Društvo

Da li treba uvesti registar kockara u Srbiji: Od teškog hroničnog oboljenja se leči 1.500 ljudi

Komentari
Da li treba uvesti registar kockara u Srbiji: Od teškog hroničnog oboljenja se leči 1.500 ljudi
Da li treba uvesti registar kockara u Srbiji: Od teškog hroničnog oboljenja se leči 1.500 ljudi - Copyright Tanjug/Andrija Vukelić, Strahinja Aćimović, profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Prema podacima koji su u medijima objavljeni u martu ove godine, u Specijalnoj bolnici za bolesti zavisnosti 1.500 građana se leči od patološkog kockanja. Ovaj vid zavisnosti je teško hronično oboljenje koje ne utiče samo na osobu koja se kocka već i na njenu porodicu. Pojedini patološki kockari dovodili su svoje članove u teške finansijske i druge situacije pa se postavlja pitanje - da li bi u Srbiji trebalo uvesti registar kockara. 

Cilj uvođenja registra bio bi da se patološkim kockarima onemogući ulazak u kazina i kladionice, bez obzira na to da li daju pristanak. 

Iz Udruženja priređivača igara na sreću SPIS su za Euronews Srbija istakli da će podržati svaku meru koja je stručno utemeljena i koja dokazano doprinosi zaštiti osoba sa problemom zavisnosti. 

"Međutim, uvođenje registra osoba lečenih od zavisnosti od kockanja predstavlja izuzetno kompleksno pitanje koje zahteva detaljnu stručnu, pravnu i medicinsku analizu pre donošenja bilo kakve odluke. Dodatno, zabrana pristupa bi se u praksi mogla sprovoditi isključivo kod legalnih priređivača igara na sreću", objasnili su. 

Napomenuli su da postoji realan rizik da bi deo osoba, kojima je pristup legalnom tržištu onemogućen, svoje aktivnosti preusmerio ka ilegalnim platformama, gde ne postoje mehanizmi zaštite igrača, odgovornog priređivanja, kontrole identiteta, ograničenja igre i slične mere.

"Licencirani priređivači u Srbiji u skladu sa zakonom omogućavaju igračima korišćenje mehanizama samoisključenja i samoograničenja kao sastavnog dela sistema odgovornog priređivanja", ukazali su za Euronews Srbija iz Udruženja SPIS.

Dodali su da je pored navedenog igračima dostupna i mogućnost samoograničenja, odnosno dobrovoljnog postavljanja ličnih ograničenja u vezi sa igranjem, uključujući maksimalni iznos uplata ili vremena provedenog u igri.

Iako administrativna zabrana na prvu loptu može da zvuči kao efikasno rešenje, iz Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti smatraju da registar ne bi mogao da ima značajnu ulogu u samoj prevenciji patološkog kockanja.

profimedia

 

Istakli su da je jedan od uslova za ulazak u lečenje trajna blokada onlajn naloga u svim kladionicama i kazinima koja je proverljiva i dokaziva saradnicima primarnog pacijenta. 

"Tu se, u poslednje vreme ekspanzivno, javlja problem postojanja ilegalnih kladionica, samim tim i naloga za njihove aplikacije ili platforme za kockanje, koje ostaju gotovo trajno aktivne", ukazali su za Euronews Srbija iz Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti.

I dok se i struka i priređivači slažu da registar sam po sebi ne može da spreči problem, u fokusu ostaje surova realnost - građani koji se leče od patološkog kockanja i njihove porodice koje se bore sa posledicama ove razorne bolesti zavisnosti. Upravo zbog toga je pravovremena prevencija izrazito važna kako se "nevina" zabava ne bi pretvorila u hronično oboljenje.

Mladi i klađenje

Pored odraslih koji se bore sa zavisnošću, poseban alarm predstavlja činjenica da sve mlađi ulaze u ovaj porok. Prema pisanju medija, Srbija je druga u Evropi po broju kladionica u odnosu na broj stanovnika, a klađenje poprima obrise "epidemije 21. veka".

Iz SOS Centra za odvikavanje od kockanja upozorili su ranije da se zakon u praksi često primenjuje selektivno, posebno u manjim sredinama gde radnici u lokalima često "gledaju kroz prste" poznanicima i maloletnicima. Jelena Manojlović iz ovog centra istakla je ranije za Euronews Srbija da su mladi izuzetno domišljati, te da za onlajn klađenje lako zloupotrebljavaju lične podatke članova porodice (poput baka i deka) kako bi otvorili naloge.

Alarmantan podatak je i da se prosek starosti korisnika usluga SOS centra poslednjih godina kreće između 20 i 25 godina, što znači da su prvi kontakt sa kockom gotovo svi imali već sa 13 ili 14 godina – u završnim razredima osnovne škole. 

Komentari (0)

Srbija