Društvo

Zagađenje vazduha u Nišu: Grad najavljuje mere za poboljšanje kvaliteta vazduha

Komentari
Euronews Srbija

Autor: Euronews Srbija/Ljiljana Pavlović

22/12/2025

-

14:06

veličina teksta

Aa Aa

Proteklih nedelja u Srbiji je u skoro svim gradovima zabeleženo zagađenje vazduha, a Niš je ponovo bio na listi najzagađenijih, čak i u regionu. Podaci Agencije za zaštitu životne sredine pokazali su da je koncentracija štetnih čestica tokom nekih dana bila višestruko veća od dozvoljenih. Gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović kaže da je to jedan od najvažnijih problema i ističe da su realizovani brojni projekti sa ciljem smanjenja zagađenja vazduha. Stručnjaci upozoravaju na posledice i na sve veći broj pacijenata sa respiratornim tegobama.

Reporterka Euronews Srbija iz Niša kaže da stručnjaci upozoravaju da je problem ozbiljan, a posledice sve češće.

Individualna ložišta najveći su problem i zato je cilj da se pređe na čistije energente, kaže gradonačelnik. 

"Ako bi što veći broj građana u narednom periodu alarmirali da pređu, što se tiče individualnih ložišta, sa mazuta, uglja, na pelet, to bi jako poboljšalo kvalitet vazduha. Sekundarne mere su prećiščivači vazduha u javnim objektima, gde su prioriteti objekti sa decom, ranjive grupe, porodilišta, smanjenje izloženosti u zatvorenom prostoru. Tercijalne mere, podsticaj za javni prevoz, bicikli na električni pogon, pešačke zone, subvencije za električna vozila. Urbanističke mere, više zelenih površina i koridora za provetravanje grada, u ovom trenutku najvažnije je da se komisija formira i da prvi sastanak te komisije prođe", rekao je on.

Govoreći za Euronews Srbija, pulmolog iz Zavoda za plućne bolesti Niš Saša Jovanović kaže da je povećan broj pacijenata sa respiratornim tegobama i to dva ili tri puta par meseci unazad.

"To su najčešće hronični bolesnici, pacijenti koji boluju od astme, od hronične opstruktivne bolesti pluća koji sada dolaze u pogoršanju i najčešće navode da je jedan od uzroka aerozagađenje. Prema nekim zvaničnim podacima, ali i ono što pacijenti kažu, to je da oko 60 odsto pacijenata kažu da im više smeta aerozagađenje nego virusne prehlade ili kada je sezona alergijskih reakcija. Međutim, javljaju se i prethodno zdrave osobe koje sada imaju suvi nadražajni kašalj koji nekad može da bude povezan sa virusnim infekcijama, ali je činjenica da i te virusne infekcije oslabljuju imunitet i utiču da takav organizam bude podobniji za negativne efekte aerozagađenja", rekao je Jovanović.

Aerozagađenje, kako dodaje, predstavlja samo jedan deo celog kompleksa globalnog zagrevanja i svih klimatskih promena koje se dešavaju.

"U razvijenim zapadnim zemljama je taj broj nešto manje izražen. Kod nas je značajno veći problem, i kod nas i na Balkanu. Međutim i pored toga što je problem manji u zapadnim zemljama mogu vam reći da privlači veliku pažnju. Centralna tema svih sastanaka evropskih kongresa praktično počinje temama o evrozagađenju i uticaju na ljudsko zdravlje, o uticaju na plućne bolesti, ali i druge bolesti. Činjenica da su ove čestice koje su 2,5 mikrona prolaze alevo-kapilarnu membranu, dolaze do najmanjih disajnih puteva, ulaze u krvotok i nošene krvotokom dospevaju i do srca i do mozga izazivajući promene na krvnom sudu i kada kažemo povećan broj obolelih ili povećan broj umrlih, ne mislimo samo na respiratorne bolesti, na karcinom pluća koji se sve češće javlja, već mislimo i na šlog ili nastanak infarkta ili komplikacije koje se javljaju. Aerozagađenje predstavlja jedan kompleksan problem", istakao je on.

Kada je reč o tome kako da se zaštitimo, Jovanović napominje da nisu dovoljne ni maske, ni šalovi preko usta.

"Mi se u zdravstvu nažalost bavimo samo posledicama. Morale bi da postoje neke kratkoročne i dugoročne mere, neki strateški plan kako da mi godinama, ne samo da se u novembru i decembru setimo aerozagađenja, već kako da u nekoliko godina da pokušamo da smanjimo ili da rešimo taj problem. Ono što mi možemo da preporučimo je da naročito osetljive kategorije kao što su hronični bolesnici, trudnice ili majke sa malom decom da izbegavaju boravak do 11 sati prepodne kada je najveći stepen aerozagađenja ili posle 16 sati, u večernjim satima. Osobe koje se bave fizičkom aktivnošću u tom periodu da ne treniraju na otvorenom. Maske mogu delimično da pomognu možda od većih čestica 10 mikrona, ali ove manje čestice praktično prođu kroz filter maske", rekao je on.

Komentari (0)

Srbija