Zdravlje

Šlog jedan od vodećih uzroka smrti u Srbiji: Polovina moždanih udara može da se spreči - ključno nekoliko faktora

Komentari

Autor: Euronews Srbija

15/05/2022

-

13:59

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Globalna statistika kaže da svaka četvrta odrasla osoba doživi moždani udar tokom života. Slično je i u Srbiji. To je danas jedan od vodećih uzroka smrti, ali i invaliditeta. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" u 2020. godini šlog je imalo 25.685 osoba, samo trećina je nakon toga bila bez posledica ili sa minimalnim oštećenjima, a zbog bolesti sistema krvotoka mozga u toj godini umrle su 9.853 osobe. 

Moždani udar se češće javlja kod žena i to je prvi vodeći uzrok smrtnosti u bolničkim sredinama u ženskoj populaciji. Sumornoj statistici treba dodati podatak da trećina pacijenata ostaju trajni invalidi i većina vezana za krevet.

Šlog osim fizičkih posledica često nosi i one koje se ne vide okom - psihičke. Kod tih pacijenata česte su depresije, jer se teško suočavaju sa činjenicom da ne mogu da se vrate starom načinu života. 

Neurolog prof. Ranko Raičević, predsednik Društva neurologa Srbije kaže da su faktori rizika koji mogu dovesti  do moždanog udara: povišen krvni pritisak, dijabetes, povišene masnoće u krvi, ali i pušenje, gojaznost, alkohol.

On je za Euronews Srbija rekao da su na Vojnomedicinskoj akademiji sproveli istraživanje među pacijentima sa moždanim udarom koji su imali povišen krvni pritisak i ispostavilo se da je samo petina pila redovno terapiju, a da su ostali pili samo "kada im skoči pritisak".

profimedia

 

"Svake godine u Srbiji imamo od 21.000 do 22.000 moždanih udara, što je dva i po puta više od srčanog udara. Kod nas se veća pažnja fokusira na srce, iako je moždani udar značajno teže obolenje i nosi veću invalidnost", naveo je on.

Važna prevencija

Polovina moždanih udara moguće je sprečiti adekvatnim preventivnim programima. Prof. Raičević napominje da osobe koje znaju da imaju neke zdravstvene probleme, kao što su povišen krvni pritisak, šećerna bolest, treba da redovno piju terapiju, odustanu od loših životnih navika - pušenje, zatim zloupoteba psihoaktivnih supstanci, energetskih pića. Prevencija je i fizička aktivnost, zdrava ishrana.

"Sve su to faktori rizika na koje možemo da utičemo i da se spreči polovina moždanih udara. Naravno, postoje i oni na koje ne možemo da korigujemo, to su genetika, godine života, pol", naveo je on.

Moždani udar naglo nastaje, simptomi su poremećaj neuroloških funkcija, slabosti polovine tela, poremećaj govora, iskrivljenost lica, nemogućnosti hoda. Razlikuju se hemoragijski i ishemijski moždani udar. Hemoragijski je pucanje krvnog suda usled aneurizme, a ishemijski je zapušenje krvnog suda u mozgu.

"Češći je ishemijski moždanih udar. Tu smo napravili neverovatne prodore u lečenju, kao što je trombolitička terapija, isto što se primenjuju i kardiolozi", naveo je on.

Oporavak dug proces

Podseća da je često oporavak pacijenata dug proces, da se kod značajnog broja javlja i depresija i da se "trećina pacijenata nikada ne vrati aktivnom životu".

Unsplash

 

Veoma je važno moždani udar prepoznati na vreme, jer je terapija koja se danas primenjuje efikasna, ali samo ukoliko se do lekara stigne u prvih nekoliko sati.

Neurolozi kažu da su simptomi šloga jasni - slabost ili utrnulost samo jedne strane tela, poremećaj govora, duple slike, vrtoglavica, nekada praćena mučninom i povraćanjem, otežana orijentacija.

 

Komentari (0)

Magazin