Plan Studentske liste za zdravstvo: Od lista čekanja do dostupnih lekova - Koji su najveći problemi pacijenata?
Komentari
Studentska lista "Studenti pobeđuju" nedavno je objavila plan za zdravstvo koji bi trebalo da obuhvati reforme usmerene na promene u upravljanju sistemom, uvođenje odgovornosti i veću dostupnost zdravstvenih usluga. Među tačkama je ukidanje partijskog zapošljavanja i v.d. stanja, siguran posao za mlade, rešavanje lista čekanja, kao i dostupnija usluga stomatologa.
Savo Pilipović, predsednik Udruženja pacijenata Srbije, za Euronews Srbija navodi da je najvažnija, reforma primarnog zdravstvenog sistema i vraćanje pacijenata u domove zdravlja, rasterećenje sekundarnog i tercijarnog, naročito tercijarnog sistema zdravstvene zaštite.
"Mi imamo jednu apsurdnu situaciju: da većina pacijenata u Srbiji se danas leči u kliničkim centrima, što je nemoguće. Neodrživo je. Drugo ono na šta se insistira, to je vraćanje poverenja u zdravstvo, to jest povraćaj nekog poverenja između pacijenata i lekara, što je veoma važno. I treća tačka, ako ja mogu to da ocenim, koja je veoma važna, jeste zapravo ta ideja da menadžeri budućih zdravstvenih ustanova preuzmu veću odgovornost, ali i dobiju veća ovlašćenja za rad na svojim poslovima", kaže Pilipović.
Pilipović navodi da ništa nije moguće uraditi brzo, kao i da postoji nekoliko oblasti koje nisu pomenute, koje su za nas veoma važne.
"Najvažnija od njih, je svakako, nabavka inovativnih lekova za najteže pacijente, ali osim toga, tu su imunizacije. Evo, danas smo dobili informaciju da u Boru postoji problem sa malim boginjama, što je, mislim, kako bih rekao, potpuno neverovatno. Pre 50 godina nismo imali problema sa malim boginjama, danas ih imamo. Drugi veliki problem je transplantacija organa. Nije, opet, dovoljno bilo reči ni o palijativnoj nezi i završetku života naših pacijenata. Reforma primarne zdravstvene zaštite mora da traje godinama, jako je skupa, ali ako ne krenemo u nju, imaćemo za nekoliko godina još goru situaciju u zdravstvu, i reforma će biti još skuplja i trebaće još više vremena", upozorava sagovornik.
Dodaje da je potrebno mnogo više lekara, mnogo više sestara i svih drugih zdravstvenih radnika u domovima zdravlja.
"Treba nam mnogo više opreme u domovima zdravlja. Trebaju nam mnogo sposobniji i politički neostrašćeni, menadžeri, direktori tih domova zdravlja i sekundarnih zdravstvenih centara, dakle gradskih bolnica po manjim gradovima u Srbiji. Treba nam to da cilj bude da 80 do 85% zdravstvenih potreba stanovništva rešimo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti", kaže sagovornik.
Dodaje da za zdravstvo nije važno samo ko će biti ministar zdravlja i direktor Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja, nego i ko će biti premijer i u kom smeru će ići društvo, odnosno država.
O državnom i privatnom zdravstvu
Pilipović ističe da u Srbiji trenutno imamo tri segmenta zdravstvenog sistema: civilno i vojno zdravstvo u okviru državnog sistema, kao i privatno zdravstvo.
"Prema procenama ozbiljnih istraživanja, građani Srbije godišnje izdvajaju između 35 i 40 odsto novca za zdravstvene usluge iz sopstvenog džepa, odnosno za privatno zdravstvo. To je nedopustivo visok procenat. Nemam ništa protiv privatnog zdravstva, naprotiv. I sam često koristim njegove usluge. Ono može biti prijatnije i komfornije. Međutim, privatno zdravstvo je dobro rešenje dok građani u njega odlaze zato što to žele, a ne zato što su na to primorani. Kada ih okolnosti primoravaju da koriste privatne usluge, onda imamo ozbiljan problem", rekao je sagovornik.
Dodaje da Srbija mora da otvori društveni dijalog o tome kakav zdravstveni sistem želimo.
"Postoje lekari koji smatraju da ne treba dozvoliti dodatni rad zaposlenima u državnom zdravstvu. Sa tim stavom se ne slažem. Smatram da bi takva zabrana bila protivna Ustavu, zakonima i zdravoj logici", kaže naš sagovornik.
Pilipović smatra da se ne može lekarima zabraniti dodatni rad, a istovremeno dozvoliti dodatni rad inženjerima, arhitektama, pravnicima i drugim profesijama. Ključno je da zdravstvene ustanove imaju sposobne menadžere koji će pravilno organizovati posao.
Detaljan prilog pogledajte u videu na početku teksta ili na našem Jutjub kanalu.
Bonus video:
Komentari (0)