Društvo

Šta će biti sa nastavom u Ribnikaru: Deo dece u klupama, bez ocenjivanja, deo roditelja i dalje traži prekid nastave

Komentari

Autor: Euronews Srbija

23/05/2023

-

13:28

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Nastavljena je nastava u OŠ Vladislav Ribnikar u kojoj se pre 20 dana dogodila tragedija u kojoj je ubijeno devetoro dece i čuvar škole. Međutim, na časove ipak ne dolaze svi đaci, jer se deo roditelja protivi nastavku školske godine. Pokrenuli su peticiju kojom traže da školska godina bude završena sa 3. majem, kao danom kada se dogodila nezapamćena tragedija u Srbiji. Psihijatri kažu da je dobro da deca budu zajedno, ali da nije dobro praviti podelu među njima na one koji idu i one koji ne idu u školu.

U Ribnikaru se od juče ponovo čuje školsko zvono, časovi su skraćeni na pola sata. Usmereni su ka gradivu, ali bez ispitivanja, osim za učenike koji to žele. Ulazi u školu dodatno su obezbeđeni. U obe smene raspoređeno je po šest policajaca. Republička prosvetna inspekcija pokrenula je vanredni inspekcijski nadzor nad radom škole na Vračaru. Roditelji 7/2, odeljenja u kome se dogodila nezapmćena tragedija, traže suspenziju direktorke, psihologa i pedagoga škole.

Milena Vasić u Savetu roditelja u Ribnikaru, kaže za Euronews Srbija da je deo roditelja od starta zastupao ideju da deca ne treba da se vrate u školske klupe ove godine. Peticiju za tu inicijativu potpisalo je do sada više od 200 roditelja a, kako kaže, potpisi stižu i dalje.

Smatra da se možda sa reakcijom već zakasnilo jer su đaci krenuli u školu, ali i veliki broj dece ne ide na časove.

"Ko je odgovoran za tu podelu ja to ne znam. Dolazimo do atmosfere koja je opasna, a to je targetiranje dece i sa jedne i sa druge strane. Zamolila bih sve da se zaustavi ova podela i ujedine decu i roditelje. Neosporno da je potrebno druženje, rad sa učiteljima i nastavnicima, ali ne na tom mestu. Ko je doneo odluku da se krene u školu? Mi nikada nismo dobili odgovor ko je potpisao odluku da deca krenu u školu", rekla je Vasić.

Brojne institucije nude pomoć

Nakon reakcije dela roditelja da ne žele da se deca vraćaju u zgradu gde je ubijeno devetoro dece i čuvar škole, Vasić kaže da su stigli mejlovi brojnih institucija koje nude pomoć. Alternativni prostor nude Dečji kulturni centar, Ministarstvo odbrane.

Euronews

"Empatija postoji, hajde samo da nastavimo da govorimo o važnim stvarima, da će neko stati i ujediniti decu i roditelje", navela je Vasić.

I stručnjaci upozoravaju da u ovom momentu nije dobro praviti bilo kakvu podelu među decom - na one koji idu u škole i one koji ne idu.

Psihijatar i psihoterapeut Nevena Čalovska Hercog kaže da je važno u ovom trenutku da deca budu zajedno.

"To je pritisak i na one koji idu u školu i na one koji ne idu u školu. Optimalnije rešenja bi bilo da je ponuđena mogućnost da se deca sa nastavnicima okupe na mestu koje nije škola. Da se nađe alternativni prostor koji bi dao smisao uspostavljanja kontinuiteta sa životom pre događaja, a da se ne doživljava podela koja je dodatno stresogena i teška kako za decu tako i za roditelje. Ne verujem da je nastavnicima, koji treba da organizuju smislene sadržaje, to jednostavno", rekla je Čolovska Hercog.

Ukazala je da svaka osoba na svoj način oblikuje svoje emocionalne reakcije, a rizik od retraumatizacije kod učenika je izuzetno visok. Zbog toga je, kako kaže, prioritet trebalo da bude da se deca ne razdvajaju i da se nađe kompromisno rešenje.

Upitana koliko dugo traje rad na prevazilaženju traume, pre svega za učenike 7/2 odeljenja, ona je rekla da su potrebne nedelje, pa čak i meseci.

"Može se na traumu reagovati loše, u smislu razvijanja psihijatrijskog poremećaja. Dešava se da se traume maskiraju, ali da ostavljaju tragove, gubljenje samopouzdanja. Takođe, uz podršku se mogu nadrasti i da od svojih ožiljaka napravimo nešto što se zove snaga", pojasnila je Čalovska Hercog.

Tanjug/Tara Radovanović

 

Pojašnjava da grupni rad daje dobre rezultate, da ljudi mogu na bazi toga što su prošli zajedno, da se povežu i da nađu načina kako da idu dalje, a da nemaju doživljaj da su stigmatitirani.

 
"Emotivna reakcija na ovako strašna događanja mogu biti različite od veoma intenzivnih i dramatičnih da se uopšte ne primećuje spolja. Veoma je važno da ove reakcije razumemo i da ih ne patonegiziramo, da razumemo da su strah, patnja, doživljaj nemoći razumljivi", priča ona.

Hercog: Važan kontinuirani kontakt među decom

S obzirom na to da se približava letnji raspust Čalovska Hercog kaže da je važno organizovati kontinuirani kontakt među decom i sadržaje koji ih animiraju i drže u doživljaju zajedništva. 

"Važno da ovi sadržaji nisu u funkciji zaboravljanja ovog što se dogodilo, ali ne i podsećanja na sam događaj, već na uvažavanja iskustva kroz koji su prošli", kaže ona.

Roditelji su bili nezadovoljni radom i jedne psihoterapeutkinje koja je neposredno nakon nesreće radila sa njihovom decom. Negodovali su da je doktorka Ranka Radulović, koristila metodu koja je dodatno traumatizovala decu.  Ministarstvo zdravlja naložilo je vanredni inspekcijski nadzor Klinike za psihijatriju UKC Srtbije, odakle je upućena doktorka da radi sa decom.

Tanjug/Tara Radovanović

 

Komentarišući ta dešavanja Čalovska Hercog kaže da iskustva iz celog sveta kažu da se u ovakvim situacijama mora delikatno, ali strateški postupati. 

"U ovom trenutku samo validirane tehnike imaju smisla. Ovo što se dogodilo u školi je rezultat šokne reakcije na nešto što nikada ranije nismo doživeli, ali to ne znači da možemo da opravdamo primenu neprimerenih i neproverenih metoda i tehnika", zaključila je ona.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Srbija