Skrolovanje na TikToku izaziva "truljenje mozga": Kako kratki videi utiču na kognitivne sposobnosti i mentalno zdravlje
Komentari
25/11/2025
-12:44
Izraz "brain rot" ili "trulež mozga" koji je proglašen rečju godine Oksfordskog rečnika, predstavlja opis posledica konzumiranja "prekomerne količine nekvalitetnog onlajn sadržaja, posebno na društvenim mrežama". Sada, najnoviji nalazi Američkog udruženja psihologa potvrđuju da je reč o stvarnom neurokognitivnom sindromu koji izaziva merljivu štetu.
Studija pod nazivom "Fidovi, osećanja i fokus: Sistematski pregled i metaanaliza koja ispituje korelaciju između kognitivnog i mentalnog zdravlja i upotrebe videa kratkog formata" direktno povezuje takozvane šortove sa algoritamski vođenih platformi kao što su TikTok, Instagram Reels i YouTube Shorts sa "truljenjem mozga".
Istraživači su analizirali podatke 98.299 učesnika iz 71 studije i otkrili da što osoba više gleda kratke video-forme, to ima lošije kognitivne rezultate kada je reč o pažnji i sposobnosti inhibicije (kontrole impulsa).
Rasid Necati Aslim / AFP / Profimedia
A ti video-klipovi se gledaju mnogo: analize pokazuju da mladi provode u proseku 6,5 sati dnevno na internetu, piše Euronews.
"Prema ovom okviru, ponovljena izloženost veoma stimulativnom, brzom sadržaju može doprineti navikavanju, pri čemu korisnici postaju desenzitivisani na sporije, mentalno zahtevnije zadatke poput čitanja, rešavanja problema ili dubinskog učenja", stoji u studiji.
Navikavanje stimuliše sistem nagrađivanja u mozgu, što prema studiji dodatno učvršćuje naviku korišćenja, što može dovesti do "socijalne izolacije, nižeg životnog zadovoljstva, pa čak i samopouzdanja i slike o sopstvenom telu". Kao da to nije dovoljno loše, povećana upotreba ovih platformi takođe je povezana sa lošijim snom, povećanom anksioznošću i usamljenošću.
Unsplash/Gaspar Uhas
Ukratko, prekomerna izloženost nekvalitetnom digitalnom sadržaju ima primetan uticaj na to kako naš mozak funkcioniše. Što više gledate kratke video-forme na platformama poput TikToka, to vam je pažnja kraća, što utiče i na mentalno zdravlje i na kritičko razmišljanje.
"Sve u svemu, ovi nalazi naglašavaju važnost razumevanja šireg uticaja upotrebe kratkih video-formi na zdravlje, s obzirom na njihovu sveprisutnu ulogu u svakodnevnom životu i potencijal da utiču na zdravlje, ponašanje i dobrobit", pišu istraživači.
"Sintezom postojećih dokaza, ova studija pruža ključnu osnovu za buduća istraživanja koja će se baviti nedovoljno proučenim zdravstvenim domenima (na primer kognitivno zdravlje, fizičko zdravlje) i nudi uvide koji mogu usmeriti javnu raspravu i razvoj pristupa zasnovanih na istraživanjima za promovisanje uravnoteženijeg korišćenja kratkih video-formi", zaključuje se u studiji.
Komentari (0)