma o žitu.

Erdogan bi, prenosi Blumberg, mogao da ode u Rusiju 8. septembra, pre nego što otputuje u Indiju da prisustvuje samitu Grupe 20 u Nju Delhiju, prema dvojici turskih zvaničnika upoznatih sa ovim pitanjem. Iz turskog predsedništva nema zvaničnih informacija.

Erdogan želi da se ponovo pokrene sporazum, koji je Ukrajini omogućavao izvoz žitarica preko Crnog mora i iz kojeg se Rusija povukla prošlog meseca, rekavši da se ne poštuju obećanja garanata i da je ruski izvoz određene robe blokiran. 

Globalne cene pšenice su nestabilne od kada je Moskva napustila sporazum, a posebno nakon što je Rusija bespilotnim letelicama gađala deo ukrajinske infrastrukture za izvoz žitarica. Erdogan radi na tome da osigura da se svet ne suoči sa krizom hrane, rekao je u ponedeljak Omer Čelik, portparol turske vladajuće partije.

Kako je Čelik naveo, "Erdogan će uskoro da poseti Soči, a ocenjuje se da će biti novih pomaka po ovom pitanju, i da jemoguće ući u novu fazu". 

Putin i Erdogan su održali opsežne kontakte nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine. Njih dvojica su najmanje deset puta razgovarali telefonom ove godine, navodi se na sajtu Kremlja.

"Verujemo da je važno izbeći preduzimanje bilo kakvih radnji tokom ovog procesa koje bi pogoršale tenzije i narušile mir u Crnom moru", rekao je Erdogan na samitu Krimske platforme u Kijevu prošle nedelje.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je na redovnoj konferenciji za medije samo da će sastanak "uskoro biti održan", ali nije precizirao kada bi tačno to moglo da se dogodi.

"Najave ovakvih poseta obično sinhronizujemo sa partnerskim zemljama. Uskoro ćemo objaviti kada i gde će se održati. Sastanak se priprema, i to se čini veoma temeljno", rekao je Peskov.

Blinken: Rusija koristi glad kao oružje 

U njihovom poslednjem telefonskom razgovoru, 2. avgusta, ruski predsednik rekao je Erdoganu kako je Moskva spremna da se vrati u sporazum pod uslovom da Zapad ispuni obaveze koje je preuzeo u vezi sa ruskim izvozom žita.

Ovaj sporazum, podsetimo, prvi put je postpisan u julu 2022. godine uz posredstvo Turske i UN, i dozvoljavao je izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka. 

U saopštenju nakon razgovora Putina i Erdogana početkom ovog meseca, iz Kremlja su saopštili da je, "s obzirom na nemogućnost da se ispune tačke iz sporazuma, dalje njegovo produženje izgubilo svaki značaj".

Dan kasnije, američki državni sekretar Entoni Blinken je u govoru pred Savetom bezbednosti UN optužio Moskvu za "ucenu" zbog povlačenja iz sporazuma. On je rekao da se "glad ne sme koristiti kao oružje", jer se ukrajinsko žito izvozi u neke od najsiromašnijih zemalja sveta. 

"Dosta je bilo korišćenja Crnog mora za ucenu. Dosta je bilo korišćenja najugroženijih ljudi na svetu. Dosta je bilo ovog neopravdanog, nesavesnog rata", rekao je Blinken, dodajući da je skoro 90 zemalja podržalo saopštenje koje su sačinile SAD, u kom se obavezuju da će "preduzeti mere za okončanje upotrebe hrane kao ratnog oružja i izgladnjivanja civila kao taktike ratovanja".

Tanjug/Tupou Vaipulu/Pool Photo via AP

 

Ruske žitarice i đubriva nisu direktno sankcionisani od strane zapadnih zemalja, ali iz Moskve kažu da ostale nametnute sankcije čine nemogućim logistiku, plaćanja i osiguranje koje je potrebno za izvršavanje ovih pošiljki.

Pored izlaska Moskve iz sporazuma, ruski napadi na ukrajinska skladišta žita dodatno su povisili cenu ove namirnice. Kako je Blumberg izvestio pre desetak dana, kada je gađana luka Reni na Dunavu, cena na američkoj berzi otišla je na 6,31 dolar po bušelu.

Već neko vreme ruska vojska napada na ovaj način, pa se tako često na meti njenih projektila nađu luke najčešće u Odesi, što dodatno stavlja pritisak kako na Ukrajinu, tako i na strane partnere da se nađe rešenje i da se sporazum nekako nastavi.

Sastanak turskog i ukrajinskog ministra

Turski predsednik je, delom i zbog toga, prošle nedelje poslao ministra inostranih poslova Hakana Fidana u Kijev, kako bi se videlo šta može da se uradi da dođe do produžetka sporazuma. 

Fidan je iskoristio posetu da podstakne Ukrajinu da odustane od svojih pokušaja da uspostavi novu rutu, koju navodno podržavaju Vašington i Evropska unija, i koju brodovi mogu koristiti bez učešća Rusije na vreme za jesenju žetvu, preneo je Euraktiv.

"Znamo da se traže alternativni putevi za pošiljke žitarica, ali ne vidimo pravu alternativu prvobitnoj inicijativi, jer sve opcije nose rizike", rekao je Fidan u Kijevu.

Ukrajina trenutno zavisi od kopnenih puteva i plitke rečne luke, koja ozbiljno ograničava njen obim izvoza žitarica. Poslala je dva broda novom rutom iz luke u Odesi koja je stigla do Istanbula nakon što je prošla obale članica NATO, Rumunije i Bugarske.

Tanjug/Gleb Garanich/Pool Photo via AP

Sastanak Kulebe i Fidana

Međutim, turski zvaničnici tvrde da je to previše opasno, a Moskva upozorava da, ako smatra da je neophodno, može smatrati sve brodove u Crnom moru kao legitimne vojne mete.

Ukrajina je ranije ovog meseca najavila "humanitarni koridor" u Crnom moru za oslobađanje teretnih brodova koji su zarobljeni u njenim lukama otkako je Rusija pokrenula invaziju.

Na konferenciji nakon sastanka Fidana sa njegovim ukrajinskim kolegom Dmitrijem Kulebom, Fidan je rekao da je "obnavljanje sporazuma o žitu prioritet za Ankaru", i da "Rusija mora biti uključena u jednačinu za funkcionisanje sporazuma".

"Oživljavanje ove inicijative je prioritet za Tursku. Nadam se da ćemo postići uspešan rezultat", rekao je on.

O alternativama je govorio i Kuleba, ali je i on sam priznao da je povratak sporazumu ipak optimalno rešenje. Kako je kuleba istakao, stav Kijeva je da se "može donekle obavljati izvoz žitarica kopnenim putem, ali se mora okončati blokada Crnog mora".

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa