Istorija

Tanasković: Potkopane višedecenijske tvrdnje Vatikana o holokaustu, verujem u iskrene namere pape da "raščisti maglu"

Komentari

Autor: Euronews Srbija

26/09/2023

-

08:32

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Nedavno otkrivena prepiska koja sugeriše da je Pije Dvanaesti, koji je bio papa u vreme Drugog svetskog rata, imao detaljne informacije dobijene od nemačkog jezuite, da je i do 6.000 Jevreja i Poljaka svakog dana ubijano gasom u Poljskoj pod nemačkom okupacijom, potkopalo je višedecenijske tvrdnje Vatikana da tada nije mogao da potvrdi izveštaje o nacističkim zločinima, pa zato ni da ih osudi.

Ta dokumentacija iz Vatikanskog arhiva koja je nedavno objavljena dodatno je podstakla debatu o nasleđu pape Pija XII i o sada zaustavljenoj kampanji za njegovu beatifikaciju.

Istoričari su dugo bili podeljeni oko pontifikata Pija XII. Dok su njegove pristalice insistirale na tome da je koristio tihu diplomatiju kako bi spasao živote Jevreja, kritičari su tvrdili da je on ćutao dok je holokaust bio u punom jeku.

Potonji imaju novi argument - pismo nemačkog jezuitskog sveštenika papinom sekretaru, od 14. decembra 1942. godine, iz najavljene knjige o novootvorenim dosijeima iz vremena Pijevog pontifikata, koju je napisao Đovani Koko, istraživač i arhivista u Vatikanskom apostolskom arhivu.

Pismo sveštenika Lotara Keniga upućeno Pijevom sekretaru, jezuiti Robertu Lajberu, takođe Nemcu, datirano je 14. decembra 1942. godine. On se u pismu, napisanom na nemačkom, Lajberu obraća sa "dragi prijatelju" i dalje izveštava da su nacisti svakodnevno ubijali do 6.000 Jevreja i Poljaka iz Rave Ruske, grada u predratnoj Poljskoj, koji se danas nalazi u Ukrajini, i transportovali ih u logor smrti Belzec.

Profesor i nekadašnji diplomata Darko Tanasković povodom činjenica koje otkriva pismo, ali i navoda da je Sveta stolica znala šta je NDH činio u logorima u Hrvatskoj kaže da je držanje kardinala Katoličke crkve Alojzija Stepinca i njegovog nadređenog u to vreme, pape Pije XII, bilo neprimereno situacijama koje su se dešavale u tom periodu

"Ovaj dokument konkretno govori o tome da je jednog papinog sekretara jezuitski sveštenik obavestio o konkretnom krematorijumu koji je radio u tom i tom logoru. To se sada dodaje na listu dokaza o tome da je papa Pije znao za nacističke zločine i da se nije adekvatno ponašao", kaže Tanasković za Euronews svet.

On objašnjava da upravo ova, nova, tumačenja i revizija istorije mogu dodatno da utiču na to da se papa Pije XII, ali dodaje i Stepinac, ne proglase sa sveca i blaženika. 

Wikimedia/Unknown author

Alojzije Stepinac

"Nemoguće da poglavari katoličke crkve nisu znali za nacističke zločne. Suštinski se ne menja ništa, ali svakako se ojačava pozicija onih koji ukazuju da je njihova uloga bila problematična tokom Drugog svetsokg rata", smatra Tanasković. 

Kako kaže, poznato je da je kardinal Stepinac redovno izveštavao svoje nadređene o dešavanjima u Hrvatskoj.

"Postoji dovoljno dokumenata koji ukazuju na to da je Stepincu sve bilo poznato. Međutim, bilo je slučajeva da seljaci koji žive u blizni jednog koncetracionog logora posle rata tvrde da oni nisu znali da je tu bio logor, već da je to neko okupljalište radnika. To je samo pitanje stava koji se zauzima i on je ideološkog karatera i odnosa prema istoriji", kaže on.

Kako dodaje, postoje i indicije da je papa Pije XII tokom rata vodio računa o hrišćanima pre svega u Nemačkoj.

profimedia

Papa Pije XII

"Znao je da nacisti nisu neka formacija koja poštuje crkvu. Ima istine u tome da je on doživljavao boljševizam i nacizam kao opasnost za hrišćanstvo. Neki brane papu govoreći da je on u nekim pojedinčanim slučajevima intervenisao diskretno, i to je tačno. Ono što je najznačajije je da jedan prestavnik Hrista na zamlji morao da reaguje mnogo odlučnije. On to nije radio zvanično i javno, i to je ono što mu se isto zamera", smatra on.

Komentarišući stav pape Franje po ovom pitanju, on navodi da aktuelni papa zapravo želi da raščisti sva istorijska pitanja koja se vezuju za Vatikan. 

"U slučaju pape Franje, sklon sam da mislim da on u Vatikanu spada među ljude koji zaista misle da treba raščistiti istorijsko nasleđe i nije opterećen hipotekom kao što su neki opterećeni. U njegovom slučaju on zaista misli da bi trebalo raščistiti te magle, jer smatra da je hrišćanstvo veoma ugoženo i da zbog toga mora da se otkloni sve ono što razdvaja hrišćane međusobno. Verujem u njegovu iskrenost", rekao je Tanasković.

Komentari (0)

Magazin