Evropa stvara "vojni Šengen": Brži prelazak granica za trupe i opremu
Komentari
20/11/2025
-07:07
Države članice Evropske unije imaće samo tri dana u mirnodopskim uslovima i šest sati u vanrednim situacijama da dozvole prelazak vojske i vojne opreme drugih evropskih zemalja preko svojih granica, prema novom predlogu Evropske komisije o "vojnom Šengenu", koji je osmišljen da značajno poboljša vojnu mobilnost unutar bloka.
"Danas, da bismo prebacili vojnu opremu i trupe, recimo sa zapada na istok, nažalost potrebni su meseci. Ono što želimo jeste da se to desi u roku od nekoliko dana. Ne možete da branite kontinent ako ne možete da se krećete po njemu. Veoma je jasno. Zato kreiramo ovaj vojni Šengen", rekao je Apostolos Cicikostas, evropski komesar za održivi transport i turizam.
Takozvani paket "Vojna mobilnost" je najnoviji u nizu planova koje je Evropska komisija predstavila od početka godine, sa ciljem da značajno ojača odbranu EU pre kraja decenije – do kada, prema nekim obaveštajnim službama, Rusija može imati sredstva za napad na neku drugu evropsku zemlju, prenosi Euronews.
Jedna od ključnih mera biće ubrzano izdavanje dozvola za prekograničnu vojnu mobilnost. Trenutno pravila u 27 država članica nisu usklađena, pri čemu neke zemlje odgovaraju na zahtev druge zemlje EU za premeštaj trupa i/ili opreme na svom tlu tek nakon nekoliko nedelja.
Komisija želi da se to vreme skrati na najviše tri dana u mirnodopskim uslovima, a na samo šest sati u vanrednim situacijama, uz pretpostavku da će u tom drugom slučaju dozvola biti automatski odobrena.
"Kratkoročne, brze investicije"
Plan predviđa novi evropski sistem pojačane reakcije za vojnu mobilnost, modelovan po uzoru na Mehanizam civilne zaštite EU, koji omogućava državama članicama da brzo dobiju pomoć kada se suoče sa prirodnim ili izazvanim katastrofama.
To će uključivati "fond solidarnosti za vojnu mobilnost", gde će države članice moći da oslobode resurse – poput vozova, trajekata ili strateških vazdušnih transporta – za korišćenje drugih, kao i "katalog vojne mobilnosti" koji će sadržati dvostruko upotrebljive transportne i logističke resurse iz civilnih kompanija koji se mogu koristiti za vojne operacije.
Sav ovaj posao biće koordinisan od strane novog transportnog tima za vojnu mobilnost, koji će se sastojati od nacionalnog koordinatora za svaku državu članicu. Oni će takođe davati prioritet finansiranju odabranih 500 infrastrukturnih projekata koji su identifikovani kao neophodni za unapređenje četiri dogovorena vojna koridora, čije lokacije su još uvek poverljive.
Cilj je unaprediti puteve, železničke pruge, luke, aerodrome, tunele i mostove tako da mogu da izdrže težinu i dimenzije vojne opreme.
"Snažne logističke mreže prave razliku između pobede i poraza u ratovima. Fokus je na kratkoročnim, brzim investicijama kako bi se brzo povećao kapacitet", rekao je Cicikostas.
Cena projekta
Cicikostas procenjuje da će za ovaj posao biti potrebno 100 milijardi evra, ali je EU do sada u okviru trenutnog višegodišnjeg budžeta koji se završava 2027. godine izdvojila tek 1,7 milijardi evra za vojnu mobilnost, što je komesar opisao kao "kap u moru".
Predlog za naredni sedmogodišnji budžet, koji počinje 2028. godine, iznosi nešto manje od 18 milijardi evra – deset puta više, ali i dalje daleko od potrebnog iznosa.
Ipak, Cicikostas je naglasio da ovo nije jedini fond novca dostupan državama članicama.
S obzirom na to da je infrastruktura dvonamenska, države članice bi trebalo da mogu da koriste koheziona sredstva, dodeljena u okviru glavne investicione politike EU koja ima za cilj smanjenje nejednakosti između regiona, kao i sredstva iz SAFE programa odbrambenih zajmova.
Države članice EU, od kojih je većina i u NATO, moći će da uračunaju ove investicije u novi, znatno viši cilj potrošnje Alijanse.
Ipak, Cicikostas je naglasio da "nije sve u novcu. Ovaj paket se odnosi i na okvir".
"Geopolitička situacija u svetu sada nije laka, zato moramo naučiti da se krećemo brže, da radimo više i da rezultate donosimo mnogo ranije nego što bi se očekivalo", rekao je.
Komentari (0)