Aktuelno iz kulture

Najnežniji čuvari muzeja: Mačke promovišu umetnost i predviđaju rezultate utakmica u čuvenom Ermitažu

Komentari

Autor: Staša Rosić

12/02/2022

-

08:45

Najnežniji čuvari muzeja: Mačke promovišu umetnost i predviđaju rezultate utakmica u čuvenom Ermitažu
pProfimedia - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Najpoznatiji ruski muzej Ermitaž već vekovima ima vrlo umiljate čuvare - mačke. Međutim, ljubimice svih posetilaca ove ustanove sada imaju i ulogu promoterki.

Muzej, koji od nedavno ima i zvanični nalog na TikToku, objavio je video sačijen od slika mačaka u nekim od njegovih najlepših galerija uz muziku poljskog repera Mateuša Jarzabeka, koji je postao viralan.

@hermitage.museum ЭРМИТАЖНЫЕ КОТИКИ 😻 #эрмитаж #hermitage ♬ KOT KOT KOT - Jarz

Čupavi stanari koje imaju punu slobodu u dvadeset kilometara dugim podrumskim hodnicima Ermitaža, kao i u dvorištu kompleksa, imaju svoja redovna zaduženja u kontroli populacije miševa i pacova koji predstavljaju veliku opasnost za umetnička dela.

Međutim, od nedavno one privače i posetioce kojih je, zbog obaveznih kovid propusnica u kulturnim ustanovama Rusije, manje nego što je uobičajeno.

Mačke revnosno ispunjavaju zaduženja

Muzej Ermitaž sastoji se od pet građevina otvorenih za javnost, od kojih je Zimska palata, nekadašnja zimska carska rezidencija, glavna i najlepša. 

Ta tri veka stara građevina dom je mačaka od samog početka, a carica Jelisaveta I, ćerka Petra Velikog, dovodila ih je čak iz Kazana, grada koji se nalazi oko 1.200 kilometara jugoistočno od Sankt Petersburga da hvataju miševe u podrumu.

profimedia

 

I dan danas u toj zgradi, koja ima oko 233.000 kvadratnih metara prostora i više od tri miliona vrednih umedničkih dela, među kojima su Rembrantova, Matisova i antička, mačke obavljaju svoje lovačke dužnosti, pa čak i najstarija, koja ima 22 godine.

Takođe, one imaju ulogu zabavljača za najmlađe posetioce muzeja, za koje se jednom godišnje organizuje "Dan mačaka", pa tako deca mogu u društvu svojih četvoronožnih prijatelja, da uče o istoriji i umetnosti.

Pojedini talentovani primerci, dobili su i nešto drugačija zaduženja. 

Fudbalski prorok - mačak Ahil

Muzejski beli mačak Ahil postao prorok koji predviđa rezultate fudbalskih utakmica na velikim prvenstvima.

Karijeru je započeo 2017. kada je prvi put predvideo rezultate tri od četiri utakmice koje su se igrale u Sankt Peterburgu.

profimedia

 

Nastavio je da pogađa i 2018. na FIFA prvenstvu predvidevši pobednika prva četiri meča bez ijedne greške. Iako je tada priznat kao najbolji prorok među životinjama, nije nastavio uspešan niz i omašio je naredna tri rezultata. 

Ipak, prognoze ovog mačka o kom brine veterinarka Ermitaža Ana Kondratjeva, redovno izazivaju medijsku pažnju.

Dešava se i da muzej svoj mačiji kadar ustupi drugim javnim ustanovama. 

Tako je prošlog novembra mačka Serafima zvanično premeštena na drugi posao i to u Katedrali svetog Petra i Pavla, koja je deo Istorijskog muzeja Sankt Peterburga, a transfer je propraćen zvaničnom ceremonijom.

Istorija "čuvara galerija"

Šetnja muzejom Ermitaž je kao putovanje kroz vreme. Posetioci imaju priliku da obiđu prostorije u kojima su nekada boravili članovi ruske carske porodice Romanov, obiđu oružarnicu i prestonu dvoranu - nekadašnji centar moći ovog dela sveta.

profimedia

 

Carica Jelisaveta I odabrala je barokni stil za palatu, koja je izgrađena pedesetih i šezdesetih godina 18. veka, u poslednjim godinama njene vladavine.

Njen otac Petar Veliki, osnivač Sankt Peterburga, želeo je da unese duh Zapada u državu i za nove građevine poručivao je projekte vodećih italijanskih arhitekata.

Pod vladavinom Katarine Velike, koja je prva počela da prikuplja umetnička dela, nastao je začetak kolekcije Ermitaža, a legenda o muzejskim mačkama počela da se širi. Carica ih je navodno zvala "čuvarima galerija".

Ona je takođe naredila izgradnju Malog Ermitaža, neposredno pored Zimske palate, koja je bila dvorski muzej, a Zimska palata ostala privatna galerija. 

Za javnost je otvorena tek 1852. pod vladavinom Nikolaja I.

Mačke kao simbol čovečnosti

Nakon pada Sovjetskog saveza, Rusija je upala u ekonomsku krizu, zbog koje su mnogi ljudi izbacili svoje ljubimce na ulicu. 

Neke od mačaka lutalica udomio je tadašnji i sadašnji direktor Ermitaža Mihail Pjotrovski, jer su ih čekala upražnjena radna mesta u podrumu muzeja.

Pjotrovski je nedavno u svom intervjuu za CNN rekao da je time u teškim vremenima želeo da pruži ljudima "simbol čovečnosti i ljubavi ljudi prema životinjama".

Unsplash

 

Muzejsko osoblje koristi pauze u radu da brine o svojim čupavim kolegama, ali se takođe oslanjaju i na dobročinstva donatora.

Budući da pojedine mačke, prema rečima Pjotrovskog, "imaju popularnost koliko i Rembrant", njihov opstanak u dugačkim podrumima Ermitaža nije ugrožen.

Broj je ograničen na pedeset, a svaka mačka ima svoje posude za hranu i vodu, korpu za spavanje i posudu s peskom.

Ukoliko se broj poveća, mačke se udomljavaju kod proverenih vlasnika koji prethodno moraju da prođu poseban intervju.

Ukoliko ga osoblje odabere, dobija status "Vlasnika mačke Ermitaža" i doživotno besplatan ulaz u muzej.

Komentari (0)

Kultura