Svemirski teleskop "Swift" zvanično proglašen mrtvim: NASA završila misiju nakon 20 godina rada
Komentari
NASA je zvanično okončala misiju svog svemirskog teleskopa Swift, nakon što privatni satelit nije uspeo u ambicioznom pokušaju spasavanja vremešne letelice.
Misiju spasavanja predvodila je kompanija Katalyst Space Technologies iz Arizone. Njena svemirska letelica LINK ovog leta pokušala je da se spoji sa teleskopom Swift kako bi mu podigla orbitu.
Međutim, taj plan nije uspeo, pa Swift nastavlja da se približava Zemlji. Kako je NASA saopštila u petak, 23. oktobra, očekuje se da teleskop ponovo uđe u Zemljinu atmosferu "u narednih nekoliko nedelja".
Saopštenje je pre svega služilo da obavesti javnost o završetku misije Swift, nakon više od 20 veoma uspešnih godina rada, piše Space.
Teleskop je lansiran u orbitu oko Zemlje u novembru 2004. godine sa zadatkom da proučava gama-zračne provale (GRB), najmoćnije eksplozije u kosmosu. Iako je projektovan za rad od dve godine, Swift je nastavio da istražuje visokoenergetski svemir više od dve decenije.
"Tokom tog perioda, Swift je odigrao ključnu ulogu u unapređenju našeg razumevanja promenljivog univerzuma i bio deo revolucije u astrofizici koja je pokazala koliko su brza i pravovremena posmatranja važna za čitavu naučnu zajednicu", izjavio je Šon Domagal-Goldman, direktor Odeljenja za astrofiziku u sedištu NASA u Vašingtonu.
NASA se nadala da će Swift ostati operativan još duže. Agencija je u septembru 2025. godine dodelila ugovor kompaniji Katalyst Space Technologies za spasavanje opservatorije, koja je zbog otpora gornjih slojeva atmosfere postepeno gubila visinu.
Swift nema potisnike koji bi mogli da nadoknade taj otpor. Zato je Katalyst napravio svemirsku letelicu LINK, veličine frižidera, koja je trebalo da se približi teleskopu, uhvati ga pomoću tri robotske ruke i podigne u višu orbitu, čime bi mu bio omogućen nastavak naučnih istraživanja.
NASA i Katalyst su od samog početka naglašavali da uspeh nije nimalo izvestan. Misija LINK bila je bez presedana: nijedna privatna letelica do tada nije uhvatila i podigla satelit koji nije projektovan za takvu vrstu servisiranja.
Pored toga, brzina kojom je Swift gubio orbitu zahtevala je izuzetno kratak rok. LINK je lansiran 3. jula, nešto više od devet meseci nakon što je Katalyst dobio NASA-in ugovor vredan 30 miliona dolara za spasavanje teleskopa.
Međutim, LINK nije uspeo da izvrši ovu izuzetno zahtevnu misiju. Oko tri nedelje nakon lansiranja pojavili su se problemi sa pogonskim sistemom i reakcijskim točkovima koji održavaju orijentaciju letelice, zbog čega je počela da se okreće neočekivanom brzinom.
Zbog tih problema LINK nije uspeo da uhvati i podigne Swift, ali je uspeo da mu se približi na između 12 i 15 kilometara i da ga fotografiše iz neposredne blizine.
"Od samog početka, ovo je bila misija visokog rizika, ali i potencijalno velike nagrade", rekao je Domagal-Goldman u saopštenju od 25. septembra, dana kada se LINK vratio u Zemljinu atmosferu.
"Iako ćemo biti tužni što se misija Swift privodi kraju, znali smo da će ovaj pokušaj podizanja orbite biti vredan truda bez obzira na ishod, jer unapređuje američke tehnologije servisiranja svemirskih letelica, postavlja izazove u pogledu dosad nezabeleženih rokova za izvođenje misija i ispituje načine na koje možemo da produžimo vek satelita u niskoj Zemljinoj orbiti", dodao je on.
Swift, koji je 2018. godine zvanično preimenovan u Opservatoriju "Nil Gerels Swift", u čast svog prvog glavnog istraživača preminulog godinu dana ranije, prikupio je poslednje naučne podatke 20. oktobra, saopštila je NASA.
Tokom svoje duge i bogate karijere, svemirski teleskop posmatrao je više od 2.000 gama-zračnih provala. Pored toga, proučavao je više od 1.400 eksplozija supernova, posmatrao asteroide, komete i crne rupe, kao i sproveo sveobuhvatno snimanje neba u rendgenskom spektru.
Podaci prikupljeni tokom misije do sada su iskorišćeni u približno 7.000 objavljenih naučnih radova, navode zvaničnici NASA.
A taj broj će gotovo sigurno nastaviti da raste i u decenijama koje dolaze.
"Swift nam ostavlja izuzetnu arhivu višetalasnih posmatranja koja će podstaći nova otkrića još mnogo decenija", rekao je Domagal-Goldman u saopštenju od 23. oktobra.
Bonus video:
Komentari (0)